PODGORICA, 29.07.2020. – Obaveza novinara da otkrije izvor, na zahtjev državnog tužioca, bila bi teška povreda povjerljivosti izvora novinara, ocijenjeno je iz međunarodne organizacije Reporteri bez granica.

“Ako novi Zakon o medijima stupi na snagu, to će biti još jedan udarac slobodi medija u Crnoj Gori, koja je već na 105. mjestu indeksa Reportera bez granica. Vrlo uznemiravajuće je što se čini da Zakon, umjesto poboljšanja medijskog okruženja ima politički cilj služenja interesima Vlade. Na to upućuje činjenica da ga je vladajuća većina odobrila bez opšteg političkog konsenzusa (bez podrške opozicije) i trebalo bi da stupi na snagu neposredno prije parlamentarnih izbora zakazanih za 30. avgust”, kaže šef odsjeka za Evropsku uniju i Balkan, Pavol Szalai za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zbog toga, predsjednik Crne Gore (Milo Đukanović) ne bi trebalo da potpiše Zakon i trebalo bi da ga vrati parlamentu na izmjene (amandmane), poručuje Pavol Szalai.

Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, 27. jul, glasovima vladajuće koalicije usvojila novi Zakon o medijima, na osnovu kojeg novinar na zahtjev Tužilaštva mora odati izvor ako je to “neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja”.

Szalai smatra da je zaštita povjerljivog novinarskog materijala od objavljivanja osnovni uslov za slobodu medija:

“Bez toga je ugrožena vitalna uloga novinara u demokratskom društvu i rizikuje se da izvori budu odvraćeni od dijeljenja informacija od javnog interesa sa medijima. Čak i u vrijeme kriznih situacija, novinari moraju da budu u mogućnosti da komuniciraju sa svojim izvorima ali na povjerljiv način”, ukazuje Szalai.

Zaštita novinarskih izvora presudna je za slobodu medija, a obaveza njihovog otkrivanja ozbiljno je uplitanje u slobodu izražavanja, koja bi morala da se ograniči samo na izuzetne slučajeve, ocijenili su iz Evropske komisije (EK) za RSE.

“Važno je da crnogorski pravni okvir pruži uslove koji će doprinijeti efikasnoj slobodi izražavanja, što je jedna od osnovnih vrijednosti Evropske unije, presudna u procesu pridruživanja Crne Gore Uniji”, rekla je za RSE portparolka EK Ana Pisonero.

Prema riječima Pisonero, momenat usvajanja Zakona odgovornost je crnogorskih vlasti.

Zakon je usvojen mjesec uoči parlamentarnih izbora. Uprkos brojnim upozorenjima medijske zajednice i građanskog sektora, Vlada je u tekst novog Zakona uvela spornu normu kojom od novinara traži da u određenim okolnostima otkrije izvor informisanja.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milka Tadić-Mijović kaže da je Zakon korak unazad za ionako problematičnu slobodu medija u Crnoj Gori.

“Bojim se da ovaj novi Zakon o medijima neće doprinijeti da se medijske slobode ojačaju, nego će novinari biti u još većoj opasnosti. Zato što se bojim da se ova odredba, da se izvori u određenim slučajevima moraju otkrivati, može jako zloupotrebljavati u državi kakva je Crna Gora, koja ima problema i sa pravom, i sa pravdom, i sa nezavisnim medijima”, kaže za RSE Milka Tadić-Mijović.

Marko Vešović, novinar lista Dan, kaže da je novi Zakon o medijima još jedan vid pritiska na medije koji se bave problemima organizovanog kriminala i korupcije.

“Posebno korupcije na najvišem nivou unutar vlasti. Lično nemam nikakvu dilemu da je cilj samo jedan, što je moguće više zastrašiti ljude koji žele da se ozbiljno bave novinarstvom i ograničiti im mogućnost da se upuštaju u istraživanja korupcionaških i mafijaških afera u koje su najčešće upleteni najistaknutiji državni funkcioneri”, kaže Vešović.

I ministar kulture Aleksandar Bogdanović se tokom skupštinske rasprave osvrnuo na, za novinare spornu, odredbu Zakona koja se tiče identifikacije izvora.

“Mi smo uzeli u obzir sve ono što su bili stavovi i Savjeta Evrope kroz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, da je zaštita izvora informacija pravilo a da izuzeće postoji samo u Zakonom predviđenim okolnostima, u slučajevima kada su alternativne mjere za otkrivanje informacija iscrpljene”, rekao je Bogdanović.

I crnogorska opozicija je kritikovala novo zakonsko rješenje. Poslanik Srđan Milić upozorio je ministra Bogdanovića da se medijski zakoni ne usvajaju mjesec dana uoči parlamentarnih izbora.

“Venecijanska komisija (VK) sugerisala je da se medijski zakoni ne usvajaju u izbornoj godini”, kazao je Milić na Odboru za politički sistem.

“Vlada je bila čvrsta pri stavu da se promijeni dosadašnja norma kako bi novinari bili prinuđeni da na zahtjev tužioca otkriju izvor informacija. Svi koji se bave novinarstvom znaju da je to ubistvo istraživačkog novinarstva”, kazao je poslanik Neđeljko Rudović.

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić ocijenio da sporna suština zakona.

“Ključno pitanje slobode novinarstva je zaštita novinarske tajne. Suština istraživačkog novinarstva i suština onoga zbog čega novinari gube život, najprostije rečeno. Ovo je srce slobode novinarstva u svim zemljama a pogotovo u zemljama koje su hibridne na putu ka demokratiji”, ocijenio je Krivokapić.

Novim Zakonom o medijima nijesu propisane kaznene odredbe za novinare koji odbiju da otkriju izvor na zahtjev tužioca već će se u tom slučaju primjenjivati Krivični zakonik Crne Gore, objašnjava novinar Marko Vešović.

“I to kao i za svako drugo lice koje odbija da sarađuje u istrazi, što samo po sebi povlači mogućnost određivanja zatvorske kazne. Vrlo je realna mogućnost da novinari koji će otkrivati informacije i objavljivati ih, ukazujući na propuste nadležnih organa, kad se od njih bude tražilo da otkriju izvor informacija a oni to odbiju, na kraju završiti iza rešetaka. Gledaćemo, u nekoj finalnoj fazi, i takav vid pritisaka i represija na ljude koji se bore za opšte dobro a protiv kriminala i korupcije u Crnoj Gori”, kazao je Vešović.

Vešović se ipak nada da će pritisak međunarodnog faktora, medija i nevladinog sektora možda rezultirati korekcijom sporne norme.

“Zakon ima za cilj da spriječi istraživačko novinarstvo, a samim tim i otkrivanja korupcije, kriminala i drugih nezakonitosti ocjenjuje, za RSE Vuk Maraš, direktor regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope. Maraš kaže da se time šalje loša poruka svim novinarima i jer će država koristiti represivni aparat kako bi otkrivala njihove izvore.

“Poenta je da se identitet izvora čuva kako bi oni i dalje mogli da preko medija ukazuju na korupciju, kršenje zakona i druge nezakonitosti u sistemu, koje se bez njih ne bi otkrile”, poručuje Maraš.

Zakonom država postiže dva efekta: novinarima poručuje da neće moći da sačuvaju identitet izvora a izvorima da neće biti zaštićeni, smatra Maraš.

Poručuje da će mediji u narednom periodu morati da vode sudske postupke i da probaju da zaštite identitet izvora.

“Kao profesija, moraćemo da se borimo svim dozvoljenim sredstvima i pokažemo Vladi da neće uroditi plodom uništavanje istraživačkog novinarstva ovakvim neprihvatljivim rješenjem. Tu je Ustavni sud, zakoni, Sud za ljudska prava u Strazburu”, poručuje Maraš.

Ministarstvo kulture je u januaru 2018. počelo rad na ovom Zakonu.

PODGORICA, 28.07.2020. – Glasovima vladajuće koalicije sinoć su u crnogorskom parlamentu usvojeni Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio televiziji Crne Gore. 

Opozicija je kritikovala način na koji su donešeni, samo mjesec dana prije izbora, koji su zakazani za 30. avgust. Pokušaj njihovog amandmanskog djelovanja nije uspio, jer su svi predlozi odbijeni glasovima vladajuće koalicije.

Vlada je juče, neposredno prije nego je počela rasprava, dopunila tekst Zakona o medijima, tako da tužilac može tražiti od novinara da otkrije izvore informacija, ukoliko se ona tiče nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zdravlja, dok je izbrisan osnov “otkrivanje krivičnih djela zaprijećenih kaznom zatvora od pet godina ili više”.  Opozicija je i novi predlog kritikovala, navodeći da “ubija istraživačko novinarstvo”.

ŠABAC, 28.07.2020. – Nepoznati počinilac polupao je u noći između nedelje i ponedeljka zadnje vetrobransko staklo na službenom vozilu šabačkog informativnog preduzeća Glas Podrinja”, izdavača istoimenog regionalnog nedeljnika

Automobil se nalazio na vidno obeleženom parkingu zgrade koju ova medijska kuća deli sa RTV Šabac, a staklo je razbijeno granitnom kockom, koja je ostala u zadnjem delu vozila.

U „Glasu Podrinja” ističu da ovaj list postoji već 75 godina, i da se njihovi novinari trude da izveštavaju objektivno i odgovorno. Smatraju da je preksinoćni događaj pokušaj zastrašivanja novinara, i nadaju se da će policija, koja je obavila uviđaj i prikupila raspoložive dokaze, u što kraćem roku pronaći i procesuirati odgovorne.

PODGORICA, 27.07.2020. – One of the key laws regulating the media area – the Media Law – is in the parliamentary procedure after almost two years.

While the proponents and representatives of the ruling majority see only positive sides in the proposed solutions, the opposition criticized the draft text, announcing the amendment action.

The Trade Union of Media of Montenegro (TUMM) participated in the public debate on this law and advocated the change of numerous solutions.

“We believe that the existing solution of the Media Law should be kept, according to which journalists are not obliged to reveal the source of information. Any restriction of this achieved right would mean narrowing the space for investigative journalism, which is in the greatest public interest. The provision that journalists in some situations are obliged to reveal the source of information would certainly reduce the number of those sources and whistleblowers in general, which would be a step backwards in the development of journalism and a democratic society”, is one of the proposals of TUMM.

Also, TUMM advocates that a journalist cannot be released, his salary reduced, his status in the office changed or raised the issue on his liability for an attitude or opinion expressed in accordance with professional standards and program rules.

“We find the justification for this proposal in Article 14 of the current Law on the National Public Broadcaster of Radio and Television of Montenegro. We believe that it is a good solution and that other journalists must have the same rights, and not only those who work in RTCG. Journalists in Montenegro are usually limited by the will of media owners and this must change. Because of that influence (even when there is no open censorship), self-censorship occurs and journalists are afraid to express their opinion because of the consequences that may follow after that”, is one of the proposals.

Also, the TUMM believes that, through amendments to the Media Law, is necessary to clearly prescribe the obligation for the founder to cover the costs of court proceedings related to journalistic work (based on respect for professional standards) and when it comes to journalistic articles made within their duties and based on the decision of the editor.

“Journalists in Montenegro are often the target of violence, threats and insults, as well as lawsuits seeking compensation for their articles. That is why they have to hire lawyers, which is a big expense, having in mind that research shows that the salary of a journalist in Montenegro is lower than the average in the country”, it is stated by TUMM.

TUMM notes that the regulations in Montenegro do not have mechanisms to protect journalists and editors from the influence of media owners and there is no obligation to sign an appropriate act by owners and journalists to ensure that owners do not interfere in the editing of media content.

“Combined with an unenviable financial position, low salaries, limited opportunities for career advancement, journalists and editors often agree to the influence of the ownership structure on the editing of media content. Also, research by the TUMM in the last three years, as well as other research, has shown that censorship and self-censorship are present in the Montenegrin media, which is a huge obstacle to increasing professional standards”, TUMM said.

Therefore, they propose solutions from the media laws of Slovenia and Croatia, which would ensure a certain level of journalistic autonomy in relation to the employer by participating in the election or dismissal of the editor-in-chief and the so-called the right to a “conscience clause” which gives editors the right, with a fair severance pay, to leave a media outlet hat has substantially changed its editorial policy.

“International journalists’ associations take these laws as the highest standards that need to be introduced into national legislation, in order to protect media integrity”, TUMM said.

Furthermore, they believe that the newly formed Fund for Encouraging Media Pluralism and Diversity, ie the state that allocates funds for that Fund, should not finance self-regulation because self-regulation is an internal matter of the media.

“We believe that it is necessary to apply the same principle as for print and online media, that the distribution of funds for electronic media is done by an independent commission”, it is proposed by the TUMM.

PODGORICA, 26.07.2020. – Više od polovine novinarki iskusilo je povećanu rodnu nejednakost zbog pandemije COVID-19, navodi se u novom istraživanju koje je sprovela Međunarodna federacija novinara (IFJ) među više od 500 novinarki u 52 zemlje, u periodu između 19. i 30. juna.

“Više od polovine ispitanica priznalo je porast rodnih nejednakosti u medijskoj industriji, s razornim posljedicama na usklađivanje posla i privatnog života (62%), radnih obaveza (46%) i plata (27%). Takođe, preko tri četvrtine ispitanica je kazalo da pandemija doprinijela povećanju nivoa stresa, a polovina je navela multitasking kao glavni uzrok. Više od polovine ispitanica navelo je da je narušeno njihovo zdravlje što je rezultiralo da gotovo tri četvrtine ima probleme sa spavanjem, dok je tek 4 od 10 novinarki tvrdilo da su od poslodavaca dobijale zaštitnu opremu”, piše u istraživanju.

Takođe, više od polovine ispitanica tvrdi da sindikati nisu razvili posebne strategije za rješavanje rodnih nejednakosti tokom pandemije, dok je 60% reklo da im je pružen neki oblik protokola za rad na daljinu. Više od tri četvrtine ispitanica kazalo je da se nivo uznemiravanja (uključujući on-line) i maltretiranja nisu povećali tokom krize.

Ispitanice su navele različite razloge kao uzrok stresa, uključujući rad u izolaciji, nasilje od šefova, brigu o porodici i školovanje od kuće, tenzije unutar porodice, povećano radno opterećenje, uobičajene kratke rokove, dugo radno vrijeme, psihološki uticaj zbog praćenja odvijanja situacije kad je u pitanju COVID-19, strah od gubitka posla.

Ispitanice su dale konkretne preporuke za poboljšanje protokola u vezi sa radom na daljinu, poput potrebe da poslodavci osiguraju odgovarajuću radnu opremu, definišu radno vrijeme i pauze te razumiju težinu rada od kuće dok se brinu o djeci.

Predsjedavajuća Savjeta za rodna pitanja IFJ-a Maria Angeles Samperio rekla je: “Mediji i sindikati moraju učiniti mnogo više kako bi se riješili rodne nejednakosti i uzeti u obzir pomirenje radnog i privatnog života u ovim nemirnim vremenima. Oni moraju čuti pozive žena koje su bile duboko pogođene stresom tokom pandemije COVID-19 i reagovati na njega. Vrijeme je za uspostavljanje odgovarajućih politika u vezi sa radom na daljinu, osiguranje podrške ženama kao osobama koje brinu o porodici i osiguranje pristojanog rada i jednake plate. ”

Generalni sekretar IFJ-a Anthony Bellanger rekao je: „Pozivamo naše članice da rodnu ravnopravnost stave na vrh svoje agende i razmisle o tome na koji način mogu najbolje podržati svoje saradnice. Takva podrška uključuje pružanje podataka o ženama u struci, integrisanje roda u sve aktivnosti, organizovanje obuka, stavljanje žena na vodeće uloge u strukturama sindikata, osnivanje ženskih odbora i rodne politike te pregovaranje o boljim ponudama za žene sa medijskim menadžerima”.

More than half of women journalists have experienced increased gender inequalities due to COVID-19, according to a new survey conducted by International Federation of Journalists (IFJ) among more than 500 women journalists in 52 countries, published on 23 July.

The world’s largest organisation of professional journalists and its Gender Council call on media organisations and trade unions to make gender equality a priority in their response to the pandemic and demand concrete steps to provide their female colleagues with decent working conditions.

The IFJ  survey on the effects of Covid-19 on women journalists was conducted between 19 -30 June.

More than half of the respondents acknowledged an increase in gender inequalities in the industry, with devastating consequences on their conciliation of work and private life (62%), work responsibilities (46%) and salaries (27%).

The survey of 558 women journalists, among whom 66% were union members, also revealed that as a result of the Covid-19 pandemic:

• Over ¾ of respondents saw their level of stress increase, half of them pointing at multiple tasking as the main cause;
• More than half of the respondents said their health had been affected which resulted for almost ¾ of them in sleeping problems;
• Only 4 in 10 women journalists claimed they received protective equipment from their employers;
• More than half of the respondents claim unions have not developed any specific strategies to tackle gender inequalities during the pandemic;
• 60% said their industry had provided some form of protocol for teleworking;
• More than ¾ of respondents said the level of harassment (including online) and bullying have not increased during the crisis;
• A third of respondents claimed they worked “mainly from home” and another third  has worked mainly in the office. 15% worked mostly in the field;

Respondents listed diverse reasons as causes of stress including working in isolation, bullying from bosses, family caring and home schooling, domestic tensions, increased workload and the usual tight deadlines, long working hours, psychological impact of COVID coverage, fear of job loss.

A journalist from Indonesia said: “I fear losing work. Some media have closed or cut their contributors and decreased their middle-top level salaries. I am afraid my office will close too. I am also stressed with internet connection and strong attention in front of the laptop all day/night.”

“In every heterosexual couple I know the woman has borne the brunt of the situation”, a journalist from Spain said. “Women are working from home, juggling childcare and educating children alongside their job. Some have taken reduced hours to cope with this, others have had to risk their vulnerable parents’ health for childcare instead of the father taking on anywhere near half of these duties. “

Respondents made concrete recommendations for improving teleworking protocols such as the need for employers to provide adequate working equipment including adequate bandwidth, define working hours and breaks, and understand the reality of working from home while caring for children.

Over 2/3 of respondents pointed at the negative impact of media funding cuts on the industry’s gender strategies. Respondents denounced the focus on profit and competition which would exclude work on gender and change media priorities and the most precarious situation of women which make them most affected by social plans and paid less.

Overall, most respondents agreed that the best strategies to achieve a gender equal new normal were economic in nature: more funding, better salaries, more opportunities for career advancements.

“Striving for gender equality must be tackled as a priority. Balance between private and working hours should be clearly stated. Wage-equality is to be considered the new ‘ normal’,” a photographer from Switzerland said.

IFJ Gender Council Chair Maria Angeles Samperio said: “Media and unions  must do much more to tackle gender inequalities and take into account the conciliation of work and private life in these turbulent times.  They must hear the calls from women who have been deeply affected by stress during COVID-19 and respond to it. It is time to set up proper teleworking policies, ensure support is provided to women as family careers and provide decent work and equal pay.”

IFJ General Secretary Anthony Bellanger said: “We call on our affiliates to put gender equality at the top of their agenda  and reflect on how best they can support their female affiliates. Such support includes providing data on women in the profession, mainstreaming gender in all activities, offering training, putting women in leading roles in unions’ own structures, setting up women committees and gender policies and negotiating better deals for women with media managers. It is urgent to change the narrative for a strong gender new normal.”

Note for Editors:

• 558 journalists took part in the survey from 52 countries – Argentina, Australia, Austria, Bahrain, Bosnia and Herzegovina, Brazil, Cameroon, Canada, Chile, Colombia, Costa Rica, Croatia, Cyprus, Czech Republic, Ecuador, El Salvador, Finland, France, Gambia, Germany, Greece, Guatemala, Guinea, Honduras, India, Indonesia, Iran, Iraq, Ireland, Italy, Mexico, Myanmar, Namibia, Pakistan, Palestine, Panama, Paraguay, Peru, Portugal, Puerto Rico, Russia, Slovenia, Somalia, Spain, Sri Lanka, Switzerland, Tunisia, United Arab Emirates, Uganda, United Kingdom, Uruguay, United States.
• Read the full results of the survey
• Download the infographics
• Dowload the survey quesions
• Further reading: IFJ survey on  The crisis facing journalism in the face of Covid-19 (April 2020) and its impact on women

BEOGRAD, 24.03.2020. – Novinar radio DIR-a Saša Mikić, koji je napadnut na radnom zadatku ispred biračkog mesta u Kikindi 21. juna, dao je početkom nedelje izjavu Osnovnom javnom tužilaštvu u ovom gradu