PODGORICA, 03.05.2020. – Sindikat medija Crne Gore po osmi put učestvuje u regionalnoj akciji Pet minuta gromoglasne tišine koja se organizuje povodom 3. maja Svjetskog dana slobode medija. 

Pozivamo sve naše članove i članice, kao i sve ostale kolege, da se uključe u akciju koja je planirana za 03. maj, od 11:55 do 12:00 časova, a pravila za njeno sprovođenje su u nastavku.

ŠTAMPA

U 11,55 časova počnite protestovati na radnim mjestima i prekinite svaki rad i komunikaciju do 12 sati. Tokom protesta član/članica Sindikata medija neka glasno pročitaju proglas povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija.

*****

RADIO

Kolege/koleginice u radijskim redakcijama molimo da u eter pročitaju prilagođeni tekst  i do 12,00 sati prekinu program, ili emituju laganu instrumentalnu muziku.

*****

TELEVIZIJA

Kolege/koleginice u televizijskim kućama molimo da sa ekrana pročitaju prilagođeni tekst i po mogućnosti prekinu program do 12,00 časova. Gdje god je moguće, slika na ekranu neka bude prigodni tekst Sindikata medija.

*****

PORTALI/AGENCIJE

Kolege/koleginice u portalima i agencijama molimo da u 11,55 časova objave proglas Sindikata medija i da, ukoliko je moguće, do 12,00 časova ne postavljaju ostale vijesti ili komentare.

*****

NA TERENU

Sve kolege/koleginice koji se 3. maja u 11,55 časova zateknu na radnim zadacima (posebno na sjednicama državnih i organa lokalne uprave, stranačkih i sličnih skupova) molimo neka ustanu i tako se uključe u akciju Sindikata medija, a po dogovoru mogu i napustiti prostoriju na pet minuta.

*****

Sa Pet minuta gromoglasne tišine trebamo jasno da iskažemo svoju sindikalnu i profesionalnu solidarnost i odlučnost u namjeri da zaštitimo prava koja nam pripadaju.

Zahvaljujemo na odzivu i iskazanoj solidarnosti!

Glavni odbor Sindikata medija Crne Gore

PODGORICA, 02.05.2020. –  Troje hapšenih novinara, više njih otpuštenih i veliki broj ućutkanih, obespravljenih i preopterećenih, uz standardni broj neriješenih slučajeva napada na novinare – bilans je kojim se u Crnoj Gori dočekuje Svjetski dan slobode medija, stoji u proglasu Sindikata medija Crne Gore.

“Dok vlasnici komercijalnih medija bilježe prihode (o čemu svjedoče javno dostupni podaci za 2019. godinu) i mogu zadovoljno trljati ruke zbog obilne dobijene i najavljene novčane pomoći od države, zaposleni su u istim problemima kao i prethodnih godina. U privatnim medijima bez prava glasa i u vječitom strahu od otkaza, u lokalnim javnim emiterima mahom bez zarada, a u Javnom servisu pod raznim pritiscima i takođe u strahu od otkaza zbog javno iznijetog stava.

Poslodavci, što je i logično, ni na koji način ne pokušavaju to stanje da promijene, pa čak ni da počnu da poštuju zakone koji ih obavezuju na dostojanstven tretman zaposlenih, a i država, koja je tim zakonima garantovala neka prava radnicima, ne pokušava poslodavce u medijima da natjera da ih primjene. Da situacija bude gora, i sami predstavnici države ne rade ništa da bi se generalno stanje promijenilo. Jedina novost je da sve češće sami sebi daju za pravo da proglašavaju šta je lažna vijest.

Set izmjenjenih medijskih zakona, i pored brojnih najava, još se nije našao pred poslanicima i više ga niko ne pominje pa na taj način i ono malo novih prava za zaposlene koja su sadržana u predlozima ne mogu da se koriste. Napadi na novinare nisu riješeni i za neke, kao što je ubistvo Duška Jovanovića, jasno je da neće ni biti riješeni. Policija i tužilaštvo su saopštili da su rasvijetljenji slučajevi paljenja vozila Vijesti iz 2011. i 2014. godine ali nisu rekli koji je motiv tih napada. Slično je bilo prošle godine sa slučajem ranjavanja Olivere Lakić ali nakon toga se ništa nije desilo i još nema optužnice.

Pandemija korona virusa je donijela nove izazove, pa smo prvo gledali konferencije za novinare bez novinarskih ekipa, a sada je dozvoljeno novinarima da prisustvuju konferencijama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) dok fotoreporterima i kamermanima i dalje nije. Tražimo da se to hitno promijeni jer ne vidimo logiku da dijelu medijskih radnika bude omogućeno dok se drugi diskriminišu. Ne dozvoljava im se da prisustvuju ni događajima koje organizuju Vlada i Skupština. Pozivanje na epidemiološki rizik u ovom slučaju nije utemeljeno jer ako mogu jedni, morali bi i drugi da prisustvuju. NKT je svojom preporukom ukinuo posao fotoreporterima i kamermanima, a sa ograničenjem prava se počelo mnogo ranije što je rezultiralo otpuštanjem jednog broja kolega.

Tražimo i pozivamo na solidarnost koleginice i kolege. Budimo solidarni sa ljudima iz medija u kojima radimo ali i sa svim medijskim radnicima jer podjele koje nam nameću nisu i naše ali i zato što se više puta pokazalo da smo za posledavce svi isti i da se samo ujedinjeni možemo izboriti za bolji položaj”, piše u proglasu povodom 3. maja, Dana slobode medija.

PODGORICA, 27.04.2020. – Ministarstvo kulture nedavno je donijelo odluku o raspodjeli 150.000 eura, namijenjenih kao podrška štampanim medijima u vrijeme epidemije korona virusa.

Odluci je prethodio konkurs na koji su se prijavili svi štampani mediji sa nacionalnim tiražom.

Za projekte dnevnih novina „Pobjeda“, „Dan“ i „Vijesti“ biće obezbijeđeno po 43.500 eura, dok će projekat „Dnevnih novina“ biti težak 19.500 eura.

U samoj odluci, koju je Ministarstvo dostavilo Sindikatu medija Crne Gore, nijesu precizirani detalji projakata koji su podržani.

Konkursom za podršku za kreiranje i proizvodnju programskih sadržaja u dnevnim štampanim medijima u skladu sa situacijom i ekonomskim posljedicama izazvanim pandemijom Covid-19, koji je objavljen 20. marta, predviđeno je da budu podržani projekti čiji je cilj pravovremena, kredibilna, profesionalna i objektivna informisanost građana u kontekstu situacije nastale pandemijom korona virusa, zaštita od dezinformacija i lažnih vijesti, podrška ostvarivanju prava građana na pluralno informisanje i etičko izvještavanje na visokim samoregulatornim principima.

Kao glavni kriterijumi navode se, između ostalog, i značaj projekta za unaprijeđenje informisanja zajednice sa zdravstvenog, edukativnog i komparativnog aspekta, kao i doprinos raznolikosti medijskog sadržaja i pluralizma informacija i sadržaja u dnevnim štampanim medijima.

Pored toga, Ministarstvo je cijenilo i transparentnost vlasničke strukture medija, broj zaposlenih, značaj i kvalitet projekta (kreativnost, realnost budžeta i održivost projekta), kao i mjesečni prosjek prodatih primjeraka u poslednja tri mjeseca.

Iz štampanih medija su nedavno pozdravili inicijativu Asocijacije menadžera Crne Gore, koja je tražila da se i za štampu obezbijede povoljnije kreditene linije iz Investiciono-razvojnog fonda.

Kako je ranije najavljeno, pomoć Ministarstva kulture je obezbijeđena i lokalnim javnim emiterima, u iznosu od 35.000, a obaveze plaćanja naknade Agenciji za elektronske medije, u iznosu od 80.000 eura, oslobođeni su komercijalni i javni emiteri.

PODGORICA, 21.04.2020. – Crna Gora je pala za jedno mjesto i sada se nalazi na 105. poziciji liste slobode štampe, pokazuje najnoviji indeks Reportera bez granica.

“Profesionalni mediji i novinari i dalje su pod pritiskom vlasti i ključni napadi na novinare nisu razriješeni. U maju 2018. godine u nogu je pogođena novinarka Olivera Lakić. Kao i u mnogim prethodnim fizičkim napadima na novinare, i ovaj slučaj još nije razriješen. Nadležni su tokom 2019. godine javno priznali da, zbog nedostatka dokaza, slučaj glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koji je ubijen 2004., najvjerovatnije nikada neće biti riješen”, navodi se u najnovijem izvještaju.

Transformacija RTCG-a u javni servis, kako smatraju Reporteri bez granica, potpuno je zaustavljena nakon imenovanja novog rukovodstva bliskog krugu vlasti, a autocenzura je i dalje glavni izazov.

“Iako je kleveta dekriminalizovana od 2011. godine, podneseno je nekoliko tužbi protiv nezavisnih novinara i medija. Jovo Martinović, istraživački reporter optužen za trgovinu drogom, dobio je osamnaestomjesečnu kaznu u januaru 2019. Međutim, žalbu je podržao Apelacioni sud koji je naložio ponovno suđenje koje je u toku. Međunarodna zajednica osudila je presudu”, navodi se u izvještaju.

Dalje, tri novinara uhapšena su pod sumnjom da su počinila djela koja izazivaju paniku i nered objavljivanjem lažnih vijesti.

“Profesionalne medijske kuće morale su se nositi sa ozbiljnim ekonomskim teškoćama. Velika većina državnih institucija podržava provladine medije postavljanjem reklama u svojim publikacijama”, zamjerke su Reportera bez granica.

Od zemalja regiona najbolje je plasirana Slovenija (32. mjesto, prošle godine bila je 34.), a zatim Rumunija koja je pala za jedno mjesto na 47. poziciju. Bosna i Hercegovina se popela za čak pet mjesta na rang listi i sada je 58. Odmah iza nje, na 59. mjestu, je Hrvatska koja je takođe za pet mjesta skočila na rang-listi Reportera bez granica.

Srbija je na 93. poziciji, Sjeverna Makedonija na 92, Albanija na 84. i Kosovo na 70. poziciji

Najbolje plasirane, kao prošle godine su Norveška (1), Finska (2) i Danska (3). Njemačka je popravila svoj rang za dvije pozicije i sada je na 11. mjestu.

PODGORICA, 16.04.2020. – Evropska unija je pozvala crnogorske vlasti da pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcijalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vrijeme pandemije korona virusa.

Ovo je poručila portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero, reagujući na brojna hapšenja u Crnoj Gori, zbog širenja panike, objavljivanjem lažnih informacija o korona virusu preko društvenih mreža.

“Sloboda izražavanja je osnovna vrijednost EU i ključni element procesa pridruživanja Crne Gore EU”, upozorila je Pisonero, u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

U Crnoj Gori je došlo do niza hapšenja privatnih osoba koje su objavljivale lažne informacije na svojim nalozima putem društvenih mreža.

Poslednji slučaj je zabilježen ove nedjelje, kada je uhapšen Radovan Rakočević, iz Bijelog Polja, zato što je podijelio vijest iz tabloida iz Srbije u kojoj se navodi da je “predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zaražen koronavirusom”.

Rakočeviću je određeno zadržavanje od 72 sata, ali je pušten na slobodu nakon što su istražni organi odbili predlog za određivanje pritvora.

PODGORICA, 15.04.2020. – Okrugli sto ili sličan događaj otvorenog tipa, ipak će biti organizovan kada se epidemiološka situacija stabilizuje, saopšteno je juče iz Ministarstva javne uprave (MJU), a povodom aktuelne javne rasprava o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ranije su brojne NVO i novinari, kao i međunarodne organizacije koje se bave pitanjem transparetnosti rada javnih uprava, apelovali na ministarstvo i Vladu da javnu raspravu ne održavaju u toku epidemije Covida 19.

“Tako su dvije ključne sugestije razmotrene i prihvaćene i odustalo se od uvođenja instituta zloupotrebe prava i izmjene pravila o troškovima u upravnom postupku i upravnom sporu, po kojima bi svaka strana snosila svoje troškove, bez obzira na uspjeh. Vjerujem da smo još jednom potvrdili iskrenu posvećenost Vlade Crne Gore i Ministarstva javne uprave  saradnji i dijalogu sa NVO i medijima, posebno u kontekstu unapređenja transparentnosti javnih politika”, zaključeno je iz MJU.

PODGORICA, 14.04.2020. – Formalan rok za dostavljanje komentara na nova rješenje u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama istekao je juče. Iz resornog Ministarstva javne uprave najavili su video konsultacije sa svima koji su poslali predloge, i time su ipak ostali pri stavu da javnu raspravu održe tokom epidemije korona virusa.

Tako je skoro 50 nevladinih organizacija, brojni novinari, kao i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima transparetnosti javnih uprava, ostalo bez odgovora na apel da se rasprava odloži dok traje trenutna epidemiološka situacija.

Civilne organizacije su nekoliko puta apelovale najprije na ministarku javne uprave, Suzanu Pribilović, a potom i prema premijeru Dušku Markoviću.

„U situaciji kada se očekuje vrhunac epidemije virusa korona i atmosferi neizvjesnosti više nego ikada je potrebno da građani imaju puno povjerenje u institucije države, a lažne vijesti mogu imati ogromne posljedice. Zbog toga smo očekivali da će Vlada raditi na povećanju otvorenosti institucija, u saradnji sa medijima i nevladinim sektorom, umjesto da u ovakvim trenucima stvara uslove da krije još više informacija“, piše u apelu.

Kako smatraju, odluka Ministarstva da baš sada stavi na raspravu Zakon o slobodnom pristupu informacijama zasigurno ne doprinosi povjerenju građana u rad Vlade.

„Taj zakon su oštro kritikovali novinari, aktivisti nevladinog sektora i strani eksperti, a Evropska komisija je više puta ukazivala na loš zakonski okvir i na još goru praksu institucija“.

Kako su kazali, ne vide da je konsultacije o ovako važnim pitanjima svrsishodno održavati video linkom u ovakvoj situaciji kada ni Skupština ne održava sjednice, pa su ponovo apelovali da se odlože dok se stanje stvari ne vrati u normalu.

Naglašavaju da i ova verzija izmjena zakona sadrži brojne norme koje, suprotno Ustavu i standardima, sužavaju prava građana na informacije u posjedu državnih organa, a posebno ograničavaju rad istraživačkih novinara i nevladinog sektora.

„Predloženim izmjenama institucijama se omogućava da kriju još više informacija nego do sada, a uoči izbora političkim partijama se ukida obaveza da objavljuju informacije o svim finansijama. Nije propisano šta se može podvesti pod poslovne ili poreske tajne i pod kojim uslovima se mogu sakriti podaci koji se razmjenjuju sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama. Istovremeno, sudovima i tužilaštvima se omogućava da sakrivaju sve podatke o sudskim postupcima i istragama“, ocjena je potpisnika apela.

Rasprava o Zakonu u doba epidemije, kako smatraju, nikako se ne uklapa ni u započeti dijalog u okviru “Saveza za Evropu” i u potpunosti negira sve ono što je predstavljeno kao cilj te inicijative.