ZAGREB, 1.12.2018. – Hrvatsko novinarsko društvo pozdravlja mjeru privremenog oduzimanja koncesije koju je Vijeće za elektroničke medije zbog govora mržnje odredilo televizijskim nakladnicima koji su 5. studenoga emitirali emisiju “Bujica”, ali ujedno izražava nezadovoljstvo smatrajući je preblagom s obzirom na težinu izrečenog neprimjerenog sadržaja u televizijskom eteru.

U emisiji koja je trebala tematizirati političke i sigurnosne aspekte migrantske krize pozivalo se na mržnju i nasilje prema migrantima dodatno ih stigmatizirajući i raspirujući antiimigrantsku histeriju u javnosti.

Budući da je Vijeće zaključilo kako su nakladnici prekršili članak 12. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, prema kojem, među ostalim, “u audio ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja te nacionalnog ili socijalnog podrijetla”, HND smatra da se na takvo kršenje zakona trebalo odgovoriti znatno oštrijom mjerom. Vijeće je, naime, nakladnicima Z1 televizije, Osječke i Slavonsko-brodske televizije oduzelo koncesiju na 24 sata, a Srce TV-u, Adriatic TV-u i TV-u Jadran na četiri sata.

HND podsjeća da je Vijeće za elektroničke medije u siječnju 2016. godine nakladniku Televizije Z1 već jednom privremeno oduzelo koncesiju, i to na tri dana, zbog govora mržnje u emisiji “Markov trg”. To, međutim, zakonski nije ograničilo niti je onemogućilo nakladnika te lokalne televizije da već iduće godine dobije javna sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koja dodjeljuje isto to Vijeće.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva Vijeće za elektroničke medije da kao tijelo koje nadzire provedbu Zakona o elektroničkim medijima agilnije reagira na sve učestalije pojave govora mržnje u medijskom prostoru. Također poziva Vijeće da prekine šutnju o činjenici da mu postojeći Zakon o elektroničkim medijima ne pruža jasan i konkretan zakonski okvir za sankcioniranje govora mržnje u elektroničkim medijima i da zajedno s HND-om i zainteresiranom javnošću učini pritisak na zakonodavca da se za medijsko širenje govora mržnje i diskriminacije po vjerskoj nacionalnoj, rasnoj i bilo kojoj drugoj osnovi propišu konkretne i oštre zakonske kazne.

Isto tako, HND sa žaljenjem konstatira da je u prethodnim slučajevima govora mržnje u medijima izostala reakcija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Također, Hrvatsko novinarsko društvo poziva medije te kolegice i kolege novinare da se drže zakona i Kodeksa časti hrvatskih novinara da profesionalno izvještavaju o izbjegličkoj krizi te da pritom budu osobito osjetljivi na svaki pokušaj širenja dezinformacija i lažnih vijesti, kojima je cilj poticanje netrpeljivosti prema ljudima u nevolji.

ZAGREB, 20.11.2018. – Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara predstavlja rezultate trogodišnjeg rada na konferenciji „Sloboda medija i sigurnost novinara/ki“ koja će se održati 22. i 23. studenog u Podgorici.

Konferencija se organizira u okviru projekta Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara, kojeg čine Sindikat medija Crne Gore (SMCG), domaćin konferencije, te Nezavisno udruženje novinara Srbije, Udruga BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo te udruženja novinara Kosova i Makedonije. Mreža okuplja oko 8000 novinara i medijskih radnika, što je čini najvećom i najreprezentativnijom u regiji.

Uspostavljanje zajedničkog regionalnog mehanizma za praćenje razine medijskih sloboda i sigurnosti novinara, kao i zagovaranje njihovog povećanja bio je osnovni cilj koji je u prosincu 2015. godine okupio najistaknutija novinarska udruženja i sindikate na zapadnom Balkanu. Taj jedinstveni trogodišnji projekt podržala je Europska komisija.

Na Konferenciji će biti predstavljene sve aktivnosti Platforme tijekom protekle tri godine. U Podgorici će se okupiti stotinjak medijskih stručnjaka, novinara, novinarki i predstavnika medija. Konferenciju će otvoriti Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Henk van den Dool, veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Crnoj Gori, prof. dr. sc. Snežana Trpevska, glavna istraživačica na projektu i Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore.

Kroz brojne panel diskusije i radionice koje će voditi iskusni novinari/ke medijski stručnjaci/kinje iz Crne Gore i regije bit će riječi o sigurnosti novinara, oglašavanju u medijima, digitalnim medijima, stanju u redakcijama, slobodnom pristupu informacijama, političkim i ekonomskim pritiscima na novinare i redakcije, medijskom zakonodavstvu na zapadnom Balkanu i drugim temama.

Organizaciju Konferencije podržavaju Europska komisija, Vlada Crne Gore i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Crnoj Gori.

Pregram konferencije možete pronaći ovdje.

Za više informacija o projektu i aktivnostima kliknite ovdje.

ZAGREB, 16.11.2018. – Nepoznati počinitelj na zgradi Novinarskog doma napisao je poruku “Vi ste bili, a mi ostajemo za dom spremni”. 

Poruka je ispisana crnim markerom na spomen ploči hrvatskim novinarima i tehničarima ubijenima u Domovinskom ratu.

Zaposlenici Hrvatskog novinarskog društva uočili su poruku jutros i slučaj odmah prijavili policiji, koja je izvršila očevid.

“Ovo je samo odraz narastajuće atmosfere mržnje u društvu, a HND je jedna od meta. To je uvreda ne samo ustavnih temelja ove države nego i uvreda za naše kolege koji su ubijeni i koje HND nikada neće zaboraviti. Oni sigurno nisu živjeli i radili pod pozdravom ZDS”, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko komentirajući ovaj sramotan čin.

ZAGREB, 12.11.2018. – Hrvatsko novinarsko društvo sa zabrinutošću je dočekalo potez uredništva RTL-a Hrvatska koje je sa svojih internetskih stranica uklonilo novinarski prilog o kronologiji nastanka ”grupe Borg”, nevidljivih autora zakona poznatog kao Lex Agrokor.

Spomenuti dvanaestominutni prilog bio je emitiran u RTL-ovoj emisiji ”Potraga” u utorak 30. listopada, dan nakon što je Jutarnji list u Zagrebu upriličio promociju knjige bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Nakon emitiranja prilog je bio dostupan na RTL-ovoj stranici Vijesti.hr sljedećeg dana sve do večeri, a zatim je uklonjen. Na upit koji je GONG poslao Upravi RTL-a o razlozima tog postupka Uprava je odgovorila da je uklonjen zbog tehničkih teškoća te će biti vraćen čim one budu uklonjene. Bez obzira na to, RTL prilog nije vratio na web stranicu svog portala Vijesti.hr, no može se pogledati na Facebook stranici GONG-a, koji je tamo postavljen uz RTL-ovo odobrenje. U najmanju ruku neobičan razvoj događaja oko “nestalog” priloga navodi HND na pomisao da se radi o cenzuri ili autocenzuri.

U uklonjenom se prilogu kroz komentare niza sugovornika, prvenstveno novinara koji su istraživali okupljanje članova „grupe Borg“ te razotkrivali njihove kasnije unosne konzultantske poslovne angažmane u procesu restrukturiranja kompanije Agrokor, kao i njihovu povezanost s Knighthead fondom, problematizira duboki sukob interesa autora Lex Agrokora kao i krajnje sporna uloga bivše ministrice Martine Dalić. Prilog novinarke Irene Pirjać rekapitulira ranije objavljene činjenice vezane uz način rada i djelovanja tajne skupine koja je pisala Lex Agrokor, potkrijepljene izjavama i komentarima sugovornika koji čitav slučaj komentiraju iz današnje perspektive.

Hrvatsko novinarsko društvo očekuje da uredništvo RTL-a Hrvatske pruži jasne odgovore na pitanja zbog čega je prilog koji je od javnog interesa uklonjen s mrežnih stanica te medijske kuće, je li ta medijska kuća bila izložena pritisku, prijetnji ili ucjeni da se prilog ukloni i ako jest, tko je te pritiske provodio.

Angažman pojedinih medija, poput medijske kuće Hanza medija koja je izdala i uz Jutarnji list besplatno dijelila knjigu Martine Dalić, a sada i RTL-a vezano uz uklanjanje već objavljenog priloga, krajnje je neobičan, suprotan ulozi medija kao čuvara demokracije i transparentnog rada tijela javne vlasti te nameće čitav niz pitanja na koja uredništva tih medija, zbog očuvanja vlastite vjerodostojnosti, javnosti duguju jasne odgovore.

Hrvatsko novinarsko društvo podsjeća da je zabranu cenzure kodificirao i Ustav Republike Hrvatske, kao najviši državni akt.

ZAGREB, 01.10.2018. – Povodom izvanrednog otkaza Hrvoju Zovku i situacije na Hrvatskoj radioteleviziji, Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je domaćim i međunarodnim institucijama te organizacijama za zaštitu slobode medija otvoreno pismo – apel za slobodu novinarstva. 

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

HRVATSKOM SABORU                                                                       Zagreb, 1. listopada 2018.

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

MINISTARSTVU KULTURE

EUROPSKOJ FEDERACIJI NOVINARA

SVJETSKOJ FEDERACIJI NOVINARA

ORGANIZACIJI ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU

EUROPSKOJ KOMISIJI

VIJEĆU EUROPE

EUROPSKOM PARLAMENTU

VELEPOSLANICIMA ČLANICA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

VELEPOSLANSTVU KRALJEVINE NORVEŠKE

VELEPOSLANSTVU JAPANA

VELEPOSLANSTVU KANADE

VELEPOSLANSTVU ŠVICARSKE

VELEPOSLANSTVU SAD-a

OTVORENO PISMO – APEL HND-a ZA SLOBODU NOVINARSTVA

Molimo vas da svojim javnim zauzimanjem pružite podršku Hrvoju Zovku, sada bivšem izvršnom uredniku HTV4, jednog od informativnih kanala Hrvatske radiotelevizije (HRT), i aktualnom predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva (HND), te tako zaustavite zastrašivanje, cenzuru i samovolju koju Uprava HRT-a provodi u toj javnoj tvrtci, izravno uništavajući profesionalno novinarstvo.

Kolega Zovko je dobio otkaz zbog ukazivanja na cenzuru i nemogućnost odgovornog i profesionalnog obavljanja svog posla. Umjesto da se vodstvo HRT-a pozabavi sadržajem njegove ostavke na mjesto izvršnog urednika u kojoj je upozorio na cenzuru, dogodila se odmazda uperena protiv HND-a, čiji je ogranak na HRT-u prethodno u više navrata ukazivao na nepravilnosti i kršenje profesionalnih novinarskih standarda.

Pri podnošenju ostavke, Hrvoje Zovko verbalno se sukobio sa svojom nadređenom, Katarinom Perišom Čakarun, rukovoditeljicom Informativnog medijsko servisa HRT-a. Javni televizijski servis Zovkov je sukob s nadređenom iskoristio da mu izrekne neopravdano strogu mjeru izvanrednog otkaza, odlučivši potpuno ignorirati njegovo pravo na izražavanje suprotnog mišljenja. U pitanju je praksa svojstvena autoritarnim režimima, kakvu demokratska društva ne mogu i ne smiju tolerirati.

Predsjednik HND-a se u svojoj matičnoj redakciji pokušao izboriti za pridržavanje profesionalnih standarda novinarske profesije, a „nagrađen“ je sankcijom zbog verbalnog delikta. Kolega Zovko je na javnoj televiziji radio 21 godinu tijekom kojih nikad nije dobio ni usmenu ni pismenu opomenu za svoj rad. Informaciju o otkazu doznao je iz medija, a prije nego što mu je uručen pisani dokument o raskidu radnog odnosa, ukinuta mu je i službena e-mail adresa. 

Odmah nakon primitka informacije o izvanrednom otkazu njegovu predsjedniku, HND je uputio službenu zamolbu Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora da se slučaj stavi na dnevni red sjednice te da se na njoj omogući prisutnost predstavnika Izvršnog odbora HND-a, koji bi obrazložio situaciju. Većina članova Odbora odbila je raspravu o zastrašivanju novinara na HRT-u i sustavnom razaranju javnog medijskog servisa, svodeći ga na pitanje „radnog spora“ u koji se „ne želi uplitati“. Hrvatsko novinarsko društvo među vanjskim članovima Odbora koji se biraju iz redova novinarske struke na žalost, nakon dugo vremena, voljom vladajućih i oporbe nema svog predstavnika. Na taj je način glas struke i u tom tijelu ušutkan.

Dodatan je paradoks da su nalazi iz izvješća bivšeg, naprasno smijenjenog Nadzornog odbora HRT-a za 2016. godinu, u kojem se upozorava na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju Uprave, na zahtjev iste te Uprave proglašeni „poslovnom tajnom“. Saborska većina odbija s njih skinuti apsurdnu oznaku tajnosti unatoč činjenici da se HRT financira novcem hrvatskih građana i da građani imaju pravo znati jesu li poslovne odluke Uprave u skladu sa zakonima.

U javnosti se sve češće postavlja pitanje ima li javna televizija, takva kakva je trenutno, smisla. Ako se nešto vrlo brzo ne promijeni, u ovakvim okolnostima njezino postojanje postaje apsurdno. Hoće li zakonodavac, nadležne institucije, posebice Ministarstvo kulture, i dalje pasivno promatrati kako postojanje HRT-a, kojem je zadaća informirati i educirati, postaje nevažno? Ako takav HRT postaje zapreka, umjesto put prema slobodnom društvu, oni koji postavljaju zakonske okvire i odgovaraju za njihovo funkcioniranje, morat će napokon odgovoriti na pitanje jesu li dorasli postojanju javnog medija kao ozbiljnog demokratskog dostignuća?

Držimo da je zbog okolnosti otkaza predsjedniku HND-a i alarmantne situacije na HRT-u potrebna hitna javna reakcija kako bi se spriječilo evidentno urušavanje novinarske profesije i u tome molimo vašu pomoć.

Za Hrvatsko novinarsko društvo,

Slavica Lukić, potpredsjednica

Denis Romac, potpredsjednik

ZAGREB, 26.09.2018. – Hrvatska radiotelevizija donijela je odluku o prekidu radnog odnosa svom uredniku i novinaru, ujedno i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku. Informaciju o otkazu HRT je poslao putem priopćenja dok se u Novinarskom domu održavala konferencija za medije HND-a upravo na temu postupka otkazivanja ugovora o radu Hrvoju Zovku i situaciji na HRT-u.

HRT u priopćenju poslanom medijima navodi da je ta kuća “donijela odluku o prekidu radnog odnosa s jednim od svojih zaposlenika”, ne navodeći njegovo ime. Kao razlog za izvanredni prekid radnog odnosa navode “tešku povredu Općih pravila o radu i ponašanju koja se sastojala od niza upućenih uvreda, nedoličnog ponašanja, krajnje neprimjerenih i neprofesionalnih izjava, izvan granica onoga što se smatra kolegijalnom i pristojnom komunikacijom”, dodajući da se ispad dogodio u službenim prostorijama HRT-a tijekom radnog vremena. HRT se u obrazloženju pozvao na povredu niza odredaba Općih pravila o radu i ponašanju HRT-a koja jasno zabranjuju neprimjereno ponašanje prema kolegicama i kolegama te na Istanbulsku konvenciju koja nasiljem nad ženama smatra sva djela rodno utemeljenog nasilja. HRT se također ogradio od medijskih napisa koji insinuiraju da je postupak protiv bivšeg zaposlenika iniciran njegovom navodnom ostavkom i upozoravanjem na cenzuru u programima HRT-a.

“Za otkaz sam saznao putem medija, iz priopćenja koje je HRT poslao javnosti, a da pritom mene o tome nitko nije obavijestio. Razlozi ovakve drastične sankcije prema meni su posve drugačije prirode od onih koje navodi HRT. Sudskim putem ću dokazivati nezakonitost ovakve odluke i navoda zbog kojih sam izložen javnom sramoćenju. Podsjećam, 21 godinu radim na HRT-u i nikada nisam dobio niti jednu opomenu. Ostajem pri svim tvrdnjama koje sam naveo u obrazloženju moje ostavke na mjesto izvršnog urednika HTV4, kao i očitovanja koje sam uputio upravi HRT-a nakon svađe s urednicom Katarinom Periša Čakarun”, rekao je Hrvoje Zovko.

Zovko je podsjetio da se Radničko vijeće HRT-a u međuvremenu izjasnilo protiv otkaza, ali to mišljenje nije bilo obvezujuće za upravu HRT-a. “Ovo je još jedna poruka svima koji žele profesionalno raditi svoj posao, a također je udar i na HND, odnosno, jasna poruka svim članovima Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj radioteleviziji”, dodao je Zovko.

Hrvoja Zovka ovih je dana podržalo niz organizacija i kolega; Hrvatsko novinarsko društvo i njegov Ogranak na HTV-u, Europska federacija novinara (EFJ), Međunarodna federacija novinara (IFJ), Regionalna Platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara (Safe journalists) koja predstavlja 6 novinarskih organizacija iz regije, Udruženje novinara Srbije (UNS), Društvo novinara Slovenije (DNS), Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), organizatori Fra Ma Fu Festivala, Inicijativa sloboda trećima, Documenta- centar za suočavanje s prošlošću, neformalna organizacija novinara iz regije Novinarska mreža te više od 50 kolega koji su potpisali izjavu solidarnosti s Hrvojem Zovkom.

“Ušutkivanje novinara dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije”

Vodstvo Hrvatskog novinarskog društva (HND) prethodno je na konferenciji za medije najoštrije osudilo pokretanje postupka izvanrednog otkazivanja ugovora o radu novinaru i uredniku HRT-a i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku te je pozvalo upravu Hrvatske radiotelevizije da postupi na jedini mogući način i obustave postupak raskid ugovora o radu Hrvoju Zovku. Uprava je, kako se neposredno nakon presice saznalo, postupila drugačije.

Romac je istaknuo i kako je HND od stjecanja neovisnosti Hrvatske uporno i dosljedno branio medijske slobode, ali i da je u tom razdoblju, kako ističe, apsurdno, ali istinito – najviše reagiranja, presica i drugih akcija HND-a bilo upravo posvećeno javnoj televiziji, odnosno HRT-u.

Posebno je naglasio da je posljednjim zbivanjima na HRT-u koja su kulminirala otkazom Hrvoju Zovku prethodilo priopćenje Ogranka HND-a na HTV-u od 11. rujna kojim se upozoravalo, između ostaloga,  na ozbiljno ugrožavanje uredničkih i novinarskih sloboda. Nakon tog priopćenja, Zovko je 13. rujna podnio ostavku na mjesto urednika HTV 4 te je on, uz ostalo, u svom obrazloženju govorio o svakodnevnim pritiscima ili, pojednostavljeno, o cenzuri.

”I jedno i drugo pisani su dokazi i ozbiljne optužbe koje ukazuju na nedopustivo kršenje, prije svega, Ustava RH koji propisuje zabranu cenzure. Naravno, svjedočanstvo HND-ova ogranka na HTV upućuje kako se na hrvatskoj javnoj televiziji krši Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom.”, kazao je Romac.

Novinarka i urednica HRT-a Maja Sever i glavna povjerenica Podružnice Sindikata novinara Hrvatske (SNH) – novinari i medijski radnici HRT-a istaknula je kako Sindikat novinara smatra da je prijedlog kazne Hrvoje Zovku zbog svađe i verbalnog sukoba s nadređenom urednicom Katarinom Perišom Čakarun predrastičan i kako se tome Sindikat novinara žestoko protivi.

”Smatram da je ovakva mjera kojom poseže Uprava HRT-a još jedan oblik zastrašivanja zaposlenika HRT-a. Ovo je poruka svima nama da ako dođe do bilo koje svađe, povišenog tona, bilo koje grube riječi ili reakcije možemo očekivati izvanredni otkaz. Izvanredni otkaz zaista nije mjera za bilo kakav prekršaj takvog tipa”, rekla je Sever.

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić kazala je da su redakcije Hrvatske radiotelevizije redakcije u kojima vlada profesionalna apatija, strah od otkaza i egzistencijalna ucjena. Naglasila je i kako je šutnja i ušutkivanje novinara ”dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije”, podsjetivši na brojne primjere opomena pred otkaz ili davanja otkaza istaknutim novinarima HRT-a.

Upozorila je i na praksu medijskih kuća kojima se kažnjavaju novinari koji se usude javno upozoriti na pritiske u svojim redakcijama, te da bi se to trebalo regulirati odnosno ugraditi u odredbe novog zakona o medijima.

”Apeliram da se kod donošenja Zakona o medijima ugradi odredba koja će reći da novinar ne samo da ima pravo, nego i dužnost upozoriti da je izložen pritiscima i cenzuri”, kazala je Lukić.

Snimku konferencije za medije možete preuzeti ovdje.

BRUXELLES, 22.09.2018. – Međunarodna i Europska federacija novinara (IFJ i EFJ) pridružile su se svojoj hrvtaskoj članici, Hrvatskom novinarskom društvu (HND), u najoštrijoj osudi pokretanja postupka izvanrednog otkazivanja ugovora o radu novinaru i uredniku HRT-a te predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku.

IFJ i EFJ u svom priopćenju podsjećaju da je Zovko, novinar i urednik na javnom televizijskom servisu više od 20 godina, odlučio dati ostavku na mjesto urednika HRT-a 4, obrazloživši taj potez pritiscima, cenzurom i neprofesionalnim izborom tema.

U priopćenju se navodi i da je urednica Odjela IMS-a HTV-a Katarina Periša Čakarun prihvatila njegovu ostavku, prigovorivši mu zbog angažmana u HND-u. Uprava HRT-a potom je odlučila pokrenuti postupak izvanrednog otkaza, i to na temelju prijave Katarine Periša Čkarun.

IFJ, EFJ i HND pozivaju upravu HRT-a da zaustavi postupak otkazivanja ugovora o radu, što HND vidi kao čin odmazde protiv Zovka i pokušaj zastrašivanja svih novinara HRT-a povezanih s HND-om.

»Zajedno s potpredsjednicama HND-a Slavicom Lukić i Denisom Romcem, vjerujem da HRT nekad ne bi pokrenuo postupak razrješenja da Zovko nije predsjednik HND-a«, reagirao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, dodavši kako je nedvojbeno riječ o »izravnom napadu na HND«.

Izvor: europeanjournalists.org