Europska komisija objavila je 10. siječnja otvorene javne konzultacije o predstojećem Europskom zakonu o slobodi medija, značajnoj inicijativi koju je predsjednica von der Leyen najavila u svom obraćanju o stanju u Uniji u 2021. kako bi zaštitila pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU. Ovo je sledilo nakon poziva za dokaze objavljenog 21. prosinca 2021. u kojem se navode glavni ciljevi inicijative, moguće opcije i utjecaji.

Potpredsjednica EK za vrijednosti i transparentnost, Věra Jourová, rekla je: „Mediji su stub demokracije. Ali danas ovaj stub puca, uz pokušaje vlada i privatnih grupa da izvrše pritisak na medije. Zbog toga će Komisija predložiti zajednička pravila i zaštitne mjere za zaštitu neovisnosti i pluralizma medija. Novinari bi trebali biti u mogućnosti da rade svoj posao, informiraju građane i pozivaju na odgovornost bez straha i naklonosti. Sada smo otvorili široke konzultacije kako bismo došli do najboljeg prijedloga.“

Komesar za unutarnje tržište Thierry Breton je dodao: „Moramo se pobrinuti da europski mediji ostanu neovisni, inovativni i održivi, te da rade bez ikakvog neopravdanog uplitanja u njihove aktivnosti, bilo da su privatni ili javni. Danas pokrećemo naše konzultacije o predstojećem Zakonu o slobodi medija: želimo da čujemo vaše stavove i istražimo vaša rješenja za otporno medijsko tržište, koje građanima pruža različite i pouzdane informacije.“

Namera konzultacija je prikupljanje stavova o najvažnijim pitanjima koja utječu na funkcioniranje unutarnjeg medijskog tržišta, uključujući različite vrste uplitanja u medije, kao i ekonomska kretanja. Pokriva tri glavne oblasti koje se odnose na medijska tržišta, prva se fokusira na transparentnost i neovisnost (npr. ispitivanje transakcija na medijskom tržištu, transparentnost vlasništva nad medijima i mjerenje publike), druga na uvjete za njihovo zdravo funkcioniranje (npr. izloženost publike različitim stavovima, medijske inovacije na tržištu EU) i treći o pravednoj raspodjeli državnih resursa (npr. neovisnost javnih medija, transparentnost i fer distribucija državnog oglašavanja). Također se očekuju povratne informacije o osnovnim opcijama upravljanja za Zakon koji bi se mogao nadovezati na Europsku regulatornu grupu za audiovizualne medijske usluge (ERGA).

Prijedlog bi Komisija trebalo da predstavi u trećem kvartalu 2022. Otvorene javne konzultacije nastoje da prikupe stavove, dokaze i podatke građana, posebno novinara, medija (kako privatnih tako i javnih), akademije, civilnog društva, javne vlasti, preduzeća i svih zainteresiranih strana da pomognu Komisiji da oblikuje ova nova pravila. Komentari se mogu dati do 21. ožujka 2022. na portalu Recite svoje mišljenje.

Pozadina

Europski zakon o slobodi medija planiran je za usvajanje u trećem kvartalu 2022. godine, kako je navedeno u Programu rada Komisije za 2022. godinu. Ona će se nadovezati na revidiranu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, koja postavlja pravila za neovisnost medijskih regulatora, promovira transparentnost vlasništva nad medijima i priznaje da uređivačke odluke trebaju biti oslobođene od uplitanja drugih aktera. Inicijativa će se fokusirati na eliminiranje barijera za uspostavljanje i rad medijskih usluga i imaće za cilj uspostavljanje zajedničkog okvira za unapređenje unutarnjeg tržišta u medijskom sektoru, u cilju očuvanja slobode medija i pluralizma na tom tržištu. Biće koherentan s naporima EU u promoviranju demokratskog učešća, borbi protiv dezinformacija i podršci slobodi i pluralizmu medija kako je navedeno u Europskom akcionom planu za demokraciju. Konkretno, dopuniće nedavno usvojenu Preporuku o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara, predloženi paket Zakona o digitalnim uslugama i predstojeću inicijativu za zaštitu novinara i zaštitnika prava od sudskih sporova (SLAPP). Europski zakon o slobodi medija će također ići ruku pod ruku s akcijama koje se odnose na održivost, otpornost i digitalnu transformaciju medijskog sektora, koje se sprovode u okviru Akcionog plana za medije i audiovizualne medije.

Nasilje koje prijeti prerasti u pravi linč, čemu svakodnevno svjedočimo ispred osnovne škole u Krapinskim Toplicama, a koje ugrožava prije svega učenike i nastavnike te sada eskalira prijetnjama našim kolegicama i kolegama novinarima koji profesionalno obavljaju svoj posao, treba hitno i odlučno zaustaviti, priopćilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Osuđujemo prijetnje našem kolegi Ivanu Kovačiću, koji je prvi izvještavao o događajima u Krapinskim Toplicama, gdje se prosvjednici okupljaju u znak podrške ocu koji ne želi da mu sin u školi nosi zaštitnu masku. Kolega Kovačić postao je meta huškačke kampanje na društvenim mrežama, gdje se danima objavljuje njegovo ime i prezime i broj mobitela te se poziva da ga se uznemirava ne bi li se na njega napravio pritisak.

Stoga za djecu, školsko osoblje, za naše kolegice i kolege te sve one koji se trude informirati javnost o svim, pa i ovakvim ekscesnim događajima, tražimo zaštitu. Podsjećamo da i novinari, kao i svi građani ove zemlje, imaju Ustavno pravo obavljati svoj posao i biti sigurni u svakom smislu. Od policije zato tražimo da reagira kao i u slučajevima kada su znatno benignijim prijetnjama bili izloženi političari i državni funkcionari, od DORH-a da po službenoj dužnosti goni počinitelje takvih kaznenih djela, a od sudova očekujemo da promptnim presudama ubuduće spriječe nasilje kao metodu rješavanja društvenih konflikata.

Osuđujemo također i postupke “urednika” i “novinara” Z1 televizije, koji su se nekritički svrstali na jednu stranu, aktivno sudjelovali u sprječavanju ulaska učenika u školu i prijetnjama ravnatelju te se danima neovlašteno kretali po školskom prostoru. Stoga očekujemo i reakciju ministrice kulture i medija, kao i Vijeća za elektroničke medije. 

A onima koji novinare sada nazivaju hijenama i “Hitlerovim ljudima” možemo samo poručiti da se Hitler dočepao vlasti upravo nasiljem i uličnom, batinaškom demokracijom koju su u djelo provodili njegovi pristaše, a “konačno rješenje” je prema “krivcima” moglo početi onog trenutka kada su iz javnog života eliminirani svi slobodnomisleći intelektualci, pa tako i novinari.

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava organiziraju prosvjednu akciju #imašpravona ispred Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb. Prosvjedna akcija HND-a i SNH organizirana je u skladu s epidemiološkim mjerama i bit će prenošen na društvenim mrežama HND-a i SNH-a.

Opća Deklaracija o ljudskim pravima usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda rezolucijom br. 217 /III 10. prosinca 1948. godine.

72 GODINE KASNIJE…

Svako je društvo snažno samo onoliko koliko je snažna njegova demokracija, a njezina se snaga vidi po stanju ljudskih prava. Ona su zapisana kao pozitivne vrijednosti ljudske vrste nakon strahota Drugog svjetskog rata, da se takvi horori nikad više ne ponove. Deklaracija o ljudskim pravima donesena je u trenu kada se osobno slobodnim smatrao veći broj ljudi nego ikad ranije u ljudskoj povijesti. Snaga te slobode nošena je na krilima pobjede naroda nad povijesnim siledžijama. Ona se gradi na priznanju da su “svim članovima ljudske obitelji urođeni dostojanstvo te jednaka i neotuđiva prava koja su temelj slobode, pravde i mira u svijetu”. Deklaracija u svojoj preambuli podsjeća da je “nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji vrijeđaju savjest čovječanstva i mogućnost izgradnje svijeta u kojemu će ljudska bića uživati slobodu govora i uvjerenja te biti slobodni od straha i neimaštine”, što se smatra “najvećom težnjom svih ljudi”. Vladavina prava u Deklaraciji o ljudskim pravima ima zadatak štititi ta prava “kako čovjek ne bi morao pribjeći krajnjim sredstvima borbe protiv tiranije i ugnjetavanja” te kako bi se umjesto konflikta odnos među narodima gradio na temelju prijateljstava.

Danas, na kraju 2020. godine, kada se nalazimo u klimatskoj krizi, globalnoj epidemiji koronavirusa, kada se na našim vanjskim granicama smrzavaju ljudi koje smo zbog druge boje kože i religije isključili iz Deklaracije o ljudskim pravima, kada je etika vrlina davno nestala iz ponašanja političkih elita, s ciljem obilježavanja 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava, koristimo priliku podsjetiti na to da su ljudska prava sve češće tek mrtvo slovo na papiru, a ne aktivna djelatna društvena vrijednost oko koje gradimo svoje civilizacijske prakse.

Naša uloga novinara naš je odaziv pozivu da se borimo za javno dobro, za one čiji glas ne dopire do šire javnosti. Mediji su danas degradirani i poniženi, baš kao što je to sudbina i drugih vrijednosti iz Deklaracije ljudskih prava. Mi mediji samo smo simptomi stanja bilo koje demokracije, njezin pregled i ogledalo. Unatoč jamstvu da “svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja” u mjeri u kojoj to ne krši prava drugih, naša prava na slobodno izražavanje sve više bivaju ograničena pravom elita da im se nitko ne miješa u djelovanje. Ta je pojava toliko sveobuhvatna da se danas definira kao SLAPP-tužbe koje služe samo tome da ušutkaju novinare. A problem ušutkavanja novinara širi se Europom poput virusa, dok su neki su javnu medijsku funkciju informiranja javnosti platili i glavom, primjerice poljski novinar i malteška novinarka.

Oblici cenzure i autocenzure, izravni i suptilni, poprimili su toliko brojne oblike da ih je iz dana u dan sve teže prepoznavati. Ponekad egzistencijalni strah postane toliko velik da naša obaveza točnog i pravodobnog informiranja javnosti pada u drugi plan, dok se u prvi penje obaveza da zadovoljimo primarne ljudske potrebe.

Posljedica toga je da nevoljko sudjelujemo u marketinškim trikovima: od senzacionalizma i depolitizacije društva, do pasivnog prihvaćanja nametnutih nam tema koje javnost ne zanimaju, dok s druge strane nema tema koje javnost mora, ali ne dobije priliku čuti. Ukratko, medijima niste zadovoljni ni vi koji ih konzumirate, ni mi koji ih živimo.

Dugogodišnje političko ignoriranje medija i totalni manjak medijskih politika već desetak godina urušava sektor, erodira njegovu javnu funkciju i ne uspijeva informirati javnost. Akutne financijske injekcije Vlade u nacionalne medijske sektore ove godine dokazale su da je situacija u medijima dosegla kritičnu točku i da se mora promijeniti.

Deklaracija također jamči pravo na slobodu sindikalnog udruživanja, koja je u praksi potpuno sputana, a mjestimično se svodi na tajni i subverzivni čin. U mnogim medijima svjedočimo da su poslodavci neprijateljski nastrojeni prema osnivanju sindikata u svojim redakcijama, čime izravno krše članak 23. Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Prosvjednom akcijom upozoravamo na stanje u medijima koji su izloženi napadima, nesigurnim uvjetima, izostanku političke volje da se osigura “sloboda traženja, primanja i širenja informacija”, koji je vidljiv u neprihvaćanju da se uvaži mišljenje struke pri donošenju zakonskog okvira, izostanku nacionalnoga kolektivnog ugovora podrške kolektivnom pregovaranju u sektoru.

Za 72. rođendan Opće deklaracije o ljudskim pravima donosimo vam sedamdeset i dva posjetnika na stanje u medijima u Hrvatskoj.

1.      Zastarjelo zakonodavstvo ne odgovara potrebama suvremenog novinarstva

2.      Nema medijske strategije

3.      Nema suvremenog prijedloga Zakona o medijima; aktualni Zakon je mrtvo slovo na papiru

4.      Trajno je nestala polovica radnih mjesta u novinarstvu u posljednjih 10 godina

5.      Plaće u sektoru u posljednjih su se 10 godina prepolovile

6.      Sprječava se udruživanje u sindikate

7.      Kažnjava se sindikalne predstavnike

8.      Političke stranke su potajno i posredno kupile utjecajne i kritičke medije

9.      Odabir tema ovisi o potrebama tržišta oglašavanja, a ne o potrebama društva; ucjene oglašivača

10.   Pala je razina opće informiranosti putem medija

11.   Kritički mediji sankcionirani su u posljednja dva mandata HDZ-a

12.   Ministarstvo kulture i medija dio je problema jer nema kadar koji se razumije u medije

13.   Tijela koja dodjeljuju sredstva medijima izabiru se politički; Vlada ne odustaje od zbrinjavanja svojih ljudi u Vijeću za elektroničke medije

14.   Nema dovoljno javnih potpora za kvalitetno novinarstvo!

15.   Natječaji kasne, neredoviti su i netransparentni

16.   Nedovoljan iznos sredstava u Fondu za pluralizam

17.   Netransparentno podijeljena javna sredstva iz ESF-a uglavnom podobnim medijima, a ne medijima koji provode uključivanje ranjivih skupina u društvo

18.   Ministarstvo kulture i medija svjesno i sustavno zanemaruje neprofitne medije

19.   Neprofitni producenti izbrisani iz Fonda za pluralizam

20.   Izostanak ideje i strategije razvoja javnog servisa

21.   Cenzura na javnom RTV-servisu potvrđena i na sudskoj razini

22.   Javni RTV-servis sudski proganja vlastite zaposlenike

23.   Zakon o HRT-u omogućava političku kontrolu javnog servisa

24.   Statuti medija su mrtvo slovo na papiru

25.   Uprava Novog lista bez ikakvih sankcija krši statut medija imenujući već u trećem mandatu v. d. glavnog urednika bez ikakvih kvalifikacija

26.   Vlasništvo nad privatnim medijima i dalje je opskurno i netransparentno

27.   Lokalnim šerifima omogućena je dominacija lokalnom televizijskom scenom pa lokalne televizije ni približno ne obavljaju svoju javnu funkciju, nego su produžena poluga moći

28.   Vlada smanjuje minimalne kvote lokalnih vijesti na radijima!

29.   Urednici ne mogu odbiti nalog vlasnika medija, novinari ne mogu sudjelovati u izboru urednika — statuta medija nema u Zakonu o elektroničkim medijima, za onaj u Zakonu o medijima nema mehanizma ako se ne poštuje

30.   Načelo gradnje žičare u medijima: koncesiju za emitiranje dobiju na temelju programske osnove koju onda, prema Zakonu o elektroničkim medijima, mogu mijenjati kako im se prohtije

31.   Pravosudni sustav redovito se koristi kao sredstvo pritiska na novinare

32.   Najmanje 905 tužbi protiv novinara i medija teških 68 milijuna kuna

33.   SLAPP-tužbe kao sredstvo zastrašivanja i ušutkavanja u novinara kao instrument istaknutih članova političkih struktura

34.   Pritisak i zastrašivanje koje dolazi od javnog RTV-servisa putem tužbe protiv predsjednice HND-ova ogranka na HRT-u

35.   Pritisak i zastrašivanje koje dolazi od javnog RTV-servisa putem tužbe protiv predsjednika HND-a

36.   SLAPP-tužbe protiv portala Telegram.hr od istaknutih članova vladajuće stranke

37.   SLAPP-tužbe protiv portala Virovitica.net kao pokušaj ušutkavanja lokalnog medija

38.   Oduzimanje potpora portalu Virovitica.net kao nastavak uništavanja lokalnog medija

39.   SLAPP-tužbe protiv OG-portala.

40.   Bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora među ostalim tužio 24 sata zbog neobjavljivanja izjave, iako je izjava objavljena

41.   Niz SLAPP-tužbi protiv portala Index.hr

42.   Na medijskoj sceni obnovljena su i potpisana samo 2 nova kolektivna ugovora. U javnim medijima

43.   U komercijalnim medijima nije prihvatljivo osnivati sindikat iako je to pravo zajamčeno Poveljom, Ustavom i Zakonom o radu.

44.   Nastavlja se progon sindikalnog povjerenika u Glasu Istre

45.   Godinama se provodi pritisak na sindikalne povjerenike u Styriji

46.   Smanjena su primanja novinarima Hanza medije

47.   Lokalni mediji u rukama lokalnih šerifa koji medije pretvaraju u oglasne publikacije svojih „uspjeha“

48.   Ne pronalaze se i ne procesuiraju svi nasilnici i napadači na novinare!

49.   Novinarka N1 napadnuta dok je obavljala svoj posao.

50.   Novinarka Slobodne Dalmacije napadnuta dok je obavljala svoj posao.

51.   Novinarke vrijeđane na press-konferenciji gradonačelnika Zagreba

52.   Napadnuta dvojica slobodnih novinara dok su obavljali svoj posao

53.   Novinarka izložena neprimjerenim „pošalicama“ premijera

54.   Novinara verbalno napao riječki gradonačelnik

55.   Govor mržnje prema novinarima na transparentima i grafitima „novinari crvi“

56.   Prijetnje na transparentima „smrt novinarima“

57.   Prijetnje i govor mržnje prema novinarki N1

58.   Prijetnje novinarki N1

59.   Prijetnje novinaru portala Index.hr od predstavnika vlasti

60.   Privođenje novinara portala Index.hr

61.   Prijetnje novinarki Slobodne Dalmacije zbog teksta o vjenčanju u doba korone

62.   Nasrtaj na novinarku Dalmatinskog portala ispred crkve

63.   Napad na snimateljicu N1

64.   Praksa političara da za loše vijesti optužuje medije

65.   Vlast koja ne omogućava i koja usporava pristup informacijama; glasnogovorničke službe Vlade i ministarstava ne odgovaraju na novinarske upite

66.   Političari pokušavaju podmititi novinare

67.   Senzacionalizam i borba za klik i profit ispred poštenog i istinoljubivog novinarstva

68.   MUP optužuje novinare i medije koji izvještavaju o policijskom nasilju na granici da ne iznose istinu unatoč brojnim dokazima nasilja

69.   Prekarni uvjeti rada i ugovori na određeno ili autorski ugovori za mlade novinare kao sredstvo egzistencijalne ucjene

70.   Nepostojanje nacionalnoga kolektivnog ugovora kojim bi se zaštitili svi radnici u medijskom sektoru

71.   Predlaže se Zakon o autorskim pravima koji će imati znatne negativne posljedice na prava autora, posebno novinara i fotoreportera

72.   Žene i dalje i u medijskom sektoru zarađuju manje od muškaraca na istom radnom mjestu. Muškarci u prosjeku u Hrvatskoj na godišnjoj razini zarade 13.572 kune više nego žene, odnosno 1,68 prosječne hrvatske bruto plaće više.

Hrvatsko novinarsko društvo

Hrvoje Zovko, predsjednik

Sindikat novinara Hrvatske

Maja Sever, predsjednica

Uoči rasprave o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima u Hrvatskom saboru, Hrvatsko novinarsko društvo još jednom podsjeća na prijedloge, komentare i primjedbe koje je iznio prvo sudjelujući u radnoj skupini, a nakon izlaska iz nje u javnoj raspravi o spomenutom zakonskom prijedlogu.

I dalje smatramo kako je loše da se iz cijelog medijskog zakonodavstva Ministarstvo kulture i medija odlučilo prvo na izradu novog Zakona o elektroničkim medijima, a da prije toga nije definirana medijska politika. Osim toga, logično bi bilo prije toga donijeti i “krovni zakon”, odnosno novi Zakon o medijima.

Napominjemo da je riječ o prvom medijskom zakonu koji se donosi nakon 15 godina i očekivali smo da će Ministarstvo – ako već nije napravilo neku ozbiljnu analizu stanja u medijima, pa donijelo neku ozbiljnu strategiju, pa onda vidjelo koji su nam zakoni zaista potrebnu – povesti računa o očitim problemima medija i novinarstva.

A problemi su ti da smo mi, na primjer, u zadnjih nekoliko godina ostali bez 50 posto zaposlenih u medijima, da su radni uvjeti novinara sve teži. Da ne spominjem krizu i otpuštanja koja se već događaju, a uvjetovana su COVID-krizom. Stari problem je i ovisnost medija o političkim strukturama, a tu je i pritisak ekonomskih struktura, pa je logično da javnost gubi povjerenje u medije jer se sve to reflektira i na njihovu kvalitetu.

Zato nam je potpuno nelogično da Ministarstvo kulture i medija donosi zakon koji te probleme niti detektira niti ih pokušava riješiti.

Komentare Hrvatskog novinarskog društva donosimo u cijelosti na ovoj poveznici.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorilo je u srijedu na novi val tužbi protiv novinara i medija, posebno naglasivši tužbe bivšeg ministra Tomislava Tolušića, bivšeg saborskog zastupnika Branimira Glavaša i rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa.

“Događa se novi val tužbi, među kojima se ističu serija tužbi bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića protiv Telegrama i Virovitica.neta. Tužbama se pridružio i Branimir Glavaš protiv Indexa, a rektor Boras tužio je novinarku Doru Kršul zbog teksta koji je napravljen po svim pravilima novinarske profesije”, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

HND je pokrenuo kampanju protiv novog zastrašivanja medija i novinara tužbama jer su lani zabilježene najmanje 1163 tužbe. Prema posljednjoj anketi. do svibnja ove godine bilo aktivno 905 tužbi, u kojima tužitelji od 18 medija i novinara potražuju iznos od gotovo 68 milijuna kuna.

No, sada je uslijedio novi val tužbi pojedinaca, od kojih su neki na čelu važnih institucija, što predstavlja veliku prijetnju slobodi novinarskog izvještavanja.

“Svako kritiziranje njihova rada rješavaju tako da podižu tužbe, kao oblik zastrašivanja novinara i nametanja cenzure”, kazao je Zovko i najavio da će o novom valu tužbi HND obavijestiti Europsku federaciju novinara i međunarodne institucije.

Glavna urednica Telegrama Jelena Valentić iznijela je detalje nove serije tužbi, pri čemu se posebno ističe čak devet tužbi bivšeg ministra Tolušića, među kojima su i neke “egzotične”.

Lokalni mediji pod pritiscima “lokalnih šerifa”

“Tolušić nas je tužio i zbog teksta u kojem smo objavili da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak protiv njega, ali i zbog pridjeva o njegovoj gradnji ‘velebne’ vinarije za koju je potrošio 4,5 milijuna kuna, te da je jako zadužen jer mu mjesečne obaveze iznose 15.000 kuna”, kazala je Valentić.

Potpredsjednik HND-a i glavni urednik portala Virovitica.net Goran Gazdek upozorio je da su lokalni mediji posebno izloženi pritiscima i tužbama “lokalnih šerifa”.

“Dvije aktivne Tolušićeve tužbe za tekstove o zatajenoj imovini koje smo prenijeli s Telegrama – 40.000 kuna. Privatna Tolušićeva tužba zbog komentara u kojem sam Đakića, Kirina i njega nazvao ‘kabadahijama virovitičkog pašaluka’ – 180 dnevnih dohodaka, što je približno 40.000 kuna”, rekao je Gazdek.

Suočen je i s tužbom SDP-ove zastupnice Romane Nikolić jer je njegov portal izvijestio da je 2009. bila pravomoćno osuđena zbog prijetnji stranačkoj kolegici, o čemu su mediji izvještavali u više navrata. No, kako je za to kazneno djelo nastupila rehabilitacija, pa zbog toga “ne smije biti pozvana na odgovornost”, Nikolić potražuje 20.000 kuna.

Kao kuriozitet naglasio je prijetnju tužbom koju je Ogportal.com dobio od Tomislava Madžara, bivšeg savjetnika predsjednice Grabar Kitarović, jer ga je nazvao “nosačem državnog cekera”, u tekstu koji je prenešen sa portala net.hr, a u zahtjevu za objavom ispravka navode se “netočne, neosnovane, maliciozne i uvredljive informacije”.

‘Računaju na to da moramo angažirati odvjetnike i braniti se u sudnicama pa možda nećemo imati vremena za nove tekstove, kazao je Gazdek.