Analiza Savjeta Evrope: Lokalni javni emiteri zbog lošeg načina finasiranja skloniji pritiscima

0
231

PODGORICA, 04.06.2018. – Analiza eksperata Savjeta Evrope koja je „skenirala“ medijsku scenu u Crnoj Gori bavila se i stanjem u lokalnim javnim emiterima (LJE) konstatujući jako loše stanje i način na koji se finasiraju. Zajedničko za 14 lokalnih javnih radio stanica i tri lokalna TV/radio javna medija je što ih sve finansiraju njihove opštine.

U dokumentu se konstatuje da je teško napraviti detaljnu analizu autonomije i nezavisnosti lokalnih LJE jer ta tema obično nije zastupljena u postojećoj literaturi. Ipak, konstatovana je visoka zavisnost tih medija od lokalnih političkih vlasti i generalno su okarakterisani kao veoma politizovani i svrstani uz vladajuću partiju.

Analizu medijskog sektora u Crnoj Gori sa preporukama za usklađivanje sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije radili su Tanja Kerševan-Smokvina (ured.), Jean-François Furnémont, Marc Janssen, Dunja Mijatović, Jelena Surčulija-Milojević i Snežana Trpevska

Autori apostrofiraju i da bi pored finansijskih mehanizama, trebalo uspostaviti mjere pravne zaštite kako bi se garantovala urednička nezavisnost LJE. U tom smislu naglašen je specifičan položaj LJE što se tiče medijskog pluralizma i koncentracije. Naime, lokalni emiteri su trenutno isključivo javni emiteri, koji imaju korist od de facto monopola. Njihova urednička nezavisnost je pod stalnom prijetnjom političkog pritiska, a lokalni emiteri su često predstavljeni kao glas lokalnih političara, koji zloupotrebljavaju njihov značaj u smislu finansiranja kako bi kreirali uredničku politiku.

Da bi se preduprijedio uticaj osnivača, preporučene su izmjene koje su gotovo u potpunosti u skladu sa onim što je Sindikat medija Crne Gore predložio u decembru 2017. godine, a tiče se izmjena Zakona o elektronskim medijima i omogućavanja stabilnijeg finasiranja LJE. Preporučeno je da se Zakon o elektronskim medijima izmjeni, kako bi se pružile dovoljne garancije za institucionalnu autonomiju regionalnih i lokalnih javnih emitera. Sugeriše se i da LJE moraju slijediti postupak kao i RTCG prije zaključivanja ugovora sa opštinama kao svojim osnivačima. Da bi se obezbijedila autonomija lokalne samouprave, iznos finansijskih sredstava za LJE ne treba da bude utvrđen zakonom i već postoji potreba da se u Zakon o elektronskim medijima unese odredba koja bi obavezala opštine da utvrde minimalni procenat u osnovačkim aktima (statutima) za obaveze servisa koje pružaju lokalni javni emiteri.

Osnivačka akta još nijesu usklađena sa novim odredbama Zakona o elektronskim medijima, a samo je nekoliko LJE počelo da radi na svojim Prijedlozima programskih obaveza. Neki od njih se nalaze u veoma teškoj finansijskoj situaciji zbog neisplaćenog duga prema Poreskoj upravi. Naime, zbog nesigurnog finansiranja iz opštinskih budžeta, većina LJE nije mogla da plaća doprinose za bruto zarade zaposlenih.

Zaključak je da lokalni javni emiteri treba da slijede tranziciju RTCG iz državnog medija u javni servis. Pa tako sastav njihovih savjeta treba istinski da bude pluralističan i da odražava različitost mišljenja. Preporuka je i da iako Savjet i dalje treba da bude odgovoran za praćenje svakodnevnog poslovanja i za utvrđivanje prioriteta i reformi, RTCG i LJE treba da budu odgovorni nezavisnom medijskom tijelu i to tijelo treba da ih reguliše. Potrebno je uspostaviti i djelotvorno sprovesti sve mjere zaštite nezavisnosti redakcije. A finansijska sredstva treba da garantuju predvidljivost i transparentnost za RTCG i LJE i ne treba da se koriste kao sredstvo pritiska, nagrađivanja ili podređivanja.