PODGORICA, 19.03.2017. – Predsjednički izbori u Crnoj Gori biće održani 15. aprila, a lokalni izbori za više od 10 opština krajem maja. Tim povodom iz istraživanja Sindikata medija – Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koje su uradile Marijana Camović i Bojana Laković, objavljujemo poglavlje: Da li postoji dovoljna pravna zaštita političkog pluralizma u medijima prije i tokom izborne kampanje?
U Crnoj Gori postoji veliki broj medija ali oni, ipak, ne omogućavaju pluralizam medijskog sadržaja. Generalna ocjena medijske scene u Crnoj Gori, koja se provlači kroz veliki broj izvještaja o slobodi medija, tiče se nedostatka balansiranog izvještavanja. To je naglašeno i u Izvještaju Stejt departmenta za 2016. godinu gdje se navodi: „Nedostatak obuke i neprofesionalno ponašanje novinara u kombinaciji sa političkim i ekonomskim uplitanjem i malim platama za novinare povremeno su doprinosili pristrasnom izvještavanju.“
Politički pluralizam u medijima u periodu predizborne kampanje regulisan je Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG i Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Jedinstven je stav da političke partije nemaju jednak pristup medijima bilo da je riječ o izbornom ili ne izbornom periodu. U Crnoj Gori su u oktobru 2016. godine održani parlamentarni izbori, a u Izvještaju Evropske komisije ocijenjeno je da „slabosti medijskog sektora, naročito one koje se vezuju za uredničku nezavisnost i detaljno izvještavanje, polarizaciju i samoregulaciju, bile su očigledne i tokom nedavne predizborne kampanje“.
Nevladina organizacija Građanska alijansa (GA) vršila je 2016. godine monitoring izvještavanja medija u toku predizborne kampanje za parlamentarne izbore i on je pokazao da su se mediji stavili na stranu određenih političkih partija i koalicija i time ugrozili objektivno informisanje javnosti. Iz GA su uočili da su mediji, posebno štampani, često bili jednostrani u izvještavanju, ali i da su se služili „prikrivenom kampanjom“. Tako je svaki peti tekst u novinama na prikriven način promovisao neku od partija, dok je u posljednjem mjesecu kampanje svaki treći prilog sadržao elemente prikrivene kampanje. Istraživanje je, kako ističu iz ove NVO, pokazalo da „mediji imaju „omiljene“ političke subjekte, ali i da politički subjekti imaju svoje „miljenike“ kada su u pitanju mediji“.
„Ono što smo mogli da zaključimo na osnovu rezultata do kojih smo došli, jeste da su mediji pokazali neprofesionalnost nudeći ograničene i politički obojene informacije o izbornom procesu“, kazala je Kristina Ćetković iz GA.
