Sarajevo, 10.05.2022. – Tokom 2021. godine registrovano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Prijavljeno je i šest napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima.

Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i radni sporovi, mobing i tužbe za klevetu, rečeno je danas u Sarajevu tokom predstavljanja izvještaja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021.“ Udruženja BH novinari, proizvedenog u okviru Regionalne platforme Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara (www.safejournalists.net) i uz podršku Evropske unije.

„Najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama. Prijetnje se sve češće upućuju i ženama u akademskoj zajednici koje su aktivne i u medijima, kao i organizacijama koje se bave medijima i pitanjima sigurnosti novinara”, rekla je autorica izvještaja Maja Radević iz Udruženja BH novinari.

Ekonomski položaj novinara nikada nije bio lošiji –  više od 53 posto novinara/ki imaju plate niže od prosječne neto plate u BiH.

“Novinari rade u jako lošim uslovima, radna prava se ne poštuju, poslodavci im uglavnom daju ugovore na određeno vrijeme, a da ne govorim da se prekovremeni rad ne plaća, tako da su novinari unutar svojih redakcija izloženi velikim pritiscima i stresu. Sve to odražava se i na kvalitet njihovog izvještavanja i rada”, naglašava Radević.

Marko Divković, predsjednik Udruženja/udruge BH novinari, kazao je da stanje medijskih sloboda u BiH oslikava “dobro poznatu skraćenicu SMS”.

“To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje, a najbolja ilustracija je nedavni izvještaj Reportera bez granica, gdje je BiH nazadovala čak za devet mjesta. Kako god pogledamo ekonomski, pravni i sigurnosni položaj novinara sve je gori. Jedan od razloga za to je što nam je i ukupna situacija u BiH sve gora i što smo kao profesionalna zajednica vrlo podijeljeni”, smatra Divković, te dodaje da je jedino rješenje javno iznošenje podataka o napadu i prijetnji na novinare, te međusobnma solidarnost unutar novinarske zajednice.

Tokom predstavljanja izvještaja naglašena je i potreba formiranja sindikata medijskih radnika, koji bi štitio radna prava svih novinara.

Prošlogodišnje istraživanje o medijskim slobodama koje su BH novinari radili u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert pokazalo je da građani/ke BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70% ispitanika), dok skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije i medijske slobode.

Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 15% manje u odnosu na rezultat dobijen 2021. godine, dok nasilje prema novinarima opravdava veći broj anketiranih građana Federacije BiH nego Republike Srpske.

Istraživanje „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021.“ dostupno je OVDJE.

SARAJEVO, 05.05.2022. – Prema Svjetskom indeksu medijskih sloboda (World Press Freedom Index) za 2022. godinu koji su objavili Reporteri bez granica, Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Srbija je najlošije rangirana od svih zemalja bivše Jugoslavije, iako se na skali popela za 14 mjesta u odnosu na izvještaj iz 2021. godine, i sada je 79. mjestu u kategoriji „problematičnih zemalja“. U istoj kategoriji su i BiH, Slovenija (54. mjesto), Sjeverna Makedonija (57. mjesto) te Crna Gora (63. mjesto). Hrvatska je zauzela 48. mjesto i nalazi se u kategoriji “zadovoljavajućih”.

U najnovijem izvještaju Reportera bez granica navodi se da se u svijetu dogodila dvostruka polarizacija, pojačana informacijskim haosom, prisutna kako u pojedinačnim državama, tako i u odnosu među državama na međunarodnom nivou.  Na osnovu izvještaja za 2022. godinu, koji procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja i teritorija, ukazuje se na katastrofalne efekte informacijskog haosa koji su posljedica djelovanja globaliziranog i nereguliranog online informativnog prostora, a koji potiče širenje lažnih vijesti i propagande.

Norveška u Evropi ostaje u vrhu Svjetskog indeksa slobode štampe, te i dalje zauzima prvo mjesto. Iznenađenje je da je Estonija zauzela četvrto mjesto, a Litvanija deveto. U pitanju su dvije bivše komunističke države i sada su među prvih deset po slobodi medija, dok Holandija, koja je ranije bila u prvih deset, više to nije i nalazi se na 28. mjestu. Grčka je na 108. mjestu i zamijenila je Bugarsku (91) na posljednjem mjestu u Evropi.

U izvještaju se navodi i da je pojačana represija u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji.

“Novinari su ubijani i ozljeđivani na terenu, razina cenzure je takva da nije viđena od sovjetskog perioda, šire se masovne dezinformacije… U istočnoj Evropi, pored ljudskih tragedija, rat koji Rusija (plasirana na 155. mjestu) vodi protiv Ukrajine, stvara razorne posljedice po slobodu medija u regiji. Čak pet novinara i medijskih radnika poginulo je od posljedica pucnjave tokom prvog mjeseca ruske ofanzive, koja je počela 24. februara 2022”, ističe se u izvještaju.

Sarajevo, 29.04.2022. – Evropska komisija je objavila dva teksta sa ciljem suzbijanja porasta broja strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) u Evropi. Evropska federacija novinara (EFJ) pridružila se partnerima Koalicije protiv SLAPP-a u Evropi (CASE) u podršci ovog značajnog koraka u pravom smjeru. EFJ poziva države članice da implementiraju preporuku bez odlaganja.

U okviru Evropskog akcionog plana za demokratiju, Evropska komisija je 27. aprila 2022. predstavila paket koji uključuje predlog direktive (obavezujuću) i preporuku (neobavezujuću) državama članicama da ih potaknu da preduzmu mere protiv porasta tužbi protiv novinara i medija u Evropskoj uniji.

“Dala sam obećanje porodici Daphne Caruane Galizia, koja je imala više od 40 SLAPP tužbi u vrijeme njenog ubistva. Radili smo na ovome u ime Daphne i imala sam osjećaj da Daphne radi s nama na tome. Iza toga stoji poseban moralni imperativ”, rekla je potpredsjednica Vera Jourova na konferenciji za medije.

Pravno uznemiravanje je sve češća praksa u EU, koja se koristi za cenzuru, zastrašivanje i iscrpljivanje novinara i medija, opterećujući ih skupim sudskim postupcima. Izveštaj CASE objavljen u martu 2022. godine utvrdio je rastući kumulativni trend SLAPP-a u Evropi od 2015. godine.

Prijedlog Evropske komisije uključuje prijedlog direktive ograničen na građanskopravne postupke s prekograničnom prirodom (tj. koji uključuje drugu državu EU, ili se tiče pitanja od javnog interesa relevantnog za više od jedne države članice, ili je podnosilac zahtjeva pokrenuo istovremeni ili prethodni sudski postupak protiv istih optuženih u drugoj državi članici), te preporuku koja dopunjuje direktivu i ohrabruje države članice da idu dalje i rješavaju nacionalne slučajeve SLAPP-a.

Iako se direktiva bavi samo određenom vrstom SLAPP-a, ona ima širok lični domet, obraćajući se svima koji žele da polažu pravo na odgovornost, uključujući novinare, ali i aktiviste, sindikaliste, branitelje ljudskih prava, itd. Uključuje ključne mjere zaštite i pravne lijekove, kao što su kao mehanizmi prijevremenog otpuštanja (zajedno sa preokretom tereta dokazivanja, obustavom postupka, ubrzanim postupkom), režimom sankcija za uznemiravače, te korektivnim i zaštitnim mjerama za žrtve (npr. naknada troškova).

Preporuka sadrži smjernice za države članice o ključnim aspektima za efikasno rješavanje SLAPP-a, kao što su ukidanje zatvorskih kazni za klevetu, obuka pravnih stručnjaka i pravosudnog osoblja na svim nivoima sudova, aktivnosti podizanja svijesti i mehanizme podrške žrtvama. Također podstiče prikupljanje podataka, izvještavanje i praćenje SLAPP slučajeva. Preporuka stupa na snagu odmah.

„Ovaj paket je prvi korak ka priznavanju SLAPP-a i većoj zaštiti za novinare i medije koji su sve više uznemiravani na sudovima. Međutim, zaštitne mjere ne smiju biti ograničene na prekogranične SLAPP-ove jer su velika većina slučajeva isključivo nacionalni. Pozivamo države članice da bez odlaganja provedu preporuku, čije su odredbe odlučujuće za okončanje SLAPP-a u Europi. Pozdravljamo i pravovremeno podsjećanje na dekriminalizaciju klevete, na koju smo dugo pozivali“, rekao je generalni sekretar EFJ Ricardo Gutiérrez.

Direktiva će biti dostavljena Evropskom parlamentu i Vijeću ministara na izmjene i dopune i usvajanje.

Sarajevo, 28.04.2022. – Solidarnost novinarskih udruženja i organizacija  iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, koje su se uz podršku Evropske unije udružile i osnovale regionalnu mrežu Safejournalists sa ciljem mapiranja napada na novinare/ke u regionu i zaštite i unapređenja medijskih prava i sloboda, u proteklih šest godina dala je veoma značajne i pozitivne rezultate. Ipak, položaj novinara u regionu je i dalje nepovoljan u mnogim segmentima, a pritisci na nezavisne medije i novinare sve su izraženiji, istaknuto je tokom dvodnevne regionalne konferencije mreže Safejournalists koja se održava u Sarajevu.

Ekonomska, pravna i fizička sigurnost novinara je loša i postaje sve gora, kaže predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

„Jedan od glavnih uzroka za to je nekažnjivost napada na novinare, ali i blagonaklonost pravosuđa kada su u pitanju radna prava i sva druga prava novinara i novinarki“, konstatovao je Divković.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović istakao je da kada je riječ o slobodi govora, u BiH postoji kvalitetan zakonski okvir, ali praksa je sasvim drugačija.

„Jako nas zabrinjava broj napada na novinare u BiH, ali i u cijelom regionu, a naročito procesuiranje takvih napada. Tužbe za klevetu su također značajan problem jer se tu sav teret dokazivanja prebacuje na novinara. Sve to ograničava novinare da rade svoj posao slobodno i da se osjećaju sigurnima. Naročito želim da potenciram napade na novinarke – nažalost, imali smo jedan takav slučaj i u našem Ministarstvu. Moramo raditi na tome i unutar institucija kako se takve stvari ne bi dešavale“, rekao je Mahmutović.

Glavna koordinatorica mreže Safejournalists Tamara Filipović Stevanović podsjetila je da je Mreža osnovana kao odgovor na potrebu za međusobnom solidarnošću medjske zajednice, novinarskih udruženja i organizacija iz regiona, a kako bi se efikasnije štitila prava svih novinara.

„Dajemo podršku jedni drugima kada se na terenu dešavaju najgrublji pokušaji ugrožavanja slobode izražavanja. Sve što radimo je sa ciljem da pronađemo rješenja za naše probleme, a ne samo radi monitoringa. Tako u našim udruženjima imamo i besplatnu pravnu pomoć za novinare, kao i psihosocijalnu i finansijsku pomoć“, rekla je Filipović Stevanović.

Učesnicima konferencije obratio se i predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjerregard. On je naglasio da je veoma važno da novinari iz cijele Evrope udruže snage i zajedno rade na sprečavanju kršenja medijskih prava i sloboda.

„Rat u Ukrajini, kao i svi drugi ratovi, je i informacijski rat. Propagandne mašinerije danas su ponovo oživjele kao u vrijeme Hitlera. Zato je jako važno da podržimo i one nezavisne novinare, naše kolege koji se bore protiv propagande i lažnih vijesti u Rusiji, Mađarskoj, Austriji, Turskoj… Vlasti su oduvijek željele imati kontrolu nad medijima i to nije ništa novo. Na nama je da udružimo snage za slobodu i sigurnost svih novinara“, poručio je predsjednik EFJ-a.

Istraživači mreže Safejournalists prvog dana konferencije predstavili su nalaze svojih istraživanja – Indikatora nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara. Glavna istraživačica SJ Snežana Trpevska naglasila je da je mreža SJ postala važan instrument promjena u legislativi koja se odnosi na medijske slobode i sigurnost novinara. Najveći problemi i dalje ostaju neefikasne istrage napada na novinare, loša saradnja sa tužilaštvima, sporost u izmjenama zakona, ali i politički pritisci na medije i loš ekonomski položaj novinara u cijelom regionu.

O ličnim iskustvima napada i prijetnji koje su doživjele govorile su i novinarke iz cijelog regiona. Naglasile su kako je za njih u takvim situacijama od krucijalne važnosti bila podrška njihovih redakcija, pa onda i novinarskih udruženja i drugih institucija. Međutim, novinarke ističu da su se prilikom prijavljivanja napada u razgovorima sa policijom, tužiocima, advokatima, često osjećale kao da su ponovo napadnute.

„Napravila sam grešku jer sam dugo zanemarivala prijetnje koje su mi upućivali, misleći da je sve to bezazleno. Nažalost, ta greška me je puno koštala, i jednog dana mi je policija javila da je ispod mog automobila podmetnut eksploziv i morali su da evakuišu cijelo naselje. Sada moram živjeti sa policijskom pratnjom. Nemam objašnjenje zbog čega i dalje istrajavam u ovom poslu. Radim nadajući se da će mlađe generacije živjeti u boljem svijetu, da neće gledati ubistva na ulicama i druge zločine koje mi svakodnevno gledamo“, ispričala je Jelena Jovanović, novinarka iz Crne Gore.

Tokom dva dana više od 60 učesnika konferencije u Sarajevu – novinara, urednika, medjskih eksperata, predstavnika organizacija iz regiona i EU – diskutovali su i o nekažnjivosti napada na novinare i potrebama za promjenom legislative, podršci i potrebama novinara kada su u pitanju radna prava, dezinformacijama, cenzuri i autocenzuri, propagandi i senzacionalizmu u medijima…

BANJALUKA, 15.04.2022. – Napadi na novinare predstavljaju napad na javnost i njeno pravo da bude informisana o pitanjima od opšteg značaja. Zbog manjkavosti sudske zaštite novinara u obavljanju njihove profesije, preporučeno je da se sudije i tužoci stručno usavrše o značaju adekvatnog sankcionisanja krivičnih dijela i prekršaja počinjenih prema novinarima.

Jokić: Novinari nezaštićeni

Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić za CAPITAL kaže da se fizički napadi na novinare procesuiraju, ali da je sa prijetnjama, odnosno ugrožavanjem sigurnosti novinara situacija suprotna.

„Bilo je nekoliko situacija, odnosno prijava ugrožavanja sigurnosti gdje su novinarima izrečene ozbiljne prijetnje, a Tužilaštvo je našlo da nema osnova da se sprovodi istraga, tačnije doneseno je rješenje o nesprovođenju istrage. U tim situacijama je moj lični stav da je bilo elemenata za postupanje, te da u takvim situacijama novinarima mora biti pružena veća zaštita, pogotovo kada je riječ o prijetnjama koje se tiču direktno njihovog posla i tema koje obrađuju u sklopu tog posla“, kazao je Jokić.

Imamo, kako navodi, situacije da te prijetnje budu i ostvarene, pa da čak da i bez prijetnji dođe do napada na novinare, te da tek onda dođe do procesuiranja.

„Međutim, ne postoji neki vid preventivnog djelovanja, kada je već došlo do ozbiljne prijetnje i faktičkog ugrožavanja sigurnosti novinara, tu nismo dovoljno revnosni kao društvo i naš pravosudni sistem ta djela ne prepoznaje kao bitna i ne procesuira ih“, izjavio je Jokić.

Dodatni problem je, kako naglašava, što je se kod djela ugrožavanja sigurnosti ne pravi razlika između novinara i ostalih građana, a upravo su novinari najčešće žrtve tih krivičnih djela od strane nezadovoljnih građana ili lica koja smatraju da nešto nije tačno izneseno ili da nije trebalo da bude izneseno.

„Razlika postoji u odnosu na službena lica. Kod tog krivičnog djela teži je oblik ako je to djelo učinjeno prema službenom licu u vezi vršenja njegove funkcije, gdje je veća zaprijećena kazna za počinioce takvih djela, odnosno tada je zaprijećena kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora“, poručio je Jokić.

Ombudsman: Napadi na novinare su napad na javnost

U Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine navode da verbalni napadi na novinare predstavljaju napad na javnost i njeno pravo da bude informisana o pitanjima od opšteg značaja.

„Naročito je zabrinjavajuće ukoliko ovakvi napadi dolaze od osoba koje vrše određene javne funkcije ili su zaposleni u institucijama vlasti“, upozoravaju ombudsmeni.

Izrazili su nadu da će napadi biti adekvatno sankcionisani kako bi se poslala jasna poruka o neprihvatljivosti napada na novinare pojedinačno ili medije uopšte, jer igraju važnu ulogu blagovremenog i potpunog informisanja građana o svim pitanjima koja ih se tiču.

Zbog svega toga, kako tvrde, ombudsmeni sa pojačanim zanimanjem prate dešavanja u vezi sa ovakvim događajima, pa su u tom cilju i izradili Poseban izvještaj o položaju i slučajevima prijetnji novinarima Bosni i Hercegovini, kao jedan od strateških zadataka institucije.

„Identifikujući manjkavosti sudske zaštite novinara u obavljanju njihove profesije, upućena je preporuka Centrima za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine da u okviru svojih programa organizuju stručno usavršavanje sudija i tužilaca o značaju adekvatnog sankcionisanja krivičnih dijela i prekršaja počinjenih prema novinarima”, naglašavaju ombudsmeni.

Vlast odbija da dodatno zaštiti novinare

Klub novinara Banjaluka pozvao je još 2018. godine tadašnju novu većinu u Narodnoj skupštini RS da usvoji izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima će se napad na novinare tretirati kao napad na službeno lice.

Iako je to bilo predizborno obećanje političkih partija, takva inicijativa i izmjena Krivičnog zakona, ni četiri godine kasnije, nije učinjena.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da je traženo od Vlade da se formira radna grupa i po hitnom postupku uputi u parlamentarnu proceduru izmjena Krivičnog zakonika, ali to se još nije desilo.

„Novinari ne traže da budu službena lica, već da se napad na njih okarakteriše kao napad na službena lica“, kazao je Vukelić.

O napadima na novinara CAPITAL je pisao i u tekstu „Novinari kao glineni golubovi: Minimalne kazne za prijetnje po život“.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Udruženja za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta i poslovnog portala CAPITAL.ba, i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Projekat Safe news podržan je u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.