Broj incidenata nasilja nad novinarima koji izvještavaju s protesta širom svijeta naglo je porastao, a glavni krivci su policija i sigurnosne snage, objavila je u ponedjeljak agencija za kulturu Ujedinjenih naroda.

Iz UNESCO-a su naglasili da je širom svijeta od januara do juna ove godine organiziran 21 protest na kojima su novinari napadnuti, uhapšeni ili ubijeni.

Organizacija, čija uloga uključuje praćenje razvoja medija, navodi da je porast nasilja nastao kao dio “šireg uzlaznog trenda upotrebe nezakonite upotrebe sile pripadnika policije i sigurnosnih snaga tokom posljednjih pet godina”.

Najmanje 10 novinara ubijeno je tokom protesta između 2015. godine i sredine 2020. godine, kada je zabilježeno i 125 slučajeva napada ili hapšenja novinara, stoji u UNESCO-vom izvještaju u kojem je  objedinjeno istraživanje s protesta u 65 zemalja.

Novinari koji su izgubili živote radili su u Siriji, Meksiku, Izraelu, Nikaragvi, Sjevernoj Irskoj, Nigeriji i Iraku.

– Stotine novinara širom svijeta koji pokušavaju izvještavati o protestima maltretirani su, pretučeni, zastrašivani, uhapšeni, stavljeni pod nadzor, oteti ili im je oštećena oprema – navodi se u izvještaju u kojem se dodaje da je većinu napada izvela policija ili sigurnosne snage.

– Nekažnjivost je posljednjih godina i dalje ostala norma za napade na predstavnike medija koji izvještavaju s protesta – tvrdi UNESCO.

Generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay pozvala je vlade da osiguraju uvjete novinarima da obavljaju svoj posao bez straha za sigurnost.

– Novinari imaju ključnu ulogu u izvještavanju i informiranju javnosti o protestnim pokretima. Pozivamo međunarodnu zajednicu i sva mjerodavna tijela da osiguraju poštivanje tih temeljnih prava – dodala je Azoulay.

UNESCO navodi da se protesti često odnose na ekonomsku nepravdu, vladinu korupciju, pad političkih sloboda i rastući autoritarizam.

Ujedinjene nacije usvojile su nekoliko rezolucija kojima su izrazile zabrinutost zbog neprijateljske retorike političkih vođa protiv medija.

Skopje, 17.09.2020 –

The Basic Public Prosecutor’s Office informed that is opened investigation for the paid political advertising from the last elections in some of the online media that were reported to the State Election Commission (SEC) in the last elections. According to the Public Prosecutor’s Office and the media reports on this topic, the documentation in  three companies is being checked whether the legal limit of 15 thousand euros for advertising has been exceeded in a total of nine portals where as VMRO DPMNE had paid advertisement.

We ask the prosecution to approach for further investigation carefully in order not to create in the public impression that the investigation is selective, because 235 online media with different editorial policies were registered in the SEC register. In addition, the investigation should be transparent and impartial in order to avoid the perception that with this action the law enforcement authorities want to intimidate the professional online media.

We want to remind that prior the adoption of the Electoral Code, AJM insisted on the abolition of the practice of paid political propaganda in the media and to clarify and specify the criteria for which online media can apply to the SEC for paid political program.

Instead of adopting our recommendations, the political parties by consensus further reduced the criteria for which online media can apply to take part of the parties’ advertising share. Almost half of the media that were reported to the SEC did not have an impresum, and some did not even have basic information about the ownership.

For this risk of corruption allowed by the Election Law, AJM alerted on several occasions alarming of money laundering by political parties through fictitious media.

PODGORICA, 15.09.2020. – Izlaganjem završih riječi, nakon 10 mjeseci okončan je ponovnljeni postupak koji se protiv novinara Jova Martinovića vodi u Višem sudu u Podgorici.

Martinović je u januaru prošle godine osuđen na godinu i po dana zatvora zbog navodnog učešća u međunarodnom švercu droge, ali je Apelacioni sud takvu odluku ukinuo, obrazlažući je izostankom jasnog povezivanja okrivljenih sa krivičnim djelom, i tako vratio slučaj na ponovni postupak.

U oktobru 2015. godine zajedničkom akcijom crnogorske i hrvatske policije uhapšeno je 17 osoba, među kojima je bio i Jovo Martinović, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije, na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter.

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optužnicu, između ostalih, i protiv Jova Martinovića, zbog čega je novinar proveo 15 mjeseci u pritvoru u Spužu.

Brojne međunarodne i domaće organizacije osudile su postupak protiv Martinovića i zatražile oslobađanje novinara.

Martinović je danas u sudnici ponovio da je nevin i tražio oslobađanje od krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret.

„Smatram da je moja komunikacija sa ostalim optuženima bila samo radi mog posla i snimanja, tu  nema bilo kakvog šifrovanog govora između mene i bilo koga. Smatram da SDT (Specijalno državno tužilaštvo) nije iznijelo ništa novo u novom postupku. Sve su to zapravo insinuacije i pretpostavke, a smatram da nije sproveden ni jedan konkretan dokaz koji me optužuje, te smatram da je ovakvim navodima od strane SDT pokazana politička netrpeljivost prema meni“, naveo je Martinović u sudnici.

Tokom novog postupka, kako je kazao njegov branilac, Mitar Mugoša, prvi put su saslušani Duško Martinović i Jonus Hadžibuti (pravosnažno osuđeni) u svojstvu svjedoka, koji su u cjelosti potvrdili odbranu Jova Martinovića.

„Ostaje iskaz, mi ćemo reći tzv. svjedoka saradnika Namika Selmanovića i u tom pravcu ćemo se ponovo pozvati na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kornelis protiv Nizozemske. Više je nego očigledno da je Selmanović kupio svoju slobodu stavljajući u krajnje nezavidan položaj, ne šefa kriminalne organizacije, nego njegovog člana“, rekao je Mugoša.

Svjedok saradnik, smatra odbrana, više puta je negirao sam sebe dajući kontradiktorne izjave.

Cilj odbrane, kako je kazao, nije samo donošenje oslobađajuće odluke u koju ne sumnjaju, već i da nadležne institucije pokrenu postupak ukidanja rješenja o statusu svjedoka saradnika, kako bi krivično odgovarao za ono što je uradio.

Sa druge strane, specijalna državna tužiteljka Mira Samardžić danas je u završnoj riječi ostala pri ranijem stavu tužilaštva i predložila sudu da okrivljenje osudi.

Sudsko vijeće, kojim predsjedava Vesna Pean, najavilo je presudu za 8. oktobar.

Postupak protiv Martinovića traje već pet godina: „Taj period mog života je uništen, nastale su posljedice po mene i moju porodicu“, kazao je novinar.

Akademska mreža za prava europskih građana objavila je ad hoc-studiju “SLAPP u kontekstu Europske unije” koja među ostalim problematizira brojne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj. U dijelu “Hrvatska: novinari na meti tužbi”, koji je dio studije, Hrvatska se navodi kao država u kojoj postoji sistemski problem s tužbama protiv novinara i medija, koje negativno utječu na slobodu medija.

Studija o SLAPP-u (Strategic lawsuit against public participation) – tužbama kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija – posebno se osvrće na slučaj novinara Indexa Gordana Duhačeka, koji je uhićen na zagrebačkom aerodromu kada je krenuo na službeno putovanje, a zbog uvredljive objave na Twitteru. Iako je Duhaček ubrzo pušten uz novčanu kaznu, navodi se dalje, njegovim spektakularnim uhićenjem poslana je poruka svim hrvatskim novinarima.

Studija kao problem navodi i niz tužbi koje je protiv novinara i medija bila podigla Hrvatska radiotelevizija, od kojih su trenutno aktivne i tužbe protiv vlastiti zaposlenika – Hrvoja Zovka, inače predsjednika HND-a, i Sanje Mikleušević Pavić, predsjednice HND-ova ogranka na HTV-u, ali i samog Hrvatskog novinarskog društva. Također, navodi se, velik broj tužbi koje je HRT pokrenuo protiv novinara pobuđuje sumnju da je javni servis zarobila politička interesna skupina.

Podsjetimo, prema anketi koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo početkom ove godine, aktivno je više od 900 tužbi protiv novinara i medija. Iako je godinu prije toga ta brojka premašivala 1160 tužbi, i dalje je riječ o golemom pritisku na novinare kojem je cilj cenzurirati ih.

Studija navodi kako je posebnost slučajeva u Hrvatskoj u tome što je neke postupke pokrenula javna medijska kuća i državna tijela (policija). Dodaje kako je s obzirom na “vertikalni odnos između strana u postupku, namjeravani zamrzavajući učinak i besmislenost zahtjeva” očito riječ o slučajevima SLAPP-a.

U studiji se naglašava kako su slobodni i funkcionalni mediji, a posebno istraživačko novinarstvo, temelj svake demokracije, a time i temeljni stup europske integracije. Slučajevi SLAPP-a, navodi se, ometaju te vrijednosti i sprječavaju građane da se uključe u važne rasprave o javnim pitanjima. Slučajevi SLAPP-a također ometaju temeljna prava pojedinaca, poput slobode izražavanja i slobode primanja informacija.

Iz perspektive EU-a treba naglasiti da su sloboda medija i pluralizam osnovni temelj demokracije, a suzbijanje funkcije čuvara slobodnih medija često je prvi korak u izgradnji autokracije te ih treba smatrati znakom upozorenja na nazadovanje u demokraciji.

Studija među ostalim donosi i studije slučaja prijetnji sicilijanske mafije talijanskom novinaru Liriju Abbateu, atentata na maltešku novinarku Daphne Caruanu Galiziju i maltretiranja aktivista u Mađarskoj.

PODGORICA, 14.09.2020. – Zbog objavljivanja spiska osoba kojima je bila određena mjera samoizolacije i dijela spiska zaraženih od korona virusa, oko 250 oštećenih najavilo je tužbu protiv Vlade i države.

Prema saznanjima “Dana”, najviše tužbenih zahtjeva će biti u Podgorici, a odštetni zahtjevi kreću se od pet do deset hiljada eura.

Jedan broj oštećenih građana zastupa i advokat Dalibor Kavarić. On je kazao da je Vlada u prethodom sastavu donošenjem nezakonite odluke o objavljivanju imena i ličnih podataka lica u samoizolaciji nepotrebno prouzrokovala materijalnu štetu budžetu Crne Gore i novčanu obavezu na teret građana Crne Gore koja pripada licima koja su na taj način stigmatizovana i čija je privatnost nepotrebno i neovlašćeno izložena uvidu javnosti.

“Postupajući na ovaj način, prethodna vlada je povrijedila prevashodno načelo proporcionalnosti čija je suština da država pronađe pravičnu srazmjeru između preduzete mjere “koja je neophodna da bi se u otvorenom i demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno” i postavljenog opšteg cilja, gdje je u konkretnom slučaju na pojedinca pao i suviše velik teret u odnosu na javni cilj koji je trebalo postići”. Postupajući na opisani način, licima čiji su lični podaci objavljeni povrijeđeno je pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti koje se štiti čl. 40 i 43 Ustava CG i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života garantovanog odredbom čl. 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, ukazao je Kavarić.

Kako je dodao, da je zaštita ličnih podataka, uključujući i medicinske podatke od krucijalne važnosti za zaštitu prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, proizilazi iz odredbe čl. 8 Evropske konvencije, a zaštitu tog prava potvrđuje i bogata i relevantna praksa Evropskog suda za ljudska prava.

“U konačnom, odlukom prethodne vlade, kojom je slijedila odluke NKT-a o objavljivanju imena lica u samoizolaciji, podaci o ličnostima koje su navedene na spisku su učinjeni dostupnim javnosti bez njihove izričite saglasnosti, čime je grubo povrijeđeno pravo koje se štiti čl. 13 st. 1 tač. 1 i 3 i st. 2 Zakona o zaštiti ličnih podataka, kojim se jasno propisuje da se posebne kategorije ličnih podataka mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost lica, kada je obrada ličnih podataka neophodna radi otkrivanja, prevencije i dijagnostifikovanja bolesti i liječenja lica, kao i radi upravljanja zdravstvenim službama, ako te podatke obrađuje zdravstveni radnik ili drugo lice koje ima obavezu čuvanja tajne. Ova posebna kategorija ličnih podataka (u koju spadaju i medicinski podaci) posebno označava i štiti radi sprečavanja neovlašćenog prisupa tim podacima”, kazao je Kavarić.

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odluku Nacionalnog koordinacionog ti jela (NKT) za zarazne bolesti o objavljivanju imena lica u samoizolaciji od 21. marta ove godine, utvrdivši da je ona suprotna Ustavu Crne Gore, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Evropskoj konvenciji i Konvenciji Savjeta Evrope. Takva odluka je donijeta na inicijativu NVO Građanska alijansa.

NKT je 21. marta objavio imena osoba kojima su izrečene mjere o obaveznoj samoizolaciji. Vlada je na svom sajtu objavila spisak i redovno ga ažurirala novim podacima, da bi ga potom uklonila. U NKT-u su smatrali da bi se objavljivanjem spiska doprinijelo unapređenju poštovanja mjera samoizolacije, a radi zaštite javnog zdralja.

BANJA LUKA, 11.09.2020 – Police officers from Banja Luka, in cooperation with colleagues from Prijedor and Bosanska Gradiška, identified and arrested a man with the initials I.G. on suspicion of harassing two journalists of Radio-Television of Republika Srpska (RTRS) for a long time, sending them messages with disturbing content.

On September 8, two RTRS journalists reported to the police station that an unknown person had been constantly sending them messages of disturbing content since 2018, which caused them to feel fear and anxiety, the Banja Luka Police Department said.

I. G. was arrested on September 9, and the prosecutor of the District Public Prosecutor’s Office in Banja Luka stated that the arrest was made for criminal offense of harassing.

–  The duty prosecutor of the District Public Prosecutor’s Office of Banja Luka was informed about everything and stated that this was the above-mentioned criminal offense. Against I.G. a report will be submitted in the regular procedure – says the announcement from the Banja Luka Police Department.