Medijski poslodavci moraju više brinuti o sigurnosti novinara/ki

18/07/2022

Photo credit: EFJ

Medijski poslodavci moraju učiniti više kako bi ispunili svoju dužnost brige o sigurnosti novinara, posebno freelance novinara i novinarki koje su ranjiviji, zaključeno je na radionici o sigurnosti koju su održali Evropska federacija novinara (EFJ) i Nizozemsko udruženje novinara (NVJ). ) u Hilversum Media Parku, 4. i 5. jula.

Radionica, kojoj je prisustvovalo više od 40 članova EFJ-a, pravnih stručnjaka, novinara i predstavnika medija, naglasila je sve veće opasnosti za novinare, fizičke i online, uz malo svijesti medijskih poslodavaca o ovim prijetnjama i flagrantnim nedostatkom resursa koji bi obezbijedili sigurnost novinara/ki.

Prema rezultatima ankete prezentirane na radionici, većina anketiranih novinara (75%) nije prošla nikakvu obuku o sigurnosti, čak ni obuku prve pomoći, a kamoli obuku o neprijateljskom okruženju i cyber sigurnosti. Oni koji su prošli trening to su uradili prije više od šest mjeseci i trebat će im ažurirana obuka. Često novinari moraju sami da plaćaju treninge o sigurnosti, posebno freelanceri. Freelance novinari se često osjećaju usamljeno i izolovano. Kada naiđu na opasnost, nerijetko moraju sami da se nose sa njom. Hélène Servel, slobodna novinarka koja je radila za francuski javni emiter France 2, podijelila je svoju zastrašujuću priču kada ju je zajedno s dvoje kolega napao poljoprivrednik na jugu Francuske.

“Osjećala sam se usamljeno i bespomoćno. Nisam dobila nikakvu pomoć od svog poslodavca, čak ni da me pitaju da li sam dobro nakon napada”, rekla je Hélène. Prisutnima je ispričala kako je to utjecalo na njen rad: o novim pitanjima koja od tada postavlja prije nego što krene na teren; potrebi da se odvoji nekoliko mjeseci od posla i i bude podržana u različitim aspektima kako bi krenula naprijed, i kako ne bi odustala od novinarstva.

Radionica poziva na veći angažman i posvećenost medijskih poslodavaca kako bi ispunili svoju dužnost brige o svim novinarima, posebno slobodnim novinarima. NVJ je podijelio inicijativu koju su zajednički razvili udruženje novinara i udruženje urednika Perveilig. Inicijativa, koju je podržala Vlada, bila je uspješna u podizanju svijesti o sigurnosti novinara i sprječavanju napada na novinare. Pokazalo se da je saradnja novinara, medija i vlasti neophodna za stvaranje kulture sigurnosti u medijima i društvu. Novinarski sindikati i udruženja iz Belgije, Danske, Njemačke, Srbije i Velike Britanije također su podijelili svoje inicijative za zaštitu sigurnosti novinara.

Oliver Liang iz Međunarodnog instituta rada (ILO) je naglasio da su pitanja zdravlja i sigurnosti dio osnovnih principa i prava na radu sadržanih u konvenciji MOR-a (br. 190) po kojima su poslodavci dužni brinuti za svoje novinare. Liang smatra da novinare treba smatrati „rizičnim radnicima“, što još nije status u konvenciji MOR-a.

Govoreći na radionici, Willy Valckx iz Evropskog policijskog sindikata ponudio je podršku novinarima i ohrabrio saradnju u odbrani demokratije jer je prepoznao potrebu za razvijanjem međusobnog povjerenja i poštovanja prema radu novinara i policije, posebno tokom demonstracija.

Radionica je također naglasila važan aspekt psihološke dobrobiti novinara, budući da se novinari suočavaju sa sve većim obimom posla u 24-satnom ciklusu vijesti i digitalizaciji. Digitalni prostor doveo je do online napada i uznemiravanja novinara, posebno novinarki. To je također dovelo do emocionalnog udara na novinare, dok medijskim organizacijama nedostaju resursi i spremnost da ponude obuku i praktičnu podršku novinarima.

Antonella Napoli, istraživačka novinarka iz Italije koja je trenutno pod 24-satnom policijskom zaštitom, podijelila je svoju priču i utjecaj takve zaštite na njen lični život. „Volim svoj posao novinarke, ali sam i majka, supruga i kćerka. Tužna sam što se zbog svog posla ne osjećam sigurno hodajući ulicom.” Ona je istakla da se ne osjeća sigurnije pod zaštitom policije. Umjesto toga, policijska zaštita ograničava njenu slobodu.

Na kraju radionice, učesnici su predložili niz preporuka i akcija kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou za rješavanje problema sigurnosti novinara. One uključuju:

Sindikalne akcije i strategije

Fizička obuka o sigurnosti kao dio šireg programa obuke koji nude sindikati i udruženja; tražiti sredstva za takve programe obuke; integrirati aspekte sigurnosti u druge programe obuke i prilagoditi ih potrebama specifičnih ciljnih grupa;
Informirati članove-novinare o rizicima i ohrabriti ih da prođu trening o sigurnosti;
Posebna podrška i trening za žene i freelance novinarke;
Saradnja sa organizacijama poslodavaca i podizanje svijesti o njihovoj odgovornosti za sigurnost novinara, posebno slobodnih novinara;
Psihološka podrška novinarima;
Pitanje sigurnosti u školama novinarstva – sindikati mogu održati informativne sesije i brifing studentima novinarstva o rizicima;
Saradnja sa policijom – pronaći konkretan kontakt za novinarske sindikate; razvijati šire strategije – podizati svijest o radu novinara, razvijati protokole, posvetiti posebnu pažnju rješavanju slučajeva koji uključuju novinare;
Kolektivni ugovori i uloga sindikata/udruženja;
Socijalni dijalozi, politike kompanije u medijskim organizacijama
Urednici i glavni urednici trebaju biti „čuvari kapije“ kako bi osigurali sigurnost novinara;
Edukacija novinara o pitanjima sigurnosti – npr. akademski nivo na univerzitetima/školama novinarstva (kao dugoročna mjera); integrirati pitanja sigurnosti u sve diskusije o novinarstvu;
Pokrenuti dijalog unutar redakcija sa kolegama novinarima i urednicima/medijskim menadžerima;
Obuka urednika o pitanjima sigurnosti i podizanje njihove svijesti;
Razvijati internu bezbjednosnu politiku u okviru medijskih organizacija; razviti internu politiku po mjeri, posebno za male, srednje/nezavisne medije kojima nedostaju resursi; menadžeri/urednici koji imaju moć da naprave promjenu trebali bi proći obuku;
Kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog koji uključuje odredbe o sigurnosti, kao i individualni ugovori o radu koji uključuju posebne sigurnosne odredbe za freelancere.

Državna i institucionalna politika

Strategije: pronađite zajednički jezik i počnite poduzimanjem malih koraka za razvijanje kontakta sa institucijama i političkim grupama;
Koristiti međunarodne propise (npr. sigurnosne preporuke Vijeća Evrope i Evropske komisije, Međunarodne konvencije o radu) kao polugu za početak pregovora s vladama i poslodavcima u medijima;
Očuvanje nezavisnog mehanizma u okviru inicijative koju finansiraju/pokreću vlade;
Postavljanje pitanja na dnevni red politike tako što će se obratiti političarima kako bi ga pokrenuli na političkom nivou, kao što je parlamentarna debata o određenim pitanjima
Koristite moto “Novinarstvo kao javno dobro” za jačanje podrške javnosti, javne debate i razvijanje javnih kampanja.

(Izvor: EFJ)

Na potezu Dom naroda: Hoće li se napad na novinare/ke tretirati kao posebno krivično djelo?

BHJA

13/07/2022

SARAJEVO, 13.07.2022. – Novinari/ke trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja, prijetnji po sigurnost novinara i njihovih porodica i drugih vidova ugrožavanja sigurnosti, navodi se, između ostalog, u inicijativi predstavnika devet političkih partija u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH) kojom se traži da se napad na novinare u Krivičnom zakonu BiH tretira kao posebno krivično djelo. Imajući u vidu preporuke novinarskih udruženja, inicijativa ne podrazumijeva da se novinari tretiraju kao službena lica.

Takva inicijativa usvojena je krajem juna 2022. godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a Vijeće ministara BiH ima rok od 60 dana da je razmotri i pošalje u parlamentarnu proceduru. Ovo je prijedlog bosanskohercegovačkih parlamentarca iz devet političkih stranaka koji su okupljeni u Klubu za evropsku saradnju i sigurnost koji podržava Međunarodni republikanski institut (IRI)iz Washingtona.

Razlog pokretanja ovakve inicijative, kako kažu neki od predlagača u razgovoru za Mediacentar Sarajevo, je povećan broj napada na novinare/ke. Samo u posljednje tri godine, se prema podacima koje su, kako navode, dobili od Udruženja BH novinari, desilo 143 napada, uključujući i jedan pokušaj ubistva.

Udruženje BH novinari još 2019, predalo je prijedloge svim nadležnim vladama i parlamentima u BiH, nakon toga su kroz Women Press Forum konkretizovali ovu inicijativu. Zatim je, kako za Mediacentar Sarajevo objašnjava generalna tajnica Udruženja Borka Rudić, u okviru grupe Parlamentarci za EU integracije, koju kao svoj projekt vodi IRI u BiH, inicijativa definisana na način na koji je usvojena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, koja je dala zeleno svjetlo.

U obrazloženju inicijative se navodi da kao osobe koje vrše funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari/ke trebaju biti zaštićeni. Stav predlagača je da je nedopustiv bilo kakav vid ugrožavanja sigurnosti novinara/ki. Navedeno je i da je potrebno definisati status novinara, ali i putem ove inicijative poslanici, kako kažu, žele podstaći jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara/ki i medijskih radnika kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnovu produkcije i uređivanja medijskog sadržaja.

Napad na novinare mora biti tretiran drugačije

Ovakve inicijative i odluka u Predstavničkom domu jeste dobrodošla i za svaku je pohvalu, kaže u razgovoru za Mediacentar Sarajevo Mehmed Halilović, medijski ekspert i bivši ombudsmen za medije, ali dodaje kako smatra da ona neće dobiti podršku u drugom domu Parlamentarne skupštine – Domu naroda.

„Ni brojne druge inicijative, pa čak i zakonski prijedlozi su zaustavljeni u tom takozvanom Gornjem domu, kojeg s razlogom javnost naziva grobarom dobrih evropskih zakona i odluka“, rekao je Halilović i dodao da je takva praksa zaustavljanja počela od izbora 2018. godine. Vjeruje da bi, ako bi zakon bio usvojen, to sigurno doprinijelo manjem broju napada na novinare/ke, ali da to zavisi i od toga koliko će biti primjenjivan.

„Imamo i niz drugih relativno dobrih zakona, ali ne primjenjuju se svi na jednak način i to je sada do vlasti, u konkretnom slučaju i do pravosuđa, kako će primjenjivati ovaj zakon. Mi smo i do sad imali niz primjedbi na rad pravosuđa. Nadam se i vjerujem da će se i politička scena, a naravno onda i pravosudna i ostalo, promijeniti od narednih izbora u oktobru i da možemo sa više optimizma očekivati period nakon izbora“, ističe Halilović i dodaje kako u normalnim zemljama, nije nužna takva vrsta inicijativa ili zakona, no da je u BiH dobra i da bi ipak pružila i zakonsku garanciju novinarima.

„U normalnim zemljama, demokratskim mehanizmima se mnoge stvari mogu unaprijediti i nije nužno imati takvu zakonsku obavezu, ali kao neku prelaznu etapu kod nas je to ipak poželjno i dobrodošlo“, objašnjava on.

Vladimir Kovačević, novinar iz Banjaluke, koji je teško pretučen u augustu 2018. godine, komentarišući posljednju inicijativu kaže kako je dobro sve ono što će oštrije tretirati napad na novinare. „Činjenica da su novinari napadnuti i bivaju napadnuti zbog posla kojim se bave, a njihov rad je u interesu javnosti i otkrivanju istine i zaštiti interesa javnosti, tako da svakako da mora biti drugačije tretiran napad na njih“, navodi Kovačević.

On smatra i da bi izmjene zakona, koje bi na drugačiji način tretirale napade na novinare, pomogle da se smanji broj napada na novinare. Kaže i da se nada da će ovakva inicijativa biti isključivo i da jeste samo u zaštiti fizičkog integriteta novinara.

Zbog napda na Vladimira Kovačevića, 12. jula 2019. godine, Marko Čolić, bivši bokser, osuđen je na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva. Nakon žalbi i odbrane i tužilaštva Vrhovni sud Republike Srpske je Čoliću kaznu povećao na pet godina zatvora. Nakon ove presude, u novembru 17. novembra 2020, u Okružnom sudu u Banjaluci uslijedila je i presuda Nedeljku Dukiću, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva Kovačevića. Dukić je proglašen krivim jer je, zajedno sa Markom Čolićem, metalnim palicama pretukao Vladimira Kovačevića 26. augusta 2018. godine, ispred zgrade u kojoj živi, kada se vraćao s posla.

Kovačević vjeruje da, ko god se usudi da na način na koji je on napadnut, napadne bilo koga – ne samo novinara, da ta osoba ne razmišlja o posljedicama i ne razmišlja o inicijativa i zakonima i sumnja da su upoznati sa inicijativama i onim što piše u zakonu. Ipak, kaže i da će se ukoliko se napad na njih bude tretirao kao krivično djelo, novinari/ke sigurno osjećati sigurnije.

„Svakako mislim da može doprinijeti eventualno da neki budući nalogodavci i napadači možda razmisle prije napada na novinare i da znaju da ih čeka možda veća kazna od onoga što su oni spremni da prihvate“, istakao je.

Novinari se neće tretirati kao službena lica

Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke, jedna od zastupnica koja je predložila ovu inicijativu, u razgovoru za Mediacentar Sarajevo kaže da su tokom konsultacija sa predstavnicima udruženja novinara, koji su ukazali na nezavidni položaj medijskih radnika, došli do zaključka da je potrebno uraditi nešto što je vezano za položaj novinara, s obzirom na povećan broj napada na njih.

„Sve su učestaliji napadi na novinare i sami novinari se teško odlučuju da utužuju te napade. To je i zato što nema adekvatnog krivičnog djela koji bi tretirao napad na novinare zbog njihovog zanimanja“, navodi ona. Dodaje i da novinari neće biti tretirani kao službena lica, na šta su im takođe predstavnici udruženja novinara ukazali tokom konsultacija.

„Predsjednici udruženja su nam rekli da to ne bi ni bilo adekvatno, s obzirom da ipak nisu službena lica, ali da jedan vid specifične zaštite bi trebalo utvrditi i uvesti kada su u pitanju novinari“, kaže ona.

I Mehmed Halilović podsjeća da je u zakonu nepotrebno proglašavanje novinara službenim licem, već je bitnije kako kaže, da se novinari na taj način tretiraju u svakodnevnoj komunikaciji, u svakodnevnim odnosima javne vlasti i novinara, i da to onda rezultira i zaštitom novinara od napada, pogotovo napada koje predstavljaju krivično djelo.

Vladimir Kovačević je mišljenja da novinari nisu državni službenici, ali da jesu ljudi koji rade u interesu javnosti i države te da moraju biti posebno zaštićeni.

„Nadam se samo da ta posebna zaštita neće sama po sebi donijeti veću odgovornost novinara i veću obavezu novinara prema državi, da neće postati službena lica, kao što su to policajci, jer bi nas to onda dovelo u drugačiju vrstu problema“, upozorava Vladimir Kovačević.

Sakupljajući iskustva sa panela i diskusija na kojima se govorilo i o položaju novinara, pored uvođenja u Krivični zakon BiH da se napad na novinare/ke uvede u krivično djelo, odlučeno je i da se mora definitisati i ko je to novinar, kaže zastupnica Mirjana Marinković-Lepić.

„To je bitno pogotovo u današnjoj poplavi internet portala, gdje ne znate ni ko je glavni urednik, ni ko su ti ljudi koji pišu. Ono što je jako važno je i definisati ko je ustvari novinar“, kaže ona i dodaje da će se kroz te izmjene Krivičnog zakona konsultovali novinarska udruženja.

Prema riječima još jednog od predlagača inicijative, Saše Magazinovića iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, ono što je bio zadatak poslanika kada je u pitanju predlaganje, uspješno je završeno.

„Sada je između ostalog i na novinarima, ali i na nama iz Parlamenta da pratimo dalji razvoj ove inicijative koja je usvojena“, naglasio je Magazinović. Kao značajan dio ove inicijative, Magazinović je navodi onaj u kojem, kako kaže, žele paralelno podstaći jačanje samoregulatornih mehanizama javne odgovornosti novinara i medijskih radnika i prepoznati važnost zaštite i bezbjednosti novinara s jedne strane, a s druge strane ističu važnost definisanja statusa novinara/ke. I on dijeli mišljenje s Marinković-Lepić da je danas mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava profesija novinara/ke kojom se ugrožava njen kredibilitet.

„Ovom inicijativom mi želimo istovremeno zaštititi dignitet i kredibilitet novinarske profesije, jer svjedoci smo da se danas svako naziva novinarom i na neki način čitavu profesiju pokušava time predstaviti u jednom svjetlu kako to zaista ne bi trebalo“, dodaje on.

Ranije je bilo sličnih inicijativa koje se tiču položaja novinara, a Mirjana Marinković-Lepić kaže da ne zna zašto ranije nisu uspijevale, a da ova grupa predlagača ne traži „ništa neobično i ništa pretjerano komplikovano“, ali i da su dali dovoljnu podlogu zbog čega treba to uraditi, podsjećajući upravo na broj od 143 napada na novinare/ke u posljednje tri godine.

(Izvor: Media.ba)

Evropski parlament: Stižu promjene za Google, Facebook i druge gigante

BHJA

08/07/2022

Pojavili su se neki veoma veliki igrači, koji su postali veoma moćni i koje niko ne nadzire, a pružaju usluge posredovanja na Internetu, društvene mreže, internet pretraživače, operativne sisteme, usluge oglašavanja na internetu, računarstvo u oblaku i usluge dijeljenja videa.

Poslanici Evropskog parlamenta su na plenarnoj sjednici u utorak prihvatili nove standarde za pravednije digitalno tržište i bezbjedniji digitalni prostor za korisnike, sadržane u Zakonu o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnim tržištima, koji regulišu internet platforme.

Prema Zakonu o digitalnim uslugama, koji je usvojen na konačnom glasanju sa 539 glasova za, 54 protiv i 30 uzdržanih, onlajn platforme – poput društvenih mreža i onlajn prodavnica – moraće da preduzmu mjere da zaštite svoje korisnike od nelegalnog sadržaja i robe.

“Moramo da vodimo računa da nema negativnih posljedica po maljoletna lica, po svu djecu, da se ljudi podstiču da kupuju na nelegalan način. Digitalno okruženje treba da bude bezbjednije i to ćemo uspostaviti. Platforme treba da pruže korisnicima više informacija”, rekla je izvjestilac, socijaldemokrata Kristel Šaldemose, tokom debate u ponedjeljak.

Veoma velike internet platforme i usluge biće podložne strožim obavezama srazmjerno rizicima koje predstavljaju za društvo. Velike tehnološke kompanije moraće da rade transparentnije, da djeluju protiv širenja dezinformacija, nelegalnog sadržaja, da suzbijaju negativne efekte na osnovna prava i da budu predmet nezavisnih revizija.

“Najveće platforme moraju da učine svoje algoritme transparentnim. Ako algoritmi ukažu na nezakonit sadržaj, dezinformacije ili teorije zavjere, možemo reagovati jer je to nešto što može imati negativne posljedice po nas. Dakle, algoritmi treba da budu dostupni institucijama, vladama, nadležnim organima kako bismo zaista mogli da pratimo situaciju”, dodala je Šaldemose.

U fokusu Zakona o digitalnim tržištima, usvojenog sa 588 glasova za, 11 protiv i 31 uzdržanim, je nepoštena praksa najvećih internet platformi koje djeluju kao supervizori pristupa digitalnom tržištu, kao što su društvene mreže i pretraživači.

“Platforme će sada morati da vode računa o legalnosti sadržaja koji nude. Moraće da poštuju pravila tržišne utakmice. Same kompanije, a ne samo Komisija, moraće da se postaraju da slobodna konkurencija bude dozvoljena na njihovim platformama”, rekao je izvjestilac Andreas Švab (EPP) tokom zajedničke debate o aktima u ponedjeljak.

Pojavili su se neki veoma veliki igrači, koji su postali veoma moćni i neprovjereni, pružajući usluge posredovanja na Internetu, društvene mreže, internet pretraživače, operativne sisteme, usluge oglašavanja na mreži, računarstvo u oblaku i usluge dijeljenja videa.

“Zbog korišćenja ovih propisa, društvene mreže i platforme će morati da obezbjede pošteno korišćenje i pristup više neće funkcionisati po principu ‘ko je jači taj tlači’. Korisnicima se više neće moći tako lako manipulisati ili iskoristiti. Mi u Evropskoj uniji želimo najbolje kompanije, a ne samo najveće”, dodao je Švab.

Komesar Evropske komisije za unutrašnje tržište Tijeri Breton rekao je u ponedeljak da velike platforme više ne mogu da kažu da su samo posrednici, već da su odgovorne i za sadržaj.

“Sada je omogućen pristup velikom digitalnom tržištu, gde važe jednostavna, fer i transparentna pravila. Dajemo priliku da otvorimo tu crnu kutiju algoritama koje su platforme predugo koristile kao masku pod kojom su često narušavale interese naših građana”, rekao je Breton.

Kontrolori pristupa više ne smiju da daju prioritet sopstvenim proizvodima i uslugama niti da obrađuju lične podatke korisnika za ciljano oglašavanje, osim ako imaju izričit pristanak.

Ako prekrše nova pravila, biće kažnjeni do maksimalno 10 odsto ukupnog svjetskog prometa u prethodnoj finansijskoj godini, odnosno do maksimalno 20 odsto u slučaju ponovljenih kršenja.

Nakon što ih Savjet zvanično usvoji, oba akta biće objavljena u Službenom listu EU i stupiće na snagu dvadeset dana od objavljivanja, saopštio je Evropski parlament, prenosi b92.

Pravomoćna presuda Janši za vrijeđanje novinarki pobjeda je svih žena

BHJA

08/07/2022

Premijer Slovenije u odlasku i predsjednik Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janez Janša konačno je pravomoćno osuđen u slučaju uvrede dviju novinarki javne radiotelevizije, koji se po sudovima povlačio godinama. Sve je počelo u martu 2016. godine, kada je Janša, koji je tada obnašao funkciju poslanika u slovenačkom parlamentu, na svom Twitter nalogu novinarke RTV Slovenija Eugeniju Carl i Mojcu Šetinc Pašek nazvao „odsluženim prostitutkama“. U tweetu je još spomenut „svodnik Milan“, što se odnosi na nekadašnjeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana, koji je za Janeza Janšu vječiti trn u peti, premda je Kučan posljednji put bio akter na političkoj sceni Slovenije prije ravno dvije decenije.

Novinarke su pokrenule privatnu tužbu sa zahtjevom za novčanu odštetu koju je viši sud najprije vratio na prvostepeni sud, a premijer je na ponovljenom suđenju održanom u februaru ove godine proglašen krivim i osuđen uslovno na tri mjeseca zatvora. Kao što je bilo i očekivano, na presudu je uložio žalbu, a predmet je na viši sud u Celju stigao 18. maja. Narednog dana predmet je dodijeljen sucu Andreju Pavlini, koji je promptno reagovao i već istog dana žalbeno ročište najavio za 24. maj, budući da bi već dan kasnije predmet prešao u zastaru, što je u javnosti bio i najočekivaniji ishod.

Ročišta u ovom predmetu na ponovljenom suđenju su više puta odgađana te se zato pretpostavljalo da će predmet zastarjeti prije nego što bude zaključen. I u slučaju žalbenog ročišta je najprije djelovalo da novinarke neće dočekati konačnu odluku suda. Optuženom Janši su danima bezuspješno pokušavali uručiti poziv na ročište. Detektiv ga je posjetio i na kućnoj adresi, gdje mu je premijerova supruga pojasnila da Janeza Janše nekoliko dana neće biti kod kuće te da ona u njegovo ime ne preuzima ništa, zato pismo može ostaviti u poštanskom sandučiću. Budući da sud povratnu informaciju od optuženog nije zaprimio, senat suda je odlučio da ročište ne može biti održano. No, tada je u priču uskočio Janšin advokat Franci Matoz, pojasnivši da je svog klijenta obavijestio o žalbenom ročištu te da se ono može održati i bez njegovog prisustva.

Ročište je na tom osnovu i održano, a senat je na njemu potvrdio presudu prvostepenog suda. Ukratko, sud je odbio Janšinu žalbu ocijenivši je neosnovanom, te se između ostalog nije složio s obrazloženjem odbrane da su novinarke same u javnosti širile informaciju o tome na koga zapravo Janša misli u svom tweetu, te da to nije moglo biti samo po sebi jasno korisnicama i korisnicima Twittera. Sud je ocijenio da se radi o gruboj, seksističkoj izjavi koja jeste uvredljiva, te da je to bio napad na novinarke ad personam i da je prvostepeni sud pravilno odlučio u ovom slučaju.

„Radi se o tome kako je to razumio prosječan korisnik [Twittera]“, pojasnio je sudac Pavlina.

Janša je u trenutku sporne objave na Twitteru imao oko 39.500 pratilaca, a sudac je ocijenio i da je cilj objave bila uvreda i kaljanje imena. Zastara je ovom presudom spriječena, a presuda je pravomoćna. Janez Janša će morati platiti i sudske troškove žalbenog postupka.

‘Slatka i pravedna pobjeda za sve novinarke i za sve žene ovog svijeta’

Advokat Janeza Janše Franci Matoz je poslije izrečene presude naveo da se sa sudskom odlukom ne slaže i najavio svoj naredni korak: „Uložit ćemo zahtjev za zaštitu zakonitosti na ovu pravomoćnu presudu i zasigurno ćemo u tome uspjeti.“

Rekao je i da mu nije žao što je predlagao da se žalbeno ročište održi.

„Sve vrijeme se bespotrebno širi lažna vijest da moj klijent gospodin Janez Janša ne diže poštu i time odugovlači postupak. To nije istina. Prvi put je presuda bila poništena zbog jasnog kršenja pravila određivanja porote, to je bio razlog da se postupak odužio, mi nismo željeli da predmet ide u zastaru. Kad bismo to željeli, to bismo i napravili, ali nikad nismo imali tu namjeru. Željeli smo konkretnu odluku suda i predmet ćemo predati na vrhovni sud i uvjeren sam da ćemo dobiti“, rekao je on i dodao da je zadovoljan što je sud donio presudu u ovom predmetu, premda se s odlukom ne slaže.

„Odlukom nisam zadovoljan, na vrhovnom sudu će ona pasti. Vrijeđanja nije bilo“, rekao je Matoz.

Advokatica novinarki Katja Zdolšek je, s druge strane, rekla da je zadovoljna što je sud odlučio „da ponovo ili još uvijek živimo u državi gdje žene nije dozvoljeno vrijeđati riječima da su odslužene prostitutke“. Zdolšek je priznala kako je očekivala da će predmet otići u zastaru.

„Potraga za optuženim je bila pravi triler. Smatram da se radi o toliko vulgarnoj i seksističkoj uvredi da uopšte nema mjesta pitanju da li je to zaista bilo vrijeđanje“, dodala je Zdolšek.

Mojca Šetinc Pašek se u svoje i u ime Eugenije Carl zahvalila što je višem sudu uspjelo tako brzo riješiti predmet.

„Ništa drugo doli presudu kojom će, ukoliko suđenje dođe do kraja, Janša biti proglašen krivim za uvredljivi tweet nismo ni očekivale. Očekivale smo da bi moglo doći do zastare. Jako sam sretna što je sud donio presudu i ocijenio da se radilo o gnusnom, ružnom, uvredljivom tweetu, uvredljivoj objavi o meni i Eugeniji. Mislim da se radi o sudskom presedanu za slovenačko novinarstvo, za žene koje političari vrijeđaju, te o lekciji da na uvredljiv način i diskurs u našem društvu više ne smijemo pristati, nadam se da će tako i ostati“.

Eugenija Carl je na svom Facebook profilu izrazila zadovoljstvo što je konačno, nakon šest godina, s kolegicom dočekala sudski epilog u ovom slučaju.

„Trajalo je ali je ovo sad slatka i pravedna pobjeda. Za sve novinarke. Za sve žene ovog svijeta. Za sve žrtve muških šovinista. Za sve žrtve seksista. Podlim, odvratnim uvredama ne treba davati prostor bilo gdje, niti u kafani, a kamoli u javnom diskursu. A kamoli da dolaze iz usta predstavnika najviših državnih funkcija“, istakla je i dodala da Janša sad može ići kući svojoj supruzi i reći joj da nikad više neće vrijeđati žene.

„Na Twitteru, za govornicom u parlamentu, nigdje! Javite to i vašim obožavateljima i vjernim pristašama. Nismo prostitutke. Nismo ‘opankarice’. Nismo mudžahedinke. Nismo prljave južnjakinje. Pohotnice u crvenim štiklama. Nismo duboka grla i niska čela. Nismo penjačice preko kreveta. Prihvatite presudu. Otpustite Matoza. Tad bismo povjerovali da ste viteški podnijeli poraz, odložili mač i iz bitke nešto naučili. Želim vam sve dobro“, napisala je na kraju Carl, referišući se u svojoj objavi samo na neke od čitavog niza uvreda koje je Janša na Twitteru ili putem televizije Nova24TV uputio novinarkama u posljednjih nekoliko godina.

U napadima na novinare i novinarke u Sloveniji prednjače Janšine pristaše

Iz Društva novinara Slovenije su za Media.ba također najprije istakli da su zadovoljni što je slučaj uopšte došao do pravomoćnog sudskog epiloga.

„Radi se o izuzetno važnoj odluci kojom je sud svima koji javni prostor koriste za diskreditacije, uvrede i sramoćenje novinarki i novinara poručio da je to nedopustivo. Važno je i to što je slučaj dobio pravomoćan sudski epilog, budući da je Janez Janša upotrijebio sve moguće manevre za odugovlačenje, kako bi došlo do zastare. Ključno je i to što se ovim uspostavlja sudska praksa koja pravi jasnu razliku između onoga što je dozvoljeno i onoga što nije dozvoljeno u javnom diskursu“, naglasila je Anastazia Stepić iz Društva novinara Slovenije.

Stepić je podsjetila da su se napadi na novinarke i novinare, naročito na društvenim mrežama, od 2016. godine kad je Janez Janša novinarke nazvao „odsluženim prostitutkama“, postali novinarska svakodnevica.

„Novinarke su još češće meta maltretiranja na internetu, napadi su u njihovom slučaju ličniji, grubi, seksistički, šovinistički, uvrede se često odnose na fizički izgled. Vrijeđanje novinara i novinarki – zapravo, vrijeđanje bilo koga – apsolutno ničim ne doprinosi otvorenoj javnoj raspravi, upravo suprotno – guši je, ograničava i škodi joj. Novinari i novinarke svakako nisu iznad kritike i naravno da moramo podnijeti i onu oštro argumentovanu, ali ne moramo podnositi neosnovane uvrede, što upoređivanje novinarki s prostitutkama svakako jeste. Po našem mišljenju, sud je pravilno odredio značaj prava na ugled i profesionalno te lično dostojanstvo novinarki“, dodala je ona.

Društvo novinara Slovenije je u svom izvještaju o napadima na novinare i novinarke u Sloveniji u periodu od 2018. do kraja 2020. godine istaklo da je slovenački javni prostor uhvaćen u spiralu internetskog nasilja koje se iz godine u godinu pogoršava jer svaki prethodni nivo vremenom postaje društveno prihvatljiv, na njega prestanemo reagovati, nivo javne komunikacije je sve niži, a napadači prelaze na novi nivo gdje sebi dozvole još i gore. Napadi su po ocjeni Društva bili makar dijelom koordinisani, usmjereni i planirani, imali su svoju unutrašnju logiku i predvidljiv tok, a njihove karakteristike pokazuju da se ne radi o spontanim afektiranim odazivima ili ekscesnim pojedincima, već o čitavim skupinama trolova.

U izvještaju još stoji da se tom taktikom služe sve političke opcije u Sloveniji, ali prednjače pristaše Janšine Slovenačke demokratske stranke. Za primjer im služi sam predsjednik stranke i dosadašnji premijer koji preko medija u rukama SDS-a, u prvom redu televizijske stanice Nova24TV, daje primjer, diktira sadržaj i odlučuje o metama napada. Izvještaj je otkrio da su istovremeno i novinarke i novinari Nova24TV i sami mete napada, te se tako krug zatvara: napadači postaju mete, napadi na jedne i druge opravdavaju nove napade, a čitav javni prostor se radikalizuje i postaje sve toksičniji.

„Rad novinarki i novinara u takvim okolnostima je sve teži“, istakli su u Društvu novinara Slovenije.

Reporteri bez granica su početkom maja objavili Indeks slobode medija koji je pokazao da je Slovenija u godini dana pala za 18 mjesta i među 180 rangiranih država zauzela 54. poziciju. U izvještaju je novinarska organizacija pojasnila da premijer Janez Janša podstiče neprijateljsku atmosferu prema novinarima i novinarkama, što je dovelo i do fizičnih i internetskih napada. Premda je pravni okvir koji štiti slobodu medija u ovoj državi još snažan, mediji su podvrgnuti političkim pritiscima i SLAPP tužbama, stoji još u izvještaju.

Janšinim obračunavanjem s medijima i novinarkama i novinarima poimenice bavila se i komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je u prošlogodišnjem izvještaju pozvala slovenačku vladu da zaustavi pogoršavanje situacije na području medijskih sloboda i slobode izražavanja. Mijatović se u izvještaju osvrnula na čitav niz problema, od zastrašivanja novinara i novinarki, preko seksističkih maltretiranja novinarki, do tužbi i odnosa prema javnim medijima. Komesarka je u izvještaju istakla i da je žalosno to što slovenačka vlada svojim djelovanjem potkopava nezavisnost, vjerodostojnost i finansijsku stabilnost javne radiotelevizije RTVS i Slovenačke tiskovne agencije (STA). Slovenački premijer se na njene riječi odazvao na Twitteru, poručivši joj da – širi lažne vijesti.

(Izvor: Media.ba)

Usvojena inicijativa kojom će se napad na novinare/ke tretirati kao posebno krivično djelo

BHJA

30/06/2022

SARAJEVO, 30.06.2022. – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prije dva dana je usvojio inicijativu poslanika Aide Baručije (NB), Saše Magazinovića (SDP BiH), Edite Đapo (SBB), Dženana Đonlagića (DF), Jasmina Emrića (NES), Mirjane Marinković-Lepić (NS) i Šemsudina Mehmedovića (SDA) kojom se Vijeće ministara BiH obavezuje da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim će se napad na novinare/novinarke tretirati kao posebno krivično djelo. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, koja je dala zeleno svjetlo.

“Značajan porast broja napada na novinare u BiH u periodu od 2012. do 2022. godine poziva na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji će kvalifikovati napad na novinare kao posebno krivično djelo. Kao osobe koje obavljaju funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja”, kaže se u inicijativi.

Dodaje se da je nedopustiv bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja sigurnosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama u društvu, pogotovo nasilničko ponašanje prema novinarima i prijetnje njihovim porodicama.

Zastupnici u inicijativi podsjećaju da Linija za pomoć novinarima u BiH u posljednjih nekoliko godina bilježi porast prijetnji i napada na novinare, a posebno su u porastu prijetnje u online prostoru. Ističe se da je u posljednje tri godine Linija registrovala više od 143 krivična djela počinjena prema novinarima, među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava njihova sigurnost.

“Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu, koja će biti u skladu s vrstom napada izvršenog na novinare. Kao takav, napad na novinare s ciljem fizičke povrede ili prijetnje ne može biti prijavljen, jer nema zakona koji definiše radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo. Ovaj nedostatak zakona rezultuje u obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima”, navodi se u inicijativi.

Dodaje se da je samo u prvoj polovini 2021. godine registrovano više od 30 napada i drugih vidova kršenja prava novinara u BiH. Prema podacima Udruženja BH novinari, u 2020. godini zabilježeno je 69 kršenja novinarskih prava, a godinu ranije 56. Tek mali procenat, 30 posto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH je procesuiran.

“Neefikasno djelovanje nadležnih organa, koja se vežu za napad na novinare, šalje obeshrabrujuću poruku javnosti da osobe koje obavljaju funkciju posrednika između političkog i društvenog života, a u interesu javnosti, nisu zaštićene od strane države”, navodi se u inicijativi.

Inicijatori navode da ovim žele da podstaknu i jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika, kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva.

“Prepoznajući važnost zaštite i sigurnosti novinara, ističemo važnost definisanja statusa novinara, s obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova profesija i ugrožava njen kredibilitet”, navodi se na kraju inicijative.

BH novinari: Besplatna pravna pomoć će biti dostupna novinarima iz cijele BiH

BHJA

29/06/2022

U narednih pet godina BH novinari i FMHL će omogućiti medijskim profesionalcima/kama efikasniju pravnu zaštitu i uživanje slobode izražavanja u skladu sa međunarodnim standardima

Tuzla, 29. juna 2022. – Udruženje/Udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) održali su u utorak radionicu o novinarskim pravima i medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini, sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima/kama kroz USAID-ov program podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.

Trening u Tuzli je prvi od 24 obuke koje će organizovati BH novinari i FMHL sa ciljem podiznanja znanja i vještina novinara/ki za korištenje pravne pomoći i podizanje efikasnosti zaštite kroz pravsudne institucije u BiH. Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da koleginice i kolege u medijima nisu dovoljno upućeni u procedure i načine zaštite kroz sistem pravne pomoći.

„Dobar dio njih ne prijavljuju incidente, napade i probleme kojima su izloženi, zato su ovi treninzi jako bitni, jer naše kolege/ice iz medija mogu dobiti sve potrebne informacije“, navodi Divković.

Ema Habul, pravnica u BH novinarima, upoznala je sudionike/ce treninga sa setom usluga koje će besplatno dobijati medijski profesionalci/ke prijavom u FMHL i zahvaljujući USAID-ovog programa podrške medijima u BiH, koji implementira Internews u saradnji sa BH novinarima i drugim partnerskim organizacijama. Te usluge su: pravni savjeti i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, monitoring suđenja, pisanje predstavki javnim i drugim institucijama, analiza postupanja domaćih pravosudnih institucija i usklađenost njihovog radu sa EU standardima zaštite slobode izražavanja i medijskih sloboda.

„Kroz ovaj program bit će razvijena i jedna sasvim nova usluga – pravna provjera medijskog sadržaja prije njegovog objavljivanja, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka prema novinarima/kama i medijima koji mogu biti kršenje slobode medija, prava i sigurnosti novinara/ki“, ističe pravnica Ema Habul.

Iako je u prošlosti trpila brojne pritiske unutar i van medija u kojima je radila, novinarka javnog servisa Bosanskohercegovačke radio-televizije Enisa Alibalić do sada nije tražila besplatnu pravnu pomoć.

„Kada se novinar, kao što sam ja, nađe u situaciji da nema zaštitu unutar svoje medijske kuće ili kada trpi napade izvan toga, on tada spašava profesiju, a nekada i vlastiti život. Nije mu, u tom trenutku, na pameti da pozove Liniju za pomoć, stoga je trebamo još više približiti novinarima/kama i mnogo više koristiti“, objašnjava Alibalić.

FMHL namjerava proširiti i ojačati vlastitu mrežu pravnika/ca i advokata/ica, te podići svijest medijskih profesionalaca/ki kao i cjelokupne bh. javnosti o važnosti i dostupnosti pravne i institucionalne zaštite za sve uposlenike/ce u medijima širom države. Iz BH novinara ističu kako je posebno važno jačanje postojećeg Fonda za odbranu novinara/ki, čija se sredstva koriste za zastupanje i odbranu medijskih profesionalaca/ki u pravnim postupcima pred sudovima i drugim pravosudnim institucijama.

Mladi novinar Radio-televizije „Slon“ iz Tuzle, Ramo Tučić u Liniji za pomoć novinarima/kama vidi sigurnost za profesionalan rad.

„Bez obzira što bi u slučaju prijetnji ili napada moja kuća stala iza mene, jako mi je važno znati da postoji neko kome se mogu obratiti i ko će zaštititi moja prava, ko će mi biti zaleđina“, kaže Tučić.

Trening, na kojem su uz novinare/ke učestvovali predstavnici policije i pravosuđa, te advokati/kinje FMHL bit će od koristi svima, posebno zbog boljeg razumijevanja odbrane novinara/ki, te savladanja pravne terminologije i postojećih praksi.

Advokatica Biljana Radulović, koja je i ranije bila angažovana u FMHL, kaže kako u svakom sudskom procesu brani slobodu izražavanja, jer ona može biti uskraćena bilo kome, a ne samo novinarima/kama.

„Ovakvi treninzi trebaju biti organizovani za sve učesnike, od novinara, policijskih službenika, tužitelja, sudija, advokata, jer jedino kada direktno razgovaramo možemo doći do zajedničkog cilja“, kaže Radulović.

U 2021. godini, FMHL je registrovala 71 slučaj prijetnji novinarima/kama, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama. Visok nivo nekažnjivosti napada na novinare/ke – samo 33% slučajeva bude riješeno u njihovu korist, kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima/kama.

Isto tako, značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci/ke nemaju provjerenja u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.

Disklajmer: Ovaj izvještaj sa radionice u Tuzli omogućen je zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornost BH novinara i ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.

Opasan pad medijskih sloboda i sigurnosti novinara širom svijeta

BHJA

29/06/2022

Irene Khan

Opasan pad medijskih sloboda i sigurnosti novinara širom svijeta ima ozbiljan negativni uticaj na ljudska prava, demokratiju i razvoj na globalnom nivou, upozorila je Irene Khan, specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda (UN) za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja. Osiguravanje medijske slobode i sigurnosti novinara zahtijeva hitnu i konkretnu akciju podržanu političkom voljom, navodi se u izvještaju koji je predstavila Vijeću za ljudska prava UN-a.

„U klimi rastućeg autoritarizma i nazadovanja demokratija, populistički lideri aktivno su nastojali da demoniziraju i diskredituju nezavisne novinare i mnoge vlade su uvele ograničenja slobode izražavanja kršeći međunarodno pravo“, rekla je Irene Khan, specijalna izvjestiteljica UN-a za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

U izvještaju, Khan istražuje mogućnosti, izazove i prijetnje medijima u digitalnom dobu. Fokusira se na tri glavna problema. Prvi su online i offline napadi i nekažnjeno ubijanje novinara, zatim kriminalizacija novinarstva i pravno i sudsko uznemiravanje novinara, te urušavanje nezavisnosti, slobode, pluralizma i održivosti medija od državnih i korporativnih aktera, uključujući i digitalne kompanije.

„Ućutkivanje novinara ubijanjem je najstrašniji oblik cenzure“, rekla je Khan i pozvala Vijeće za ljudska prava UN-a da razmotri snažne mjere za rješavanje problema nekažnjivosti, uključujući međunarodnu radnu grupu za prevenciju, istragu i krivično gonjenje napada na novinare.

U izvještaju se dodaje da je praksa korištenja zakona za suzbijanje izvještavanja u digitalnom dobu dodatno oživljena, ali i da se u posljednjih nekoliko godina slobode izražavanja online suzbijaju upotrebom krivičnog zakonodavstva i zakona o “lažnim vijestima”, te visokim kaznama za novinare, poput strogih zatvorskih kazni.

Izvještaj naglašava digitalnu tehnologiju koja istovremeno omogućava revolucionarno novinarstvo i stvara nove prijetnje, od rodno zasnovanih internetskih napada na novinarke i ciljanog digitalnog nadzora nad novinarima. Upozorava se i na orkestrirane kampanje dezinformacija na mrežama, te na ulogu digitalnih platformi u smislu dostupnosti, pristupačnosti, raznolikosti i širenja vijesti bez javne odgovornosti i malo transparentnosti.

“Glavni problem nisu praznine u međunarodnom pravu, već neuspjesi u poštivanju i implementaciji, ukorijenjeni u nedostatku političke volje”, smatra Khan.

U izvještaju predstavljenom Vijeću za ljudska prava UN-a preporučuje hitnu i konkretnu akciju država, međunarodnih organizacija i kompanija za rješavanje višestrukih, složenih i često međusobno povezanih fizičkih, pravnih i digitalnih prijetnji u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima.

„Bez konkretne akcije podržane političkom voljom, prognoze za slobodu medija i sigurnost novinara su mračne“, dodaje Khan. „Nezavisni, slobodni i pluralistički mediji su ključni za demokratiju, odgovornost i transparentnost i države i međunarodna zajednica trebale bi da ih njeguju kao javno dobro“, zaključila je ona.

(Izvor: Media.ba)

Najava: BH novinari u Tuzli organizuju trening o novinarskim pravima i medijskim slobodama

BHJA

27/06/2022

Tuzla, 27.06.2022. – U organizaciji Udruženja/Udruge BH novinari i Linije za pomoć novinarima, u hotelu Garden u Tuzli će u utorak, 28. juna sa početkom u 9.30 sati, biti održan trening o novinarskim pravima i medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini.

Trening u Tuzli je prvi u nizu treninga koje će BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) organizovati u narednih pet godina u okviru USAID-ovog Programa podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.

Linija za pomoć novinarima/kama (FMHL) će pružati cijeli spektar besplatne pravne pomoći i usluga medijskim akterima kroz pravne savjete i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, vršit će monitoring pravnih slučajeva i analizu odluka u skladu sa EU standardima slobode izražavanja i medijskih sloboda. Kroz ovaj program bit će razvijena i jedna sasvim nova FMHL usluga – pravna provjera medijskog sadržaja prije njegovog objavljivanja, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara/ki.

Također, FMHL namjerava proširiti i ojačati vlastitu mrežu pravnika/ca i advokata/ica, te podići svijest medijskih profesionalaca/ki kao i cjelokupne bh. javnosti o važnosti i dostupnosti pravne i institucionalne zaštite za sve novinare/ke i medije u Bosni i Hercegovini. Poseban set aktivnosti će biti usmjeren na jačanje postojećeg Fonda za odbranu novinara/ki, čija se sredstva koriste za zastupanje i odbranu medijskih profesionalaca/ki u pravnim postupcima zaštite slobode medija.

U 2021. godini, FMHL je registrovala 71 slučaj prijetnji novinarima, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama. Uobičajeno visok nivo nekažnjivosti napada na novinare/ke ( samo 33 % slučajeva bude riješeno u korist novinara/ki), kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima/kama. Isto tako, značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci/ke nemaju provjerenja u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.

Trening u Tuzli kreiran je tako da će omogućiti sudionicima detaljan uvid u prava i slobode koje mogu uživati novinari/ke zahvaljući ustavnim odredbama i zakonskom okviru BiH, kao i dobiti nova znanja i informacije o mehanizmima zaštite koji stoje na raspolaganju novinarima/kama i medijima na državnom, entitetskom i/ili kantonalnom nivou, kao i u Brčko distriktu.

Novinari u BiH redovno otkrivaju kriminal u javnim nabavkama, ali tužioci ih ne prate

BHJA

13/06/2022

SARAJEVO, 13.06.2022. – Zahvaljujući istraživačkim novinarima i njihovim tekstovima u proteklim godinama, pokrenute su istrage za dio malverzacija i nezakonitosti u javnim nabavkama. No, da su tužilaštva bila revnosnija prateći novinarske tekstove, procesuirali bi više osoba koje redovno u ovoj oblasti love u mutnom. Ujedno bi došli i do znatnog smanjenja korupcije i kriminala u oblasti u kojoj se u BiH na godišnjem nivou obrne i do tri milijarde KM.

Brojni su primjeri novinarskih istraživačkih tekstova u kojima su novinari ukazali na kriminal, no izostala je istraga. S druge strane zahvaljujući novinarima, došlo je do procesuiranja značajnih krađa na tenderima.

Tako, zahvaljujući Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), pravosudne institucije ispituju poslovanje posuškog „Lagera“ zbog poslova vrijednih oko četiri miliona KM. Sumnjaju da je kupcima umjesto novih isporučivao prepravljane mašine.

– Tužilaštvo u Tuzlanskom kantonu vodi istragu u vezi s javnom nabavkom bagera u Rudniku „Đurđevik“. Prema informacijama i dokazima koje smo mi dobili, firma „Lager“ iz Posušja vršila je nabavku tog bagera gdje je modificirala svoj bager. Dakle, Rudnik „Đurđevik“ tražio je jedan bager na struju. Oni su imali bager drugih karakteristika, međutim, prilagodili su taj bager uslovima na tenderu. Formalno-pravno oni su zadovoljili. Dali su robu koja se tražila na tenderu, međutim, u Rudniku kažu da nisu tražili modificirani, nego originalni bager – kazala je za Fokus.ba novinarka CIN-a Renata Dragić-Radić.

CIN je, također, otkrio i aferu koja se vezala za Nikolu Špirića, inače jednog od najviših bh. dužnosnika za kojeg su se vezale brojne afere, ali koji do sada nikada nije za njih odgovarao. Tako je bilo u slučaju kriminalne nabavke Audija Q7 od 219.000 KM za njegove potrebe kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

– Na ponudi su se javile tri firme. Sve tri firme bile su u vlasništvu Đorđa Kojića, koji je bio poslanik u NSRS. Dobila je posao jedna od njih i bilo je rečeno da će isporuka ići u nekoliko dana, međutim nije. Kasnila je isporuka. Tužilaštvo je u konačnici podiglo optužnicu protiv firme koja je izvršila nabavku i protiv dva direktora. Dobili su neke minimalne zatvorske kazne, od nekoliko mjeseci zatvora. A firma je dobila novčanu kaznu – rekla je Dragić-Radić.

I portal Fokus.ba u proteklim godinama otkrio je niz afera koje su rezultirale određenim potezima nadležnih, kao npr. u slučaju „Respiratori“ gdje je u toku sudski proces. Nedavno smo pisali i o blokadi tendera za nabavku dijalizatora, što je dovelo do višemilionskih gubitaka u FBiH. Zahvaljujući našem tekstu tender je konačno deblokiran.

Novinar portala Tacno.net Predrag Blagovčanin, koji i sam otkriva afere u oblasti javnih nabavki, za naš portal kaže da je sasvim jasno da su javne nabavke u Bosni i Hercegovini jedan od primarnih izvora finansiranja političkih stranaka.

– Mi smo u proteklom periodu pisali niz tekstova koji se tiču javnih nabavki. Od činjenica da su preko javnih nabavki finansirane i firme koje se dovode u vezu s ratnim zločincima u Bosni i Hercegovini do podjele medicinske opreme odnosno nabavke UNDP-a u prošlom periodu. Ustvari, u periodu pandemije koronavirusa. Međutim, otvara se i pitanje načina na koji javne institucije u BiH raspisuju tendere i uopće pozadine dodjeljivanja takvih poslova. Ono što je veoma interesantno jeste da primarni fokus nije samo izvlačenje novčanih sredstava – kaže Blagovčanin.

1...171819...77 Page 18 of 77

Safejournalists.net