Home Blog Page 11

Europska komisija donijela zakonske prijedloge za zaštitu novinara od SLAPP tužbi

0
Vera Jourová

Europska komisija objavila je dva teksta kojima je cilj borba i suzbijanje porasta SLAPP-tužbi u Europi. Europska federacija novinara (EFJ), zajedno s Koalicijom protiv SLAPP-tužbi, pozdravila je te objave i označila ih kao značajan koraka prema pravom smjeru te potiče države članice da bez odgode provedu preporuke, priopćili su iz EFJ-a.

Kao dio Akcijskog plana za europsku demokraciju, Europska komisija predstavila je danas paket koji uključuje prijedlog obvezujuće direktive i neobvezujuće preporuke državama članicama kako bi ih potaknula da poduzmu mjere protiv porasta tužbi protiv novinara i medija u Europskoj uniji.

– Obećala sam obitelji Daphne Caruane Galizia, koja je imala više od 40 SLAPP-tužbi u trenutku njezina ubojstva. Radili smo na tome u Daphneino ime i imam osjećaj da je radila s nama na tome pa iza toga stoji poseban moralni imperativ, rekla je potpredsjednica Komisije Vera Jourova na konferenciji za novinare.

Premda se direktiva bavi samo određenom vrstom SLAPP-a, ona ima širok opseg i obraća se svima koji pozivaju na odgovornost, uključujući novinare, ali i aktiviste, sindikaliste, branitelje ljudskih prava… Uključuje ključne zaštitne i pravne mjere kao što su mehanizmi prijevremenog otkazivanja uz tereta dokazivanja, obustava postupka i ubrzani postupak, zatim režim sankcija za uznemiravatelje te korektivne i zaštitne mjere za žrtve, poput naknada troškova.

Preporuka sadrži smjernice za države članice o ključnim aspektima za učinkovito rješavanje SLAPP-a, kao što su uklanjanje zatvorskih kazni za klevetu, edukacija pravnih stručnjaka i pravosudnog osoblja na svim razinama suda, aktivnosti podizanja svijesti i mehanizmi podrške žrtvama. Također potiče prikupljanje podataka, izvješćivanje i praćenje SLAPP-ova.

Glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez kazao je kako je ovaj paket prvi korak prema priznavanju SLAPP-a i većoj zaštiti za novinare i medije koje se sve više uznemirava na sudovima.

– Zaštitne mjere ne smiju, međutim, biti ograničene na prekogranične SLAPP-ove jer je velika većina slučajeva isključivo na nacionalnoj razini. Pozivamo države članice da bez odgađanja provedu preporuku čije su odredbe odlučujuće za okončanje SLAPP-a u Europi. Također pozdravljamo podsjetnik na dekriminalizaciju klevete, na što smo dugo pozivali, naveo je Gutiérrez.

Direktiva će biti dostavljena Europskom parlamentu i Vijeću ministara na izmjene, dopune i usvajanje.

Izvor/foto: EFJ

Milorad Pupovac potvrdio da se program HTV-a uređuje izvan Prisavlja

0

Milorad Pupovac, koalicijski partner HDZ-a i Andreja Plenkovića, u intervju tjedniku Nacional na pitanje novinarke Zrinke Vrabec Mojzeš zašto o “promoviranju ustašluka na HTV-u, navodeći primjer TV kalendara” ne razgovara s premijerom Plenkovićem, predsjednik SDSS-a je odgovorio: “Razgovaramo. Zahvaljujući jednom takvom razgovoru, HTV je emitirao seriju o NDH prof. Hrvoja Klasića.

Za početak podsjetimo što piše u Zakonu o HRT-u:

OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(4) U obavljanju svoje djelatnosti, Hrvatska radiotelevizija je neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju i pritiscima promicatelja komercijalnih interesa.

HND i SNH su tijekom mandata smijenjenog ravnatelja Kazimira Bačića upozoravali na ograničavanje medijskih sloboda, cenzuru, pad profesinalnih standarda, ali i nedopustiv politički utjecaj na program javnog servisa.

Međunarodne novinarske organizacije posljednjih su godina često upozoravale na problem političkog uplitanja i pritisaka na javni servis. Reporteri bez granica (RSF) u posljednjem izvještaju naglašavaju kako „i dalje postoji problem Vladinog miješanja u rad Hrvatske radiotelevizije, što ograničava medijsku neovisnost. Jasno je da je HRT pod političkim pritiskom. Interesne skupine pokušavaju utjecati na uređivačku politiku i uplitati se u unutarnju organizaciju“, navodi RSF.

Izjavom u kojoj opisuje dogovor s premijerom Plenkovićem o emitiranju dokumentarne serije o NDH Milorad Pupovac potvrđuje notornu praksu da se program javne radiotelevizije dogovara i uređuje izvan Prisavlja. Naime, da HRT radi neovisno i slobodno, prema načelima struke, ne bi bilo niti potrebe da za emitiranje bunkerirane serije intervenira politički vrh.

Smatramo nužnim upozoriti javnost i na činjenicu da su nakon smjene ravnatelja HRT-a na rukovodećim pozicijama u Informativnom servisu ostali isti ljudi koji su sramotnu i protuzakonitu praksu uređivanja HRT-a iz Vlade kroz godine i godine političke zloupotrebe doveli do samorazumljivog automatizma.

Iz intervjua koji je dao Nacionalu čini nam se da ni gospodin Pupovac nema problem s poltronskom fokusiranošću javnog medija na želje vlasti. Pozivamo ga stoga da objasni javnosti i radnicima HRT-a što bi trebali zaključiti iz ove njegove prisavske pikanterije: je li nam on to potvrdio postojanje nekog paralelnog uredničkog kolegija koji nije poznat javnosti? Kako gospodin Pupovac, s obzirom na praksu koju je opisao u intervjuu za Nacional, smatra da bi trebali izgledati odnosi između javnog medija, vlasti i zakona Republike Hrvatske?

HND i SNH i ovim povodom pozivaju ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek  da pokrene proces izmjene lošeg Zakona o HRT-u kako bi se ojačala neovisnost javnog servisa.

Sanja Mikleušević Pavić,
predsjednica Ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u

Maja Sever,
predsjednica Povjereništva Sindikata novinara Hrvatske pri HRT-u 

Pravosudno-politički udar na novinare: HND najavljuje prosvjed ako se ne zaustave serijske tužbe

0
Foto: Nikola Šolić
Foto: Nikola Šolić

– Ovakvi sudski progoni novinara sistemski su i institucionalni jer tome pribjegavaj oni pripadnici društva koje zbog povlaštenog tretmana koji nezasluženo uživaju zovemo establišmentom te se to može nazvati jedino cenzurom. Ništa se ne mijenja i nastavlja se zlostavljanje i teror tužbama protiv novinara. Očekujemo reakciju nadležnih, a ako se to ne dogodi, organizirat ćemo veliki prosvjed novinara, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare čelnika HND-a u Novinarskom domu.

Najsvježiji slučaj nelogične i sramotne pravosudne presude je onaj nakladniku neprofitnog portala Virovitica.net Goranu Gazdeku, po kojoj saborskoj zastupnici Romani Nikolić na ime naknade štete mora isplatiti 7500 kuna zajedno sa zateznom kamatom. Ova serijska tužiteljica tražila je čak 20.000 kuna te je tužila i ostale nakladnike i sve dobila.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da se ovim sramotnim tužbama ubija novinare i novinarstvo i guši sloboda medija. Posebno je apostrofirao slučaj još jednog serijskog tužitelja, suca osječkog suda Ante Vrbana, koji je protiv portala Telegram podnio čak pet tužbi tražeći po svakoj iznos od 150.000 kuna.

– Ne znam kako je sudac Vrban došao do tog iznosa za svoju duševnu bol, ali znam da kukavički tuži novinare, a nije se osudio tužiti Zdravka Mamića, kazao je Zovko i dodao kako je Vrban tužio i glavnu urednicu Telegrama Jelenu Valentić i najboljeg hrvatskog novinara Dragu Hedla te da time zapravo želi financijski uništiti Telegram, koji je jedna od perjanica neovisnog novinarstva u Hrvatskoj.

Zovko se također osvrnuo i na slučaj nekadašnje saborske zastupnice SDP-a, a sada Socijaldemokrata, koja je imala pravomoćnu presudu zbog prijetnji smrću kolegici, ali je u međuvremenu rehabilitirana pa se smatra neosuđivanom i misli da novinari o tome moraju šutjeti.

– Romana Nikolić prava je serijska tužiteljica koja sve redom tuži i dobiva. Nedavno je Općinski građanski sud u Zagrebu presudio da joj Hanza media treba platiti 40.000 kuna plus troškove suđenja. Zatim je na Općinskom sudu u Metkoviću tužila, i dobila 20.000 kuna, jedan lokalni portal. Prije pet godina tužila je 24 sata za tekst pod naslovom „Osuđenoj za prijetnje smrću Bernardić dao važnu funkciju“ te je tražila 75.000 kuna. Postupak je pravomoćno završen, a na kraju joj je dosuđena naknada štete u iznosu od 15.000 kuna plus 748 kuna sudskog troška. Tužila je i Telegram i od njih traži 20.000 kuna, a tužila je i Glas Slavonije, ali je s njima postigla nagodbu, kazao je Zovko te dodao kako zakonske odredbe omogućavaju siledžijama da tuže novinare, a te zakonske odredbe su nakaradne i trebaju se ukinuti, naveo je Zovko te pozvao i nadležnu ministricu da ne zatvara oči pred ovakvim sramotnim presudama i šikaniranju novinara. – Vidimo da se ništa ne mijenja te se nastavlja zlostavljanje i teror tužbama protiv novinara. Očekujemo reakciju nadležnih, a ako se to ne dogodi, organizirat ćemo veliki prosvjed novinara, kazao je Zovko.

Potpredsjednik HND-a i vlasnik portala Virovitica.net Goran Gazdek kazao je kako ova presuda vjerojatno nije presedan među onih gotovo tisuću trenutno aktivnih tužbi.

– No slučaj nam govori da su svi političari, i vladajući i oporbeni, isti kad treba gaziti medije i upozoravati ih da paze što pišu. I kad god imaju prilike, da na sve privilegije i primanja koja imaju, dodatno zgrću novac na nečemu što nije jasno definirano jer ne postoji instrument vještačenja navodne štete, kazao je Gazdek i složio se sa Zovkom kako je od svega toga puno važniji i za novinare pogubniji zakonski i pravosudni okvir koji im to omogućava.

– U konkretnom slučaju tužilica je javna osoba, političarka i saborska zastupnica. Javnost ima pravo znati baš sve o njoj, pa i da je rehabilitirana. No ona je i pravomoćno osuđena zbog prijetnje smrću. Ono što je važno i zabrinjavajuće u ovom slučaju je da smo proglašeni krivim i ne samo mi, nego i drugi mediji, premda smo objavili točnu informaciju. Naime, kolegici je prijetila smrću i za to je pravomoćno osuđena. U međuvremenu je rehabilitirana pa se smatra neosuđivanom i misli da novinari tu natuknicu iz njezine biografije ne smiju spominjati, što je potpuno apsurdno, kazao je Gazdek te je predložio da se razgovara s ostalim nakladnicima koji zbog istog slučaja moraju serijskoj tužiteljici nadoknaditi štetu te da se zajedno javno reagira i obrati institucijama te europskim kolegama.

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić naveo je kako ovo što se danas događa Goranu Gazdeku, a jučer se događalo Davorki Blažević, prekjučer Feralu te ono čemu su jednako izloženi i Drago Hedl i Boris Dežulović i Hrvoje Zovko i mnogi drugi i po čemu su ujedinjeni i Telegram i Večernji i Jutarnji i Novosti, nije slučajno, a još manje bezopasno.

– Ovakvi sudski progoni novinara sistemski su i institucionalni jer u njima ne sudjeluju, recimo to tako, obični i normalni građani, njima isključivo i uvijek pribjegavaju oni pripadnici društva koje zbog povlaštenog tretmana koji nezasluženo uživaju zovemo establišmentom, naveo je Mijić te dodao kako se sve to može zajedničkim nazivnikom nazvati jedino cenzurom.

– I zato kada ravnatelj HRT-a Robert Šveb nedavno pred saborskim odborom za informiranje i medije kaže kako na „HRT-u ne postoji cenzura, niti lista zabranjenih gostiju“, onda ne govori istinu, pogotovo kada govori o razlozima zbog kojih je njegov prethodnik Kazimir Bačić dva puta dao otkaz predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku iako je HRT pravomoćno već izgubio spor protiv Zovka. Bačićevu podvalu kako je Zovko napao invalidnu osobu „unutar HRT-a“, koju demantira ista ta osoba kao svjedok u drugom sudskom sporu, Šveb papagajski ponavlja pred parlamentarnim odborom bez da je provjerava, obmanjujući javnost. O tome da se Zovku i dalje sudi za povredu ugleda i časti HRT-a, a da je Kazimir Bačić još uvijek ugledni zaposlenik državne televizije iako je uhvaćen i optužen za 50.000 eura mita te da se o takvoj sramoti ne govori i raspravlja na onome što bi po definiciji trebao biti javni servis koji radi u interesu građana ove države, samo po sebi govori o postojanju cenzure na HRT-u, kazao je Mijić.

Glavna tajnica HND-a Ema Tarabochia naglasila je kako treba pod hitno poraditi na zakonskim odredbama koje tužiteljima omogućavaju zloupotrebe prema novinarima.

– Smatramo da javnost treba znati sve o javnim osobama, što su i kako radile, i da je odredba o rehabilitaciji u slučaju Romane Nikolić sporna i da je sporno pravo na zaborav, navela je Tarabochia.

Odvjetnik Boris Kozjak kazao je kako je sud argumente kojima su se služili u slučaju tužbe Romane Nikolić ignorirao premda su naveli kako ne mogu biti odgovorni za preneseni tekst, o čemu govori i praksa te presude Suda za ljudska prava Vijeća Europe.

Autor: I.Buljan

ISTRAŽIVANJE HND-A: BROJ TUŽBI PROTIV NOVINARA I MEDIJA U PORASTU, AKTIVNO NJIH NAJMANJE 951

0

U Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već četvrtu godinu.

Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 443 parnice teške u prosjeku 95.000 kuna po tužbi. Odmah za Hanzom je Styria koja samo za Večernji list i 24 sata ima 196 tužbi čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak 32 godine.

Od ukupnog broja od 951 tužbe, 928 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. S druge strane, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tužitelji su, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci.

Samo protiv Hanza medije trenutno je aktivno 26 tužbi koje je podnijelo 18 sudaca na ukupan iznos od 1,722.500 kuna.

Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem za 2022. godinu potražuje najmanje 77,4 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.

Ove je godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 26 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je 65 posto njih odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok ih se 26 posto jedva ili jako teško nosi s tužbama – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima koje ovakve tužbe dovode na rub propasti.

“I ovogodišnja HND-ova anketa o broju tužbi protiv novinara i medija pokazuje opasan trend rasta tužbi te da u Hrvatskoj sad već postoji kultura maltretiranja i zastrašivanja novinarki i novinara te medija tužbama koje su u današnje vrijeme novi model napada na novinarstvo. Budući da je na anketu odgovorilo 26 medija, s pravom možemo reći kako je stvaran broj puno veći i da prelazi brojku od 1000 tužbi. Posebno zabrinjava činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci”, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i dodao kako je Hrvatska najgora zemlja u Europi kada je riječ o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation) .

“Ono što bez ikakve odgode tražimo jest promjena zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak tužbi. HND traži i nikad neće odustati od zahtjeva da se dekriminaliziraju sva kaznena djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Zahtijevamo od Vlade da to hitno učini. Smatramo kako građansko pravo svima koji se smatraju oštećenima omogućava dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju”, zaključio je Zovko.

Službeni pak podaci Ministarstva pravosuđa i uprave govore kako je lani protiv novinara pokrenuto novih 380 parničnih predmeta za naknadu štete, a na dan 31. prosinca 2021. Godine ukupno 859 parnica još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju 2021. godine bio je 110. Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2019., 2020. i 2021. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 39 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te 53 rješenje o obustavi postupka. Donesene su 2 odbijajuće presude te 20 oslobađajućih.

U samo 11 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lani, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio.

Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 23 medija, u Hrvatskoj su u veljači 2021. godine bila aktivna 924 sudska spora. Ovako veliki broj tužbi protiv novinara i medija iz godine u godinu prilično zabrinjava. Moglo bi se reći da među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.

Ministarstvo kulture i medija lani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju.

Ni HND nije imun na tužbe, pa se tako protiv njegovih predstavnika i istaknutih članova stalno podnose razni oblici tužbi. Mislav Stipić, bivši ravnatelj Poslovanja HRT-a, kazneno je prijavio u lipnju 2021. potpredsjednike HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka zbog priopćenja koje su potpisali, a tiče se situacije na HRT-u, bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i zataškavanja seksualnog uznemiravanja na javnom medijskom servisu. Isti tužitelj nedavno je tužio i predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u Sanju Mikleušević Pavić. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, a spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, koji je počeo još 2018. godine, završen je nedavno pravomoćno u Zovkovu korist.

Ove smo godine smo predstavnike nakladnika pitali i što misle na koji bi se način mogle suzbiti SLAPP-tužbe. Odgovori su uglavnom slični: nakladnici smatraju kako bi se neopravdane tužbe moglo suzbiti promjenom ili prilagodbom zakona, ujednačavanjem sudske prakse u cijeloj Hrvatskoj, edukacijom sudaca o medijskom pravu te edukacijom novinara, zatim osiguravanjem besplatne pravne pomoći malim lokalnim i neprofitnim medijima i javnim kampanjama u kojima bi se govorilo o SLAPP-u.

Izvor: HND

NAPADAČIMA NA NOVINARKU ŽIVANU ŠUŠAK ŽIVKOVIĆ PRIJETI KAZNA OD ŠEST MJESECI DO PET GODINA ZATVORA

0

Svjedočenjem i izvođenjem dokaza na Općinskom sudu u Splitu nastavljeno je suđenje Tončiju Ćukušiću i Antoniju Ćukušiću za napad na novinarku Živanu Šušak Živković u crkvi na Sirobijama u travnju 2020. – Želim da se ovo sve što prije završi i da se to više nikome ne dogodi. Pogotovo ne kolegama i kolegicama koje rade svoj posao, rekla je kolegica Živana nakon suđenja, vidno potresena zbog ponovnog susreta sa napadačima i gledanja snimki događaja.

U iskazu kojeg je dala sudu, žrtva napada, Živana Šušak Živković detaljno je opisala napad u kojem joj je drugookrivljeni, mlađi punoljetnik, Antonio Ćukušić prvo iz ruku izbio mobitel i izgurao je iz crkve, a potom prvookrivljeni Tonči Ćukušić snažno nagnjecio ruka vratima crkve, kada se pokusavala vratiti u crkvu da uzme svoj mobitel. Nakon napada pozvala je policiju koja ju je odvezla na hitnu. Nalaz hitne je pokazao kako ruka nije bila slomljena ali je bila natučena i bolna. Šušak Živković navela je da tijekom cijelog dogadaja bila u stanju šoka.

Na suđenju je pušteno više video snimaka na kojima se jasno vidi cijeli napad i počinitelji napada. Na snimkama se vide vebalni napadi i uvrede koje su uslijedile nakon napada, upućene novinarima i reporterima koji su se nakon napada udaljili od ulaza Crkve. Na jednoj od snimaka vidi se kako župnik Josip Đelas glasno vrijeđa novinare tjerajuci ih iz Crkve i govoreći da su “sotone”. Sud je uvazio prijedlog obrane da župnik bude pozvan u svojstvu svjedoka obrane na iduce ročište, zakazano za 7.lipnja 2022.

Okrivljenici Tonči Ćukušić i Antonio Ćukušić ponovili su da se ne osjećaju krivima. Sudi im se prema novom Kaznenom zakonu, za kazneno djelo prisile prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa ili je u javnoj službi, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Za ovu vrstu djela predviđena je zatvorska kazna u trajanju do tri godine, a ako je žrtva u takvom napadu ozlijeđena propisana je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

-Želim da se ovo sve što prije završi i da se to više nikome ne dogodi. Pogotovo ne kolegama i kolegicama koje rade svoj posao, rekla je Živana Šušak Živković nakon suđenja, vidno potresena zbog ponovnog susreta sa napadačima i gledanja snimki događaja.

Podsjećamo, novinarka Živana Šušak Živković napadnuta je 12. travnja 2020. godine na splitskoj Sirobuji, izvještavajući kako se usprkos zabranama na poziv župnika Josipa Delaša održavaju mise. Napad se dogodio kada je pokušala ući u crkvu sv. Leopolda Bogdana Mandića i snimiti kako se građani okupljaju na misi unatoč zabrani javnih okupljanja. Novinarka je pokušala mobitelom snimiti vjernike koji se okupljaju tijekom epidemije kada joj je prišao muškarac i izbio mobitel iz ruke, a potom joj je vratima prikliještena ruka.

Suđenje je počelo gotovo dvije godine nakon napada. Istoga dana, na istom terenu napadnuta je i snimateljica N1 televizije Ivana Sivro. Suđenje u tom slučaju još nije počelo. Hrvatsko novinarsko društvo pomno prati oba slučaja te o tijeku i ishodima postupaka izvještava međunarodne institucije i organizacije.

Autor: Ema Tarabochia Veršić

HRT PRAVOMOĆNO IZGUBIO SPOR PROTIV ZOVKA ZBOG NJEGOVIH NAVODA O CENZURI NA JAVNOJ TELEVIZIJI

0
Foto: HINA/ Damir SENČAR /ds

Županijski sud u Zadru je 3. veljače 2022. presudio da se kao neosnovana odbija žalba Hrvatske radiotelevizije protiv Hrvoja Zovka te se potvrđuje presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu od 13. studenog 2020. kojom izjave predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka, dane u javnosti o postojanju cenzure na HRT-u, nisu sporne ili pak neistinite te da u konkretnom slučaju njima nije grubo povrijedio čast i ugled HRT-a.

– Ovo je velika pobjeda za mene, moju obitelj i moju odvjetnicu Vanju Jurić, kojoj sam neizmjerno zahvalan, te još jedan dokaz da smo sve vrijeme govorili istinu. Hvala svima koji su vjerovali u mene, koji su na sudu svjedočili istinu. Moram reći da je pravomoćna presuda koju je HRT izgubio ujedno i poraz politike što ju je javni medijski servis provodio za mandata Kazimira Bačića, bivšeg stanovnika Remetinca, u čije su vrijeme podnese sve tužbe protiv mene. Ovo je velika pobjeda HND-a i novinarske profesije. Presuda potvrđuje stvarno stanje na HRT-u, točnije u Informativnom programu, na što mnogi već godinama upozoravaju – kazao je predsjednik HND-a Zovko komentirajući odluku Županijskog suda u Zadru.

U presudi se nadalje navodi da je Zovko za HRT sporne izjave dao tek nakon što je dobio izvanredni otkaz te kako je HRT u cijelosti zanemario „odlučnu činjenicu u ovom sporu tj. da je nakon izvanrednog otkaza tuženiku ona prva istupila u javnost te da su izjave tuženika koje su uslijedile nakon toga zapravo bile reakcija na istup tužiteljice (HRT) u kojem se navode razlozi zašto je tuženik dobio izvanredni otkaz ugovora o radu“. Također, stoji u presudi, ispravno je utvrđen motiv iznošenja za HRT spornih izjava, a to je da one predstavljaju opravdani odgovor na zlonamjerne pokušaje HRT-a da se Zovka diskreditira u javnosti.

Iskaze svjedoka Marka Stričevića, Stipe Alfiera, Sanje Mikleušević Pavić i Maje Sever, kao i iskaz tuženika – da je Zovko sporne intervjue dao nakon izvanrednog otkaza i priopćenja HRT-a u javnosti – sud je ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te na temelju njih utvrdio kako su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-a) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika bili takvi da je kod većeg broja osoba, pa tako i tuženika, moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u nesmetanom izražavanju te razmjeni mišljenja i ideja.

Sud je dao za pravo spomenutim svjedocima te nije uvažio iskaze svjedokinje Katarine Periše Čakarun i Ankice Posavljak, koje su u svojim iskazima objasnile kako izgleda uređivačka politika na HRT-u, a što je nešto, prema tvrdnjama tužiteljice, posve drugačije od cenzure. One su tvrdile kako njihovi kolege, redom novinari i urednici s dugogodišnjim iskustvom rada u novinarstvu „ne razumiju što znači uređivačka politika te su stoga skloni, kad se njihov prijedlog za obradu neke teme ne prihvati, tvrditi da su cenzurirani“.

U drugostupanjskoj se presudi dalje navodi kako treba cijeniti činjenicu da više djelatnika tužiteljice izražava svoje nezadovoljstvo uređivačkom politikom pa u tom slučaju ne bi mogla biti riječ o nečijem subjektivnom osjećaju, nego zapravo o problemu u funkcioniranju same tužiteljice kao javnog servisa, kao i da javni interes za iznošenje stavova o djelovanju HRT-a kao javnog servisa ne može biti sporan u ovom postupku jer se ista financira novcem prikupljenim iz pristojbe; ona je javni medij koji kreira i utječe na javno mnijenje, a što je sve pravilno cijenio i prvostupanjski sud.

Na kraju, sud je odbio zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati iznos od 250.000 kuna, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 7. prosinca 2018. godine pa do isplate, kao i da nakon pravomoćnosti presude istu objavi u prvom sljedećem izdanju dnevnog lista Slobodna Dalmacija te na internetskim portalima Jutarnji.hr, Telegram.hr i Večernji.hr u integralnom obliku bez ikakvih komentara ili kraćenja te da o svom trošku u emisiji „Dogmatica“ ili u okviru programskog prostora televizije Z1, kao i u emisiji „Studio uživo“ na televiziji N1 objavi presudu bez ikakvih komentara ili kraćenja.

Sud je također naložio Hrvatskoj radioteleviziji da Hrvoju Zovku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 19.375 kuna, i to u roku od 15 dana.

I. Buljan

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO PONOVO PRED SUDOM

0
Foto: Nikola Šolić
Foto: Nikola Šolić

Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu održano je ročište u postupku privatne tužbe koju je bivši ravnatelj Poslovne jedinice Poslovanje Hrvatske radio televizije, a sada savjetnik mentor u toj Poslovnoj jedinici, Mislav Stipić podnio protiv potpresjednika HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka. Ovo je jedna u nizu sramotnih tužbi koje su podnijeli čelni ljudi HRT-a protiv novinara i vodećih ljudi krovne strukovne udruge.

Hrvatska je zbog toga u Europskoj uniji postala prepoznatljiva kao država u kojoj se moćnici putem tužbi obračunavaju s novinarima i medijima, čime se ugrožavaju novinarske i medijske slobode po čijem je poštivanju Hrvatska na dnu ljestvice u Europskoj uniji.

Stipić dvojicu potpredsjednika tuži zbog teksta, odnosno priopćenja objavljenog 12. ožujka 2021. na portalu HND-a pod naslovom “Bačićev progon čelnih ljudi HND-a i Sindikata novinara Hrvatske novi je udar na slobodu medija”, koji su potpisali Mijić i Gazdek kao potpredsjednici HND-a.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko tada je, komentirajući tužbu koja je pristigla s HRT-a, kazao kako je ovo još jedan napad na HND u režiji Mislava Stipića, serijskog tužitelja, čovjeka kojeg već godinama nazivaju sivom eminencijom javnog servisa, koji plaćaju svi građani Hrvatske.

– No njemu, visokom funkcioneru HRT-a, šaljemo jasnu poruku: ne bojimo se ni tebe ni tvojih tužbi. Ne možeš nas tužiti koliko mi možemo govoriti i upozoravati na stanje na HRT-u i na tvoju ulogu u svemu tome. HND stoji uz svoje potpredsjednike, a na Prisavlju ništa novo. Ljudi poput Mislava Stipića misle da mogu raditi što hoće i kako hoće jer to vlast, unatoč našim višegodišnjim upozorenjima, tolerira, a Hrvatska je, čini se, raj za serijske tužitelje, ali neće proći – zaključio je Zovko.

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić povodom tužbe istaknuo je kako se nastavlja sa starom i pogubnom praksom.

– Kada vas kao novinara i potpredsjednika HND-a kazneno progoni jedan od čelnih ljudi HRT-a, onda vas ne tuži Mislav Stipić, nego država Hrvatska, odnosno vladajuća stranka, Plenkovićev HDZ, koji je na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a svojedobno postavio Kazimira Bačića čiji je Stipić jedan od najbližih suradnika, koji je očito krenuo stopama svog pretpostavljenog, koji je kazneno progonio vlastite novinare i urednike, baš kao i predsjednika HND-a Hrvoja Zovka protiv kojega ni njegov nasljednik Robert Šveb još nije povukao tužbu koju je za povredu ugleda i časti u ime HRT-a podnio Kazimir Bačić – navodi Mijić i dodaje kako očito nema ništa novo na Prisavlju.

– Mijenjaju se imena i ravnateljska lica, a praksa ostaje ista. Štoviše, sada je slijede i pobočnici glavnokomandirajućega zaboravljajući kamo to na kraju vode stope Kazimira Bačića. A premijeru Plenkoviću, koji bira te i takve kadrove od ugleda i časti da vode HRT preko Remetinca, a nas kazneno progone ne bi li nas ušutkali, za ovu sramotnu sudsku blamažu mogu samo poručiti: u mrtvom sam strahu, ne znam kako ću zaspati – istaknuo je Mijić.

Goran Gazdek, također potpredsjednik HND-a, kazao je kako je ovo još jedan nasrtaj na slobodu misli, školski primjer zastrašivanja novinara da bi ih se ušutkalo te spriječilo iznošenja činjenica i kritičkih osvrta na rad osoba koje su svojim dužnostima podložne lupi javnosti.

– Novinari nikad, ni kada obavljaju poslove u svojim medijima, ni kada pod okriljem strukovne udruge brane medijske slobode, to ne čine “s ciljem da naštete ugledu i časti”. Oni samo objavljuju saznanja koja su prikupili istražujući okolnosti događaja o kojima izvještavaju, pišu ili govore. Ozbiljni će novinari, prije nego što ih dostave javnosti, i dodatno provjeriti sve informacije iz drugih izvora. Tako je bilo i ovaj put pa je vrlo pouzdano da na internetskoj stranici Hrvatskog novinarskog društva nije objavljena ni jedna jedina neistinita činjenična tvrdnja. Nisu nas uplašile ni tužbe većih “autoriteta” pa sasvim sigurno neće ni ova – kazao je Gazdek.

U priopćenju HND-a Stipiću su zasmetali navodi da su “glavnom ravnatelju državne televizije mete za odstrel očito svi oni koji su se usudili javno progovoriti o teškim optužbama za seksualno uznemiravanje i mobbing koje je na račun ravnatelja Poslovne jedinice Poslovanje HRT-a Mislava Stipića iznijela jedna zaposlenica (a potom ih posvjedočilo još dvoje ljudi). Bačić je navode pokušao zataškati, da bi potom svog bliskog suradnika Stipića poput velmože amnestirao svake krivnje”.

Stipić u svom podnesku, dakako standardno prozirnim argumentima, navodi kako se u priopćenju, koje za Izvršni odbor HND-a potpisuju Mijić i Gazdek, iznosi činjenična tvrdnja koja može štetiti njegovoj časti i ugledu. Poziva se na internu istragu koja je utvrdila kako nije došlo do seksualnog zlostavljana na HRT-u od njegove strane, a to je utvrdio upravo Stipićev nekad nadređeni, ali i “remetinečki uznik” protiv kojeg se vodi sudski postupak, Kazimir Bačić.

Izvor: HND

HND: PRESUDA PROTIV HANZA MEDIJE OPASNA JE ZA NOVINARSTVO!

0

Hrvatsko novinarsko društvo zabrinuto je zbog opasne nepravomoćne presude Općinskog suda u Zagrebu protiv Hanza medije po kojoj ta medijska kuća mora platiti 250.000 kuna za duševne boli sucu Županijskog suda u Zadru Ivanu Markoviću. Presudu je 11. veljače donijela sutkinja Helena Frigo Bomeštar. Sudac Ivan Marković je u jesen 2019. godine odlučivao o pritvoru petorici mladića osumnjičenih za silovanje, seksualno zlostavljanje i snimanje petnaestogodišnje djevojčice iz okolice Zadra. Sudac je petoricu osumnjičenih pustio na slobodu odmah nakon ispitivanja, a izvanraspravno vijeće je naknadno promijenilo njegovu odluku i odredilo im pritvor. Takva je Markovićeva sudska odluka naišla na preispitivanje u medijima, zbog čega je sudac potom te medije tužio.

Foto: Nikola Šolić

Važno je istaknuti kako je prvi članak o silovanju i seksualnom nasilju objavio kolega Ivica Nevešćanin, urednik i novinar Zadarskog.hr, portala Slobodne Dalmacije, koji je u vlasništvu Hanza medije. Nakon toga priču je prenijelo niz medija. Serijski tužitelj, zadarski sudac Ivan Marković, tužio je potom sve medije koji su kritički izvještavali o slučaju, posebice o skandaloznoj odluci da na slobodu pusti petoricu osumnjičenih za silovanje i seksualno zlostavljanje.

Sudac Marković je, prema podacima HND-a, podnio 26 tužbi na Općinskom sudu u Zagrebu protiv medija, od čega je polovica protiv izdanja Hanza medije. Marković je od početnog potraživanja od 825.000 kuna za duševne boli od Hanza medije na kraju dobio 250.000. U tužbama je Marković tvrdio da su mu mediji nanijeli nepopravljivu štetu ugledu i časti te potaknuli javnu hajku i linč na njega, a sud je njegove argumente prihvatio istodobno odbacivši dokaze što su ih iznijeli novinari koji su bili pozvani kao svjedoci.

HND presudu napisanu na 42 stranice smatra skandaloznom i opasnom za novinarstvo i medije uopće, i to iz više razloga. Za početak postavljamo pitanje kako je sudac Marković uspio napisati gotovo 30 tužbi protiv medija ako mu se život raspao, kao što tvrdi u tužbi. Može li u tako teškom duševnom stanu i narušenog društvenog ugleda uopće biti radno sposoban i dalje obavljati svoj sudački posao? Po kojem osnovu sutkinja može donositi sudove o tome što je senzacionalističko novinarstvo – i to ocjenjujući rad ozbiljnih novinara – kada to nije u nadležnosti sudske vlasti i ne piše ni u jednom sudskom spisu. O Ustavom zajamčenoj slobodi govora koja je ovom sramotnom presudom ukinuta da i ne govorimo. HND, nadalje, postavlja pitanje na temelju čega sutkinja i po kojem aktu može donijeti odluku o tome tko je javna osoba, a tko nije, kada to, ponavljamo, nije u nadležnosti sudske vlasti. Tvrditi da sudac Županijskog suda u Zadru Ivan Marković nije javna osoba pa se zato ne može ni kritizirati ni propitkivati njegov rad, suprotno je preporukama Europskog suda za ljudska prava, koje je u svoje presude prije tri godine ugradio i Ustavni sud. Tada je Ustavni sud ukinuo presude protiv medija koji su bili dužni platiti visoke iznose pojedinim sucima i sutkinjama. Poruke u obrazloženju tih presuda bile su više nego jasne: javni dužnosnici svjesno su se izabrali time baviti i moraju biti spremni da im svaki pokret bude pod reflektorima javnosti, a oni sami moraju imati viši prag tolerancije nego drugi. Također, zanima nas tko je i kada vještačio duševne boli suca Markovića i kako to da te boli mogu izliječiti samo odštete od nekoliko stotina tisuća kuna.

Teško se u ovom slučaju oteti dojmu da je osim pokušaja ušutkavanja i financijskog uništenja jedne medijske kuće, riječ i o bogaćenju jednog suca kojem očito odšteta od, na primjer, 10 kuna ne može izliječiti sve patnje, nego to mogu samo astronomski novčani iznosi. Osim Hanza medije, među ostalim nakladnika Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, serijski tužitelj, sudac Ivan Marković za tekstove o istoj temi tužio je i portale Index i Telegram te list 24sata.

Nakon skandalozne presude protiv Hanza medije čini se da je u trodiobi vlasti sudska nedodirljiva, a suci nepogrešivi. I ovaj slučaj još jednom ukazuje na ono na što HND već godinama upozorava: među serijskim tužiteljima protiv novinara i medija često su i suci i sutkinje, što je jedinstven slučaj u Europi u kojoj je Hrvatska prepoznata kao najgora zemlja po SLAPP-u, tužbama kojima je cilj zastrašiti i ušutkati kritičare, najčešće novinare, opterećujući ih sudskim postupcima, visokim tužbenim zahtjevima i troškovima obrane.

Iz posljednje je presude također jasno kako je odgovor na ovakve sulude sudske odluke kojima se ugrožavaju slobodni mediji u rukama Vlade, koja ima mehanizme spriječiti ih, i to dekriminalizacijom klevete i uvrede, ograničavanjem visina tužbenih zahtjeva i – edukacijom sudaca.

Zahtijevamo stoga reagiranje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva pravosuđa i uprave, kao i Vrhovnog suda. Ovakva presuda mora pasti! HND daje punu podršku Hanza mediji i svim medijskim nakladnicima koji su na udaru serijskog tužitelja, suca Ivana Markovića.

HND će o još jednoj u nizu sramotnih sudskih presuda protiv novinara i medija upozoriti i sve relevantne europske institucije na to kako se tužbama pokušavaju uništiti novinari, novinarke i medijske kuće.

Na kraju ostaje pitanje mogu li novinari i mediji uopće slobodno pratiti rad sudova. Nakon ovakve presude, teško!

Za Izvršni odbor HND-a

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

HND: ZAUSTAVIMO SUDSKE PROGONE NOVINARA

0

Nepravomoćna presuda kojom je novinar Novog lista Dražen Ciglenečki oglašen krivim na temelju privatne tužbe bivšeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, a sada suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića, još jedan je pritisak na slobodu govora i ulogu medija u demokratskim društvima. Turudićeva tužba samo je jedna od gotovo tisuću SLAPP-tužbi koje su pokrenuli moćni pojedinci, a koje su usmjerene na zastrašivanje novinara i utišavanje kritičkih glasova u društvu, po čemu je Hrvatska na neslavnom prvom mjestu u Europskoj uniji.

Podsjećamo, Dražen Ciglenečki treći je put sjeo na optuženičku klupu zbog istog slučaja, nakon što je prijašnje dvije presude Općinskog suda u Rijeci s identičnim sankcijama ukinuo riječki Županijski sud zbog autorske kolumne objavljene u Novom listu 27. studenoga 2014. godine pod naslovom “Turudić nanosi veću štetu nego Šešelj”. Presuda sutkinje Općinskog suda u Rijeci Vere Marincel, kojom je Ciglenečki osuđen na novčanu kaznu od 30 dnevnih iznosa te je, ako postane pravomoćna, dužan podmiriti troškove kaznenog postupka i namiriti troškove i izdatke Turudiću i njegovoj odvjetnici, nije problematična samo s pravne strane kopiranjem onoga što je već dva puta palo na višoj instanci, nego i sa sadržajne.

Za sutkinju Marincel je, naime, dokaz da je “Ciglenečki počinio kazneno djelo za koje ga je teretio privatni tužitelj” Turudić, to što “okrivljenik u kolumni prelazi granice dopuštenih vrijednosnih sudova i kritike” pa se postavlja pitanje tko je onda taj koji određuje gdje je granica između dopuštenih vrijednosnih sudova i kritike i onih nedopuštenih? Napominjemo da sudac Ivan Turudić svih ovih godina nije zatražio od Novinarskog vijeća časti HND-a da ocijeni je li sporni tekst Dražena Ciglenečkog narušio Kodeks časti hrvatskih novinara ili pak prekršio profesionalne kriterije. Ako su pak sutkinja Marincel i sudac Turudić ti koji određuju granice slobodnog mišljenja, onda je u sudsku praksu na mala vrata vraćen verbalni delikt pa se na sličan način može inkriminirati bilo čije i bilo kakvo pisanje kao i iznošenje vrijednosnih sudova.

Moramo napomenuti da u ovom slučaju, kako sutkinja Marincel, tako i sudac Turudić, imaju problema i s onim što se u školskom obrazovanju naziva razumijevanjem teksta. Dražen Ciglenečki u inkriminiranoj kolumni nigdje, naime, i ni na koji način nije usporedio lik i djelo Ivana Turudića s Vojislavom Šešeljem, a kamoli njihove uloge u Domovinskom ratu! Zbog ovakvih presuda, ako već nisu uobičajena praksa hrvatskog pravosuđa da kolege suci uvijek daju pravo kolegama sucima kada tuže novinare, moglo bi biti kažnjivo svako spominjanje u istoj rečenici Vojislava Šešelja s bilo kim, štoviše, svako spominjanje Vojislava Šešelja u istom tekstu s bilo čijim imenom, pa u konačnici i svako spominjanje Vojislava Šešelja i bilo koje osobe imenom i prezimenom u različitim tekstovima!

Zbog toga ovakvu presudu smatramo sramotnom i neodrživom te još jednom apeliramo na Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Ministarstvo kulture I MEDIJA da iniciraju ne samo nužne promjene zakona kako bi se promijenila ovakva neodrživa praksa, nego da već sada educiraju i specijaliziraju suce koje sude u predmetima koji se tiču slobode govora i medija. Jer nastavi li se progon novinara SLAPP-tužbama, oni će biti ti koji će nanositi veću štetu Hrvatskoj od ishlapjelog ratnog zločinca Šešelja, pogotovo na međunarodnom planu.

Za Izvršni odbor HND-a,

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Goran Gazdek, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva