SARAJEVO, 13.04.2020. – Upravni odbor Udruženja /udruge BH novinari poziva medijske poslodavce u BiH, vlasnike medija i članove uprave da zaustave otpuštanja novinara i drugih medijskih djelatnika, kao ekonomsku mjeru i odgovor na finansijsku krizu unutar medijske industrije, izazvanu epidemijom koronavirusa i drastičnim smanjenjem komercijalnih i drugih prihoda.

Sa žaljenjem i protestom BH novinari su primili informaciju o otkazu ugovora o radu značajnom broju novinara i drugih medijskih djelatnika u kompaniji Oslobođenje, kao i najavu sličnih postupaka u najmanje 10 medijskih kuća iz različitih dijelova države.

BH novinari pozivaju vlasnike i Upravu Oslobođenja da još jednom preispitaju svoju odluku, te pokušaju zadržati ljude, a tražiti druge, alternativne načine prevladavanja finansijskih teškoća. Svjesni smo potpuno činjenice da, kao udruga novinara, nemamo zakonskih ovlasti niti možemo određivati vlasnicima medija, pa tako ni vlasnicima Oslobođenja, kakve će ekonomske mjere donositi, ali možemo zahtijevati da smanjenje broja uposlenih, ako je nužno, bude provedeno na zakonit način, bez diskriminacije, u konsultaciji sa sindikatom uposlenika i uz punu zaštitu radnih i socijalnih prava novinara.

Upravni odbor BH novinara upozorava također kako smanjenje broja uposlenih u medijima može samo privremeno zaustaviti ili odgoditi ekonomski kolaps koji prijeti svim medijima u BiH u narednih pola godine. Krizni štabovi, vlade na svim nivoima ili nadležne medijske organizacije još uvijek nisu donijele hitne mjere za ekonomski spas medijske industrije i očuvanje javne funkcije medija, što je bila njihova zadaća!

Zbog toga rezolutno pozivamo nadležne vlade, medijske institucije i međunarodne donatore da formiraju fond za hitnu pomoć medijima, čija će sredstva omogućiti produkciju profesionalnih i raznovrsnih medijskih sadržaja u javnom interesu. Od proglašenja vanrednih okolnosti i stanja nesreće u BiH, mediji i novinari su bili servis svih građana i ključni prenositelji informacija u vezi sa epidemijom koronavirusa, a da vlasti nisu ničim pokazale da su spremne pomoći medijima da finansijski opstanu. Ukoliko to ne urade u najskorije vrijeme, BH novinari će pozvati medije na bojkot svih press konferencija i događaja koje organiziraju nadležne vlasti i krizni štabovi u BiH.

SARAJEVO, 07.04.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari javno zahtijeva od Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH da osiguraju nesmetan pristup informacijama i odlukama u vezi sa epidemijom Covida-19 u Bosni i Hercegovini na siguran i slobodan način, bez ikakvih ograničenja, cenzure ili restrikcija prema novinarima. Takav pristup zahtijeva hitno povlačenje odluka i uredbi sa zakonskom snagom, koje se odnose na ograničavanje slobode izražavanja i mišljenja u medijima i na društvenim mrežama, kao i ukidanje ovlasti pojedincima, policijskim i drugim sigurnosnim agencijama da cenzurišu medije i građane, uz provođenje brzih istraga ili određivanje jako visokih novčanih kazni, kao u RS.

UO BH novinara podsjeća da je danas stupila na snagu Uredba predsjednice RS Željke Cvijanović kojom se “zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika ili teže narušava javni red ili mir” i to putem “sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava”. Istovremeno, Vlada Federacije BiH je, putem Ministarstva unutrašnjih poslova i jedinica za cyber criminal, prije izvjesnog vremena počela primjenjivati mjere praćenja i nadzora nad informacijama koje se šire putem društvenih mreža, u okviru čega je pokrenuto pet krivičnih postupaka zbog navodnog širenja lažnih informacija i panike.

Upravni odbor BH novinara ocjenjuje nedopustivim da se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti i širenja panike među stanovništvom, pokušava ugušiti profesionalno novinarstvo, koje uključuje kritičko procjenjivanje odluka vlada entiteta i kantona, kao i nadležnih kriznih štabova. Bez obzira na vanredne okolnosti, protivno je svim demokratskim vrijednostima zavoditi institucionalnu cenzuru i ograničenja slobode izražavanja i informisanja, te davati široke ovlasti pojedincima angažiranim u kriznim štabovima ili policijskim i sigurnosnim agencijama da tumače i „regulišu“ prema svojim mjerilima novinarska prava i medijske slobode. U tom kontekstu, UO BH novinara će pozvati međunarodne organizacije i evropske institucije za zaštitu slobode izražavanja i mišljenja, da reagiraju na cenzuru informacija u vezi sa Covidom-19 i vršenjem institucionalne represije nad slobodom izražavanja u BiH.

Također, UO BH novinara još jednom skreće pažnju na ograničen i otežan pristup informacijama u posjedu Vlade i Kriznog štaba Federacije BiH, kao i Kriznog štaba i Vlade Kantona Sarajevo, koji i dalje cenzuriraju informacije i ostavljaju većinu novinara bez dvosmjerne komunikacije i sveobuhvatnih odgovora na pitanja o epidemiji koronavirusa i njenim posljedicama na građane, privredu i društveni život.

SARAJEVO, 03.04.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari javno zahtijeva od gospođe Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, da novinarima i svim medijima omogući jednak pristup informacijama u vezi sa epidemijom koronavirusa u Sarajevu, njenim posljedicama na javno zdravlje i mjerama koje poduzima ova zdravstvena ustanova.

Prema pritužbama jednog broja novinara, primljenim u Liniju za pomoć novinarima, Press služba KCUS-a je nedostupna novinarima i ne odgovara na upite pojedinih medijskih kuća, dok direktorica Izetbegović bira medije kojima će osigurati „ekskluzivnost“ i prvenstvo u dobijanju informacija od javnog značaja. Posebno zabrinjava činjenica da građani Kantona Sarajevo, ali i cijele BiH ne mogu dobiti tačne, sveobuhvatne i kredibilne informacije o smrti pacijentkinje na infektivnom odjelu bolnice Podhrastovi, broju testova na koronavirus koji su na raspolaganju građanima, posljedicama zatvaranja jedne klinike KCUS-a na zdravlje bolesnika i sigurnost ostalog medicinskog osoblja Kliničkog centra, itd.

UO BH novinara se protivi zavođenju cenzure i netrasparentnom dijeljenju informacija sa medijima, te najodlučnije zahtijeva od dr. Izetbegović, kao najodgovornije osobe KCUS-a, uspostavljanje stalnog, efikasnog i nediskriminatornog sistema komunikacije sa svim medijima, uključujući i svakodnevno informiranje javnosti o pitanjima koja se tiču javnog zdravlja, mjera koje KCUS poduzima u liječenju oboljelih građana i prevenciji širenja koronavirusa.

Također, UO BH novinara još jednom javno poziva Krizni štab Kantona Sarajevo i Krizni štab Federacije BiH da ne vrše selekciju informacija, kao i izbjegavanje odgovora na pitanja koja im dostavljaju mediji putem elektronske pošte. Javna je odgovornost i zadaća svakog kriznog štaba i njegovih članova odgovoriti na sve upite medija, uključujući i pitanja u vezi sa kupovinom testova na koronavirus, njihov broj i cijenu, te nazive firmi putem kojih su nabavljeni testovi i druga, neophodna medicinska oprema. Naglašavamo ponovo: ovo su pitanja od interesa za građane, a odgovori na njih predstavljaju javni interes i dio su prava na slobodu informiranja.

SARAJEVO, 03.04.2020. – Predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjerregård, direktorica EFJ-a Renate Schroeder i generalni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez održali su online sastanak s potpredsjednicom Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Věrom Jourovom, kako bi odgovorili na izazove pandemije COVID-19.

Vodstvo EFJ-a na sastanku je izrazilo veliku zabrinutost zbog hitnih mjera protiv slobode medija koje su poduzele brojne evropske države, počevši od Mađarske.

COVID-19 rađa globalnu krizu za slobodu novinarstva. Dok se suočavamo s ovom pandemijom, evropskim građanima trebaju profesionalni, ekonomski osigurani novinari više nego ikada ranije. Stav EFJ-a koji je iznesen na sastanku jeste da bi EU trebala djelovati i poticati svoje države članice na djelovanje:

Dezinformacije

Po pitanju dezinformacija, čelnici EFJ-a istaknuli su da su profesionalno novinarstvo, etično novinarstvo, medijska pismenost i transparentnost najbolji protuotrov za dezinformacije.

Vjerodostojan EU plan za borbu protiv dezinformacija mora nužno objediniti ove četiri dimenzije:

Podrška profesionalnom novinarstvu;

Samoregulatorna tijela (vijeća za štampu) u svakoj evropskoj zemlji;

Bavljenje medijskom i informacijskom pismenošću;

Snažne politike o transparentnosti i pristupu informacijama.

Finansijska podrška

EFJ je pozvao i Evropsku uniju da ekonomski podrži medijski sektor, kao vitalni sektor za demokratiju. Gospođi Jourovi vodstvo EFJ-a istaknulo je da EU mora natjerati svaku svoju državu članicu da bez odgađanja pokrene plan oporavka u medijima. Umjesto smanjenja poreza na dobit ili smanjenja socijalne sigurnosti i otkupa dionica, potrebne su nam ciljane mjere koje će staviti više novinara na teren.

EU i nacionalni planovi za oporavak medija trebaju uključivati:

Povećanje nacionalnog finansiranja javnih medija;

Direktna finansijska podrška za dnevne i sedmične medije (direktne, hitne subvencije za finansiranje poslova u redakcijama komercijalnih lokalnih medija, odgoda plaćanja postojećih kredita ili ponuda zajmova bez kamata, porezne olakšice na plaće novinara, porezne olakšice za kućanstva koja imaju pretplate na lokalne medije, povećana reklama javnih službi zemalja članica ili Evropske unije u lokalnim medijima);

Subvencije koje bi dijelilo ​​neovisno tijelo uzimajući u obzir objektivne kriterije (demonstrirani gubitak prihoda od oglašavanja, ugroženi neovisni lokalni mediji).

Prijedlog EFJ-a su i EU i nacionalni fondovi za inovacije u vijestima koji bi bili podrška, putem neovisnog tijela koje uključuje i strukovne novinarske organizacije, novim pristupima prikupljanja vijesti, posebno na lokalnom nivou. Neovisno tijelo bilo bi zaduženo za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku neovisnom istraživačkom novinarstvu baziranom na lokalnoj zajdnici kao i za inovacije i novinarske start-upove. Ta se sredstva mogu namaknuti kroz mali porez (2%) na ciljane mrežne oglase na mrežnim platformama.

Vaučeri za pretplatu na printane ili internetske medije koji bi bili ponuđeni svim građanima EU u dobi od 18 i 19 godina.

Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova obećala je vodstvu EFJ-a da će prenijeti zahtjeve i zakazala novi sastanak za dvije sedmice. U međuvremenu, pozvala je sve nacionalne novinarske organizacije da „pritisnu“ svoje vlade za posebnu državnu pomoć te garantovala da se Evropska komisija ni pod kojim uvjetima neće usprotiviti davanju takve pomoći.

EFJ zna da su neki mediji već dobili direktnu pomoć (posebno u Italiji i na Malti) pa mole sve članice da podijele informacije o tome sa Sekretarijatom EFJ-a kako bi ih mogli dalje prenijeti svim povezanim društvima. To bi bio čin solidarnosti, poručuje vodstvo EFJ.

SARAJEVO, 31.03.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari poziva Krizni štab Federacije Bosne i Hercegovine i Krizni štab Kantona Sarajevo na otvoreno, efikasnije i javno odgovornije komuniciranje sa medijima u Sarajevu, koje će uključivati više mogućnosti za postavljanje novinarskih pitanja i dobijanje cjelovitih odgovora u vezi sa koronavirusom i posljedicama pandemije za stanovnike glavnog grada i cijele Bosne i Hercegovine.

Jedan broj novinara, iz medija sa sjedištem u Sarajevu, žalili su se Liniji za pomoć novinarima zbog ograničenih mogućnosti postavljanja pitanja i dobijanja relevantnih i cjelovitih informacija u vezi sa smrtnim slučajevima, testiranjem na koronavirus, pripremom izolatorija, raspodjelom obaveza i odgovornosti između domova zdravlja, bolnica i Kliničkog centra, itd. Posebno zabrinjava činjenica da najviši dužnosnici Federacije BiH i Kantona Sarajevo izbjegavaju odgovoriti na kritička pitanja i javno propitivanje svrsishodnosti pojedinih mjera i odluka državnih organa ili javnih institucija, čime se unosi dodatna zbunjenost i strah među građane.

UO BH novinara odaje priznaje kriznim štabovima i vladama Federacije BiH i Kantona Sarajevo na uspostavljanju media poola kao sigurnog i razumnog načina organizovanja konferencija za novinare u ovom kriznom razdoblju. Međutim, istovremeno upozoravamo kako organizovanje press konferencija bez fizičkog prisustva novinara, kao i isključivanje mogućnosti njihovog direktnog dijaloga sa javnim zvaničnicima tokom trajanja konferencije, nužno vodi ka cenzuri, nepotpunom informiranju građana i mogućim političkim manipulacijama određenim informacijama.

Zbog toga Upravni odbor BH novinara traži od ova dva krizna štaba da, zajedno sa javnim televizijskim kućama (koje su osigurale direktni prijenos i dijeljenje signala sa svim medijima) stvore pretpostavke za direktno sudjelovanje novinara na press konferencijama – u ograničenom broju i na zahtjev medijskih kuća. Također, tražimo da svi članovi Kriznog štaba Kantona Sarajevo i Kriznog štaba Federacije BiH unaprijed medijima dostave liste sa imenima osoba koje će govoriti na konferenciji za medije i kojima je moguće dostaviti pitanja putem e-maila, a odgovore direktno dobiti na samom pressu.

KONJIC, 30.03.2020. – Štab Civilne zaštite Općine Konjic je na vanrednoj sjednici održanoj 29. marta osudio neprimjereno izvještavanje, pretjerano uznemiravanje i širenje straha među građanima Konjica i čitave Bosne i Hercegovine od strane pojedinih medija.

U zaključku koji je donesen na sjednici kao primjer ovakvog izvještavanja naveden je prilog Centralnog dnevnika Face TV-a od 28.3.2020., u kojem se općina Konjic poredi sa Wuhanom u Kini, a reporter u sklopu priloga nosi zaštitno odijelo koje, kako stoji u zaključku, nije propisano naredbama o ličnoj zaštiti. U zaključku je navedeno da je reporter čitav prilog snimio u tom odijelu, dok njegov kamerman nije bio obučen u takvu vrstu odijela, ”što upućuje na to da je prilog rađen tendenciozno”.

Štab civilne zaštite Općine Konjic hitno je zatražio reakciju nadležnih institucija, prvenstveno Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i tužilaštva.

Nakon ovog zaključka, reagovali su iz Face TV-a. Iz ove TV kuće naveli su, između ostalog, kako je “FACE TV iz najbolje profesionalne i ljudske namjere da skrene pažnju vlastima, kriznim štabovima i odgovornim osobama u Federaciji, rizikovala i poslala svoju reportersku ekipu u Konjic.”

”FACE ima vrlo ograničene resurse, ‘izolirani’ smo i prije pojave korone, blokirani, u ‘karantinu’, pod strašnim udarima i pritiscima vlasti, pa ipak, da bismo pomogli građanima Konjica poslali smo TV ekipu u ‘najugroženiji grad u Federaciji’, kako ga je zvanično proglasio Premijer Fadil. Koja, čija TV ekipa, koje bogate televizije je bila u Konjicu ovih dana?! Koja televizija se usudila da uđe u ‘žarište najugroženijeg grada’?!”, ističu u saopštenju.

Iz FACE TV-a su se izvinili zbog termina “bosanski Wuhan” koji su u prilogu koristili govoreći o Konjicu. Naveli su i da je reporter koji je autor priloga dobio prijetnje smrću.

Regulatorna agencija za komunikacije ranije je pozvala sve emitere da prilikom izvještavanja o pandemiji Covid-19 posvete maksimalnu pažnju pri donošenju uredničkih odluka o sadržajima koje objavljuju, kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija koje bi mogle uzrokovati paniku i strah među građanima, ali i dovesti u pitanje njihovo zdravlje i sigurnost.

SARAJEVO, 27.03.2020. – Kako bi se ublažile posljedice krize nastale pandemijom koronavirusa COVID-19, regionalna novinarska udruženja zahtijevaju od nadležnih institucija da se, pored zaštitne opreme za medijske radnike koji izvještavaju s terena, medijima dodatno pruži i finansijska podrška i olakšice kao za sve druge djelatnosti od javnog značaja.

“Vanredno stanje uvelo je medije u zonu strahovitog rizika za opstanak. Ako Vlada Srbije u ovom trenutku ne pomogne ugroženoj novinarskoj industriji, bez koje nema demokratskog uređenja zemlje, nesagledivo veliki broj novinara pridružiće se kolegama koji su već ostali bez posla što će dovesti do smanjenja raznovrsnosti medija i informacija koje građani dobijaju”, piše Udruženje novinara Srbije (UNS).

UNS naročito traži podršku za štampane i lokalne medije za koje navode da su najugroženiji i zahtijeva da se, za vrijeme trajanja vanrednog stanja u naredna tri mjeseca, ugroženi mediji oslobode plaćanja poreza na dobit, doprinosa i poreza na zaradu, naplate komunalnih naknada i poreza na imovinu, ali i da se uvedu i trajne mjere plaćanja PDV-a po naplati.

Iz UNS-a ističu da je finansijska podrška medijima važna kako ne bi došlo do otpuštanja radnika ili gašenja medija i podsjećaju na nedavno usvojenu Medijsku strategiju kojom je predviđena budžetska pomoć medijima.

Slične finansijske olakšice od Vlade Republike Hrvatske zatražili su Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND). Zahtijevaju da institucije u svoje akcijske mjere i planove uvrste i freelance novinare “na način da ih se porezno dodatno rastereti, da im se omoguće porezne odgode i olakšice, najmanje do godinu dana nakon što prođe kriza s epidemijom”.

Zatražili su mjere koje bi poslodavcima omogućile da u slučaju potrebe za samoizolacijom ili potrebe liječenja od zaraze koronavirusom COVID-19, honorarnim saradnicima i freelance novinarima isplate naknade u visini od najmanje 70 posto do tada ugovorenih mjesečnih honorara ili 70 posto posljednjeg isplaćenog honorara u trajanju od tri mjeseca.

“Podsjećamo da je nakon posljednje ekonomske krize (od 2008. godine) broj zaposlenih novinarki i novinara u Hrvatskoj prepolovljen te smo vjerovali da će Vlada, svjesna toga, predložiti mjere kojima će se zaštititi ljudi čija se važnost pokazuje upravo u ovim teškim vremenima, a koji se izlažu opasnosti da bi građanima prenijeli važne informacije, da bi služili javnosti”, piše u saopštenju.

Udruženje BH novinari također zahtijeva od nadležnih državnih organa i institucija BiH da uključe medijski sektor u programe prevencije širenja koronavirusa na jednak način kao i sve druge djelatnosti od javnog značaja, te da osiguraju finansijsku, materijalno-tehničku i svaku drugu podršku javnim i privatnim medijskim kućama koje izvještavaju o pandemiji koranavirusa COVID-19.

Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara je prije dva dana objavila da će Crna Gora kroz različite programe podrške u sanaciji posljedica pandemije koronavirusa COVID-19, crnogorskim medijima pružiti finansijsku pomoć u iznosu od oko 265 hiljada eura.

“Od tog iznosa, za štampane medije obezbijeđeno je 150.000 eura, pomoć će biti obezbijeđena i lokalnim javnim emiterima, u iznosu od 35.000, a obaveze plaćanja naknade Agenciji za elektronske medije, u iznosu od 80.000 eura, oslobođeni su komercijalni i javni emiteri”, piše Safejournalists.