SARAJEVO, 08.11.2018.-Situacija u medijima nikad nije bila na zavidnom nivou, pa nije ni sada, počevši od samog prava novinara do transparentnosti medijskog vlasništva. I dalje se postavljaju pitanja i na njih se ne znaju odgovori, što pokazuje lošu sliku medija i slobode koje nema.
Na aktuelnoj rang listi slobode štampe Reportera bez granica, Bosna i Hercegovina se nalazi na 62. mjestu. Međutim, novinari i dalje nemaju prava, rade bez ugovora, dobijaju razne prijetnje i nemaju pristup informacijama u skladu sa važećim zakonima. Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima bi mogao da doprinese boljem radnom, socijalnom i profesionalnom statusu novinara.
Novinar informativnog programa na radio-televiziji BN, Milan Kovač kaže kako ovaj zakon „u prvi mah ne bi, ali bi inicirao sređivanje haotičnog stanja na medijskom nebu Bosne i Hercegovine, što bi dugoročno moglo da dovede i do boljeg statusa novinara i medijskih radnika.“ Činjenica je da postoji sve više portala i da publika u potpunosti nije ni upoznata sa profesionalnom organizacijom, funkcionisanjem, etičkim kodeksima i profesionalnim standardima novinarskog izvještavanja.
Šef katedre novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, Dragana Trninić tvrdi kako “publika želi da pronađe potrebnu informaciju, sadržaj koji je interesuje i rijetko ko obraća pažnju na impresum portala putem kojeg se informiše i na izvor poruke koju koristi. To je posljedica medijske nepismenosti. Medijski pismena publika neće izgubiti povjerenje u medije koji imaju impresum samo zato što ga neki drugi mediji nemaju već će im upravo to biti jedan od kriterija pri odabiru medija. Pojava internetskih portala bez impresuma može se promijeniti kroz zakonsku medijsku regulativu i medijskim opismenjavanjem publike koja će, razvojem medijskih kompetencija, izbjegavati takve medije.”
Nadalje, praksa preuzimanja sadržaja sa portala koji nemaju impressum uzrokuje pojavu i širenje dezinformacija. Andrijana Pisarević, urednica portala SrpskaCafe.com i potpredsjednica Sindikata medija i grafičarka RS ističe: “Takav slučaj vidjeli smo nedavno na RTRS-u koji je prenio konstruisanu informaciju sa portala bez impressuma, da britanske i američke službe intenziviraju rad sa ciljem destabilizacije vlasti u Srpskoj. Ovakvi primjeri nisu slučajni, oni su pojava. Dakle, ako to radi neko u Javnom RTV servisu, šta sprečava druge da krenu istim putem? Princip je sljedeći: otvorite portal bez imressuma, koji služi za zametanje tragova. Na njemu plasirate neprovjerene informacije bez potpisa, izjava i provjeravanja. Onda te iste informacije “prenesete” na svom portalu pozivajući se “izvor”, ali odgovorni za njihov plasman, bile tačne ili izmišljene, ne postoje.“
Medijski nepismena publika, ne samo da ne obraća pažnju na impressum, za koji mnogi ne znaju ni značenje, mnogi od njih čak ne obraćaju pažnju ni na samog autora teksta.
Novinarka Brankica Spasenić tvrdi da se publika uglavnom fokusira na sadržaj. „Naši građani su još uvijek u velikoj mjeri okrenuti tradicionalnim medijima. U tom smislu možda se vremenom ‘vezuju’ uz neko tv lice, pa, recimo to tako, više vjeruju onome što im on prezentuje. Kada su u pitanju tekstovi, sumnjam da im konkretno ime i prezime ispod novinskog teksta ili vijesti na portalu išta znači“, kaže Spasenić.
Približni podaci o broju novinara prema kojima poslodavci ne ispunjavaju zakonske obaveze su nepoznati, kao što se ne zna da li se posluje poštujući zakone, uplaćuju li se doprinosi, koliko novinara radi na ‘crno’ i drugo. Inspekcija bi trebala da povede računa o ovim pitanjima, kako bi novinari mogli bolje da obavljaju svoje profesionalne zadatke.
Ovaj tekst je originalno objavljen u sedmom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.
