Prošle sedmice u Den Haagu na Godišnjoj skupštini Europske federacije novinara predsjednica EFJ-a i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever u uvodnom je govoru istakla najveće izazove s kojima se novinarstvo, novinari i medijske radnice i radnici susreću.

Govor prenosimo u cjelini.

Hvala vam na lijepim riječima podrške, dobrodošlice i gostoprimstva.

Dragi moji prijatelji i kolege,

Nažalost, naš novinarski posao je postao takav da, unatoč zadovoljstvu susreta i nadi da ćemo ova dva dana razgovarati i uspješno raditi na jačanju novinarstva, moram započeti s tužnom viješću iz Ukrajine. Jedan od nas je otišao; naš kolega Arman Soldin, 32-godišnji francuski novinar rođen u Sarajevu, ubijen je dok je izvještavao na ratnom području istočne Ukrajine. Pozivam vas da odate počast Armanu i svim novinarima koji su riskirali svoje živote od početka sukoba, kao i svim novinarima koji su ubijeni u Europi radeći svoj posao. Prošle godine njih 13, a ove godine živote su izgubili Arman i još dvojica. Odajemo im počast minutom šutnje. Počivali u miru.

Iza mene je moja prva godina na čelu naše organizacije; bilo je složeno i izazovno, ali zahvaljujući vašoj podršci, obilježena je mnogim akcijama i aktivnostima podrške novinarima diljem Europe.

Zaštita sigurnosti novinara naš je prioritet. U 2022. godini Brzi odgovor na slobodu medija zabilježio je 415 dojava u državama članicama EU-a. U svim zemljama imamo slučajeve cenzure, špijuniranja novinara, online zlostavljanja i fizičkih napada, SLAPP-ovi su još uvijek u porastu, a novinare se procesuira i optužuje.

Tijekom protekle godine, radeći s vama, upoznala sam ljude koji stoje iza statistike i brojki. Susrela sam ljude koji su postali mete, koji su se odlučili posvetiti borbi za istinito i točno novinarstvo zato što su novinari.

Naša organizacija podupire te ljude i pomaže im. I zbog toga sam ponosna. Projekti koje radimo zajedno, svakodnevni napori i suradnja kolega u uredu u Bruxellesu s ljudima na terenu, naše rasprave, trud naših profesionalnih grupa, naše strateško zagovaranje i suradnja s drugim medijskim organizacijama prava su vrijednost našeg rada.

Prije nekoliko tjedana, na sastanku GENDEG-a, naša ukrajinska kolegica Lina Kuschch pokazala nam je kako zapravo izgleda jedan od naših šest centara solidarnosti. Vidjela sam da svakom novinaru na terenu u našem centru solidarnosti pružamo konkretnu i dragocjenu pomoć. Slušamo, razgovaramo i surađujemo s novinarima i njihovim sindikatima i udrugama od Grčke i Turske do Švedske i Estonije.

Ovih dana vidimo koliko je to važno u zemljama poput Srbije. Sutra se očekuju novi veliki prosvjedi nakon tragičnih ubojstava koja su se dogodila prošlog tjedna. Najkritičniji zahtjevi odnose se na medije i regulatorno tijelo jer neetični i neprofesionalni mediji, koji se u Srbiji sufinanciraju javnim novcem, mogu zatrovati cijelo društvo i imati poguban učinak. To nam pokazuje zašto je naša borba za etično, profesionalno, kvalitetno i odgovorno novinarstvo važna. I zašto je ovu bitku potrebno voditi u suradnji sa svima vama. Vi nas svojim iskustvom i znanjem činite jačima i nadam se da će naša podrška ojačati vaš rad.

Važnost zajedničkog rada vidljiva je i u još jednom našem prioritetu: strateškom zagovaranju. Priprema i rad na dokumentima i zakonima koji uređuju naša medijska okruženja od europske do nacionalne razine. EMFA je prošle godine bila središnja tema, a naša direktorica Renate Schroeder, koja predloženi dokument poznaje do zadnjeg zareza, pripremila je s medijskim stručnjacima razne dobre amandmane. Poslali smo svoj prijedlog za jačanje ovog akta i nastavljamo se zalagati da političari ne oslabe prijedlog, već da, naprotiv, s našim amandmanima usvoje jak i čvrst europski akt o slobodi medija.

Bez snažnog odgovora Europe i svih njezinih članica na nacionalnoj razini, medijsko zarobljavanje i kršenje novinarskih sloboda nastavit će se širiti i prijetiti održivosti slobodnih medija i demokracije. Zato je EMFA bitna. Prihvaćanjem naših amandmana ojačana EMFA može pridonijeti obrani novinarstva kao javnog dobra.

Međutim, borba se nastavlja i pozivamo vas na suradnju na ovom i drugim važnim dokumentima kao što su SLAPP direktiva i preporuke, vladavina prava i sve druge inicijative.

Kako bismo vam pomogli u ovim aktivnostima, naš tim u uredu u Bruxellesu uvijek je dostupan i doprinosi vašem radu na nacionalnoj razini.

Završit ću s onim s čime sam započela: zaštita sigurnosti novinara. Prije nekoliko dana, na završnoj konferenciji projekta Safety4journalists, predstavili smo naš alat za procjenu rizika osmišljen kako bi novinarima i medijskim djelatnicima pomogao da se bolje pripreme za rizične zadatke.

Ovo je alat koji će pomoći meni, koji će pomoći vama, koji će pomoći vašim članovima i koji će pomoći svim novinarima kada izađu na teren i izvještavaju u situacijama kada im je ugrožena sigurnost ili čak život. To je ono što je EFJ uspješno radio i nastavit će raditi: pronaći načine pomoći kolegama u svim krajevima Europe u njihovom svakodnevnom novinarskom radu, kako konkretizirati pomoć i zadovoljiti vaše zahtjeve i potrebe.

Proteklu godinu obilježili su solidarnost, suradnja i podrška zajedničkom cilju: zaštiti i jačanju neovisnog i profesionalnog rada novinara, te zaštiti njihovih profesionalnih i radnih prava.

Vjerujem da će nam ova dva dana omogućiti da nastavimo u tom smjeru i želim nam uspješan rad.

Maja Sever, predsjednica EFJ-a, Den Haag, 11.5.2023.

Predstavljanju projekta prisustvovali su studenti i studentice komunikologije/žurnalistike, i sigurnosti i mirovnih studija.

U okviru Majskih susreta Odsjeka Komunikologija/Žurnalistika, danas je u čitaonici Fakulteta političkih nauka u Sarajevu studentima predstavljena knjiga “Prvi nacrt historije: novinari – svjedoci pred Haškim tribunalom” i projekat “Mediji kao dokaz“.

Knjigu i projekat studentima treće godine komunikologije/žurnalistike i prve godine sigurnosnih i mirovnih studija sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo predstavili su urednica knjige i koordinatorica projekta Selma Zulić Šiljak, i voditelj projekta i jedan od autora poglavlja u knjizi Dragan Golubović.

Studenti su imali mogućnost čuti kako je tekao proces istraživanja, pronalaženja potrebnih medijskih izvještaja i materijala, analiza, kao i pronalaženje, kontaktiranje i intervjuisanje novinara koji su svjedočili u Hagu, i imali važnu ulogu u osnivanju i radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Iz arhiva MKSJ tokom projekta prikupljeno je oko 2.000 dokaza koji se odnose na medijske sadržaje i preko 120 sati video maerijala sa svjedočenja novinara tokom procesa koji su vođeni pred MKSJ.

Knjigu čini sedam poglavlja u kojima autori, iz različitih uglova, pojašnjavaju ulogu novinara i medija u procesuiranju ratnih zločina, ali i otvaraju teme o osnovnim postulatima novinarstva u periodima kriza i ratova. Autori poglavlja u knjizi su: Boro Kontić, Nedim Sejdinović, Anida Sokol, Elvira Jukić Mujkić, Selma Zulić Šiljak i Dragan Golubović.

Nakon predstavljanja knjige i projekta, studenti su učestvovali u diskusiji o ulozi ratnog novinarstva i medijskih spisa, kao i o izazovima sa kojima se novinari susreću u toku i nakon rata. Osim toga, govorilo se i koliko su takva svjedočenja traumatična za novinare, kao i važnosti njihovog svjedočenja, i važnosti ovakvih baza za buduća istraživanja.

Majski susreti Odsjeka Komunikologija/Žurnalistika Fakulteta političkih nauka u Sarajevu realizuju se povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, a uključuju serijal gostujućih predavanja, panel diskusija i razgovora o publikacijama i istraživanjima. Među gostima su sadašnji i nekadašnji novinari, urednici i istraživači iz zemlje i inostranstva, kao i alumnisti Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Izvor: Media Centar

Arman Soldin bio je jedan od prvih Bosanaca evakuisanih u Francusku početkom 1992.

foto: AFP / Twitter

Francuski novinar Arman Soldin, rođen u Sarajevu, koji je radio za novinsku agenciju Agence France-Presse (AFP), poginuo je u Ukrajini 9. maja u u blizini grada Bakhmuta, javlja France24.

Soldin je poginuo kada je projektil pao blizu mjesta gdje se nalazio sa četvoricom novinara AFP-a u društvu ukrajinske vojske. Njegove kolege nisu povrijeđene.

Rođen je u Sarajevu, a sa 12 mjeseci evakuisan je u Francusku početkom 1992. godine.

“Priče o izbjeglicama utiču na mene”, rekao je u intervjuu za AFP krajem prošle godine. “Dolazim iz Bosne, Sarajeva. Ja razumijem patriotizam, ali ne znam mnogo o ultranacionalizmu”, naveo je.

Tečno je govorio francuski, engleski i italijanski, ali mu je bosansko naslijeđe, kako je kazao, pomoglo na terenu u Ukrajini.

“To je još jedan slavenski jezik pa se pomalo razumijemo. Mnoge žene se zovu Oksana, kao moja majka”, rekao je.

France24 piše da je Soldin bio nadareni mladi fudbaler koji je igrao u ekipi Stade Rennais u Francuskoj, ali se nakon povrede pridružio AFP-u kao pripravnik u Rimu 2015. godine.

Prvo izvještavanje kao video novinara bilo je iz Londona u vrijeme kad se dešavao Brexit.

Tokom početka pandemije Covid-19, 2020. godine, vratio se u Rim, ali je nastavio putovati tražeći priče čak i kada je sve bilo zatvoreno.

Kada je 24. februara 2022. Rusija napala Ukrajinu, Soldin se dobrovoljno prijavio da bude jedan od prvih specijalnih dopisnika agencije, te je u Ukrajinu stigao već sljedećeg dana.

Soldin je u Ukrajini vodio izvještavanje tima i redovno putovao u žarišta na istoku i jugu.

Svako ko je upoznao Soldina, kako prenosi France24, bio je oduševljen njegovim zaraznim entuzijazmom, bezgraničnom energijom i hrabrošću.

“Armanov briljantan rad obuhvatio je sve ono što nas je učinilo ponosnim na AFP-ovo novinarstvo u Ukrajini”, izjavio je globalni direktor vijesti AFP-a Phil Chetwynd.

“Njegova smrt je užasan podsjetnik na rizike i opasnosti izvještavanja o ovom ratu. Naše misli večeras su sa njegovom porodicom i prijateljima i sa svim našim ljudima na terenu u Ukrajini”, dodao je juče Chetwynd.

Direktorica AFP-a za Evropu Christine Buhagiar kazala je da je Soldin bio pravi reporter sa terena, uvijek spreman da radi i na najtežim mjestima.

Saučešće Soldinovim prijateljima i porodici uputili su i iz Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).

“Novinari su civili čije izvještavanje sa ratnih područja je neophodno. Pozivamo ruske i ukrajinske vlasti da temeljno istraže okolnosti Soldinove smrti”, izjavila je Gulnoza Said, koordinatorica programa CPJ-a za Evropu i centralnu Aziju.

Prošle sedmice ukrajinski fikser Bohdan Bitik ubijen je u Hersonu, gradu na jugu Ukrajine, dok je italijanski dopisnik Corrado Zunino ranjen.

Soldin je najmanje 15. novinar koji je ubijen dok je izvještavao o ratu otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu.

Svoj 32. rođendan proslavio je sa timom AFP-a 21. marta u Kramatorsku.

Ministarstvo odbrane Ukrajine nedavno je, kako podsjeća Guardian, uvelo novi sistem akreditacije medija. Sada je potrebna posebna dozvola za posjetu crvenim zonama koja se nalaze u područjima blizu ruskih vojnih položaja. Ukrajinska vojska obično prati novinare u posjetama linijama fronta.

Izvor: France24, CPJ, Guardian

Evropska unija (EU) će sankcionisati Russia Today Balkans u novom paketu restriktivnih mera, koje će ubrzo biti usvojene.

Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u nacrt najnovijeg predloga za 11 paket sankcija protiv Rusije, u kome se, između ostalog, navodi da se listi eniteta protiv kojih će biti uvedene restriktivne mere dodaje i Russia Today Balkans.

Ovaj predlog Evropske komisije će biti predmet rasprave na nivou ambasadore država članica EU u sredu, 10. maja.

Nakon ove rasprave, u toku ovog meseca, se očekuje formalno odobrenje novog paketa sankcija, koje EU uvodi protiv Rusije kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.

• Russia Today na srpskom – najverovatnije deo novog paketa EU sankcija

Emitovanje Russia Today (RT) u EU na ostalim stranim jezicima, već je sankcionisano. Pod evropskim sankcijama su već RT na nemačkom i francuskom, a u aprilu 2023. godine je doneta ista odluka i za RT na arapskom jeziku.

Međutim, Russia Today Balkans je počela sa online emitovanjem na srpskom jeziku, u novembru 2022. godine, više od pola godine nakon početka rata u Ukrajini kada je EU uveliko uvodila sankcije, uključujući i centralni servis RT.

• Russia Today počeo sa emitovanjem na srpskom uz poruku ‘Kosovo je Srbija’

Kada je doneta odluka o otvaranju RT na srpskom jeziku, Evropska unija je zatražila od Srbije da se uskladi sa odlukama EU, među kojima je i ograničenje emitovanja ruskih državnih medija.

Srbija, međutim, do sada nije uvela ni jednu restriktivnu meru protiv Rusije od početka invazije na Ukrajinu, iako je Brisel na to poziva jer je država kandidat za članstvo u EU od koje se očekuje da njenu spoljnu politiku uskladi sa politikama EU.

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Europska federacija novinara (EFJ) pokrenula je svoj alat za procjenu rizika osmišljen kako bi novinarima i medijskim djelatnicima pomogao da se bolje pripreme za riskantne zadatke.

Platforma safety4journalists.org predstavljena je 3. svibnja u Bruxellesu tijekom završne konferencije projekta Safety4Journalists.

Web stranicu razvili su stručnjaci za sigurnost s iskustvom u obuci novinara, medijskih djelatnika i medijskih menadžera. Novinari koji ispune anketu dobit će prilagođene savjete kako bi ublažili rizike s kojima bi se mogli suočiti tijekom određenog zadatka, zajedno s mehanizmima brzog odgovora. Također su u mogućnosti vizualizirati te rizike i preuzeti predloške (osobni pro-forma, analiza cijene troškova, planovi putovanja, komunikacijski planovi itd.).

Priručnik o sigurnosti nudi daljnje detaljne informacije o širokom rasponu tema, kao što su planiranje prije zadatka, deeskalacija, sukobi i demonstracije, zdravstvene i medicinske katastrofe ili uznemiravanje na radnom mjestu.

Osim alata i priručnika, moduli obuke o procjeni rizika, rodnoj sigurnosti, samodostatnosti slobodnih profesija, digitalnim rizicima i demonstracije uskoro će biti objavljeni na web stranici. Nadopunjujući alat za procjenu rizika, mrežni moduli pružit će detaljne smjernice o zdravstvenim i sigurnosnim situacijama na radnom mjestu.

“To je prvi korak u dugom razvojnom procesu. Novinari moraju biti proaktivni, a ne reaktivni. Ova je platforma namijenjena novinarima koji žele izgraditi svoje osobne sposobnosti za procjenu rizika povezanih s njihovim zadacima. Naša je namjera pružiti im prilagođene praktične alate za ublažavanje ovih rizika,” rekao je stručnjak za sigurnost EFJ-a Adrien Collin.

Stručnjak za medijsku sigurnost David Bevan, koji je pridonio razvoju platforme, dodao je: „Kako novinari mogu učinkovito djelovati na terenu bez mjera ublažavanja? Ne mogu: ako ne planiraju, pripremaju se na neuspjeh. Mogu se pouzdati u sreću, u to da će netko intervenirati, ali moraju sami stvarati rješenja. Ovaj alat će vam pomoći da ih pronađete.”

Platforma je razvijena u sklopu projekta Safety4journalist koji je dobio financijsku potporu Europske komisije, a jedna od radionica održana je i u Zagrebu.

BiH se nalazi u kategoriji problematičnih zemalja.

foto: RSF

Bosna i Hercegovina (BiH) se prema Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) za 2023. godinu nalazi na 64. od 180 mjesta, što je napredak za tri mjesta za razliku od prošlogodišnje liste kada je zauzimala 67. mjesto.

Svjetski indeks slobode medija svake godine sastavlja RSF i procjenjuje medijsko okruženje u 180 zemalja i teritorija. Objavljuje se na Svjetski dan slobode medija koji se obilježava 3. maja.

Norveška je prema ovogodišnjem Svjetskom indeksu medijskih sloboda prva na listi, i to mjesto zauzima sedmu godinu zaredom. Posljednja tri mjesta zauzimaju azijske zemlje: Vijetnam (178.), Kina, koja je opisana kao zemlja koja najviše zatvara novinare na svijetu i jedna od najvećih izvoznika propagandnog sadržaja, nalazi se na 179., dok je na posljednjem, 180. mjestu, i to bez velikog iznenađenja kako piše RSF, Sjeverna Koreja.

Ocjena ovogodišnjeg medijskog okruženja je da je situacija “veoma ozbiljna” u 31 zemlji, “teška” u 42, “problematična” u 55, a “dobra” ili “zadovoljavajuća” u 52 zemlje.

BiH se nalazi u kategoriji zemalja koje su označene kao problematične.

Prema Indeksu RSF-a, mediji u BiH djeluju u relativno povoljnom pravnom, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom ambijentu. Novinari i novinarke se ne osjećaju sigurno dok obavljaju svoj posao. A navodi se i da postoje velike razlike u slobodi medija i kvaliteti novinarstva širom zemlje.

Zemlja ima veoma fragmentirano medijsko tržište sa oko 40 televizijskih stanica, 150 radija, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, skoro 200 časopisa i drugih periodičnih publikacija, te oko 600 web redakcija. Ipak, kako naglašava RSF, paradoksalno je to što toliki broj medija ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja. Prema Indeksu RSF-a, televizije N1 i Al Jazeera Balkans spadaju u najvažnije medije, dok istraživačko novinarstvo osiguravaju online redakcije kao što su CIN, Istraga, Žurnal i Inforadar.

Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u zemlji zbog različitih političkih struktura entiteta u BiH. Rad medija je u boljem stanju u glavnom gradu BiH Sarajevu nego u entitetu Republika Srpska (RS), te u zapadnom dijelu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela.

Iako je pravni okvir za rad medija u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima, proces kreiranja politike je u zastoju posljednjih godina uprkos potrebi izmjene postojećih i donošenja novih zakona. Novinari uglavnom rade u okruženju u kojem nema cenzure, ali mnogi faktori podstiču autocenzuru. Pristup informacijama je u principu otvoren za sve novinare, bez diskriminacije. Na snazi su zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeks.

Ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bh. mediji pate od podjela po etničkim linijama unutar zemlje u kombinaciji sa konkurencijom medija iz susjednih zemalja koji pripadaju istom jezičnom području. Zbog teškog ekonomskog položaja, te ovisnosti o političkim i ekonomskim centrima moći, veliki broj medija izbjegava kritičko izvještavanje.

Bh. društvo, koje, kako piše RSF, ima postkonfliktnu prirodu, trpi mnoge podjele i ostaje rastrgano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji se zalažu za konflikte i podjele. Snažna društvena sklonost etničkom i vjerskom identitetu zasjenjuje pitanja individualnih sloboda, uključujući i slobodu medija. U medijima je položaj žena teži od položaja muškaraca.

Novinari su najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, kao i povremenim fizičkim napadima. Novinari se uglavnom ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok obavljaju svoj posao i ne vjeruju policiji da će ih zaštititi. Postoje različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara usmjerene na unapređenje zakonodavstva i rada tužilaštva.

I Udruženje “BH novinari” je u istraživanju “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2022.”, koje su predstavili u martu ove godine, naveli da su novinari i mediji u BiH tokom 2022. godine bili izloženi čestim političkim pritiscima te da je broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan za 40 posto u odnosu na godinu ranije. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, zabilježila je ukupno 79 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda. A zabilježili su i znatan porast govora mržnje prema novinarima i novinarkama, posebno u online prostoru.

Američki State Department je takođe u izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH naveo da su u 2022. godini nastavljena zastrašivanja, politički pritisci, prijetnje i uznemiravanje novinara i novinarki i medija u BiH. Naveli su da je problem i odsustvo transparentnosti o vlasništvu medija, te da u medijskom izvještavanju dominiraju nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost.

Izvor: RSF