Sarajevo, 23.04.2020. – Na poziv evropskog komesara za unutrašnje tržište Thierry Bretona, predsjednik Evropske federacije novinara Mogens Blicher Bjerregård učestvovao je u online sastanku na kojem je razgovarano o pomoći medijima u Evropi za vrijeme finansijske krize izazvane pandemijom koronavirusa, te načinima na koje bi EU mogla doprinijeti u podršci medijima. Pored predsjednika EFJ, u sastanku su učestvovali i čelnici najvećih evropskih izdavačkih organizacija (ENPA, NME, EMMA, komercijalni radio itd.)

Predsjednik EFJ ovom prilikom iznio je nekoliko prijedloga za pomoć medijima, među kojima je i preporuka državama članicama EU da uvedu nultu stopu poreza za novinarske produkcije.

Evropska federacija novinara predložila je i donošenje Marshallovog plana za medije sa direktnom podrškom medijima koji se suočavaju sa gubitkom prihoda od oglašavanja, a to se posebno odnosi na lokalne medije kojima prijeti gašenje. Prema riječima Mogens Blicher Bjerregårda, ta pomoć bi se trebala dodjeljivati samo onim medijima koji nisu otpuštali svoje novinare, niti obustavili angažman freelancera tokom ovog kriznog perioda. Start-upovi u kojima učestvuju freelanceri također trebaju biti podržani, predlažu iz EFJ.

Jedna od ideja koja je ranije iznesena na sastanku sa Verom Jourovom je da direktna finansijska podrška privatnom sektoru treba uključivati vaučere za oglašavanje u privatnim profesionalnim medijima, kao i da se svim mladim građanima EU omoguće vaučeri za pretplatu na printane ili internetske medije.

Evropske države bi također trebale uključiti freelancere u planove za podršku nezaposlenima nastale tokom krize izazvane pandemijom.

Svi ovi mehanizmi podrške trebaju imati dugoročnu perspektivu, istakao je na kraju predsjednik EFJ. Dogovoreno je da će u narednim sedmicama navedeni prijedlozi biti detaljno razmotreni kako bi se došlo do zajedničke strategije.

PARIZ, 21.04.2020. – Prema ovogodišnjem svjetskom Indeksu slobode medija koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), organizacija sa sjedištem u Parizu koja zagovara slobodu medija, Bosna i Hercegovina nalazi se na 58. mjestu među ukupno 180 zemalja svijeta, što predstavlja pomak za pet mjesta na ljestvici u odnosu na prošlu godinu.

U izvještaju Reportera bez granica navodi se kako je polarizirana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija u Bosni i Hercegovini.

– Uređivačke politike koje odražavaju etničke podjele i govor mržnje sve su očitije. Novinari se napadaju zbog njihovog etničkog porijekla, kao i zbog onoga što pišu. Tužbe za klevetu političara često služe zastrašivanju novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog posla. Nastavlja se instrumentalizacija medija u političke svrhe, a to se sve više očituje u slučaju javnih RTV servisa – navodi se na stranici RSF.

Kritike Reportera bez granica upućene su i prema Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Naglašava se kako su istraživački novinari u BiH posljednjih mjeseci rasvijetlili nekoliko značajnih afera i skandala, među kojima su optužbe za korupciju u koje su upleteni najviši sudski dužnosnici, izdavanje lažnih srednjoškolskih diploma i izvještaji o pokušajima susjedne Hrvatske da BiH prikaže kao terorističko središte – ali državno tužilaštvo je učinilo malo ili nimalo na procesuiranju aktera ovih priča.

– Koncentracija vlasništva u medijima izaziva zabrinutost, posebno jer vlasništvo nije transparentno. Uvjeti za zapošljavanje novinara su prilično loši: zapošljavaju se na kratkoročnim ugovorima i slabo su plaćeni – zaključuje se u izvještaju Reportera bez granica.

Prema ovogodišnjem Indeksu slobode medija, Hrvatska je rangirana odmah iza BiH, na 59. mjestu, Albanija na 84., Sjeverna Makedonija je na 92. mjestu, Srbija na 93., a Crna Gora zauzela je 105. mjesto. Od bivših jugoslovenskih republika, Slovenija najbolje kotira i nalazi se na 32. mjestu.

SARAJEVO, 20.04.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari javno zahtijeva od Općinskog štaba civilne zaštite Stari Grad u Sarajevu hitno ukidanje Naredbe o zabrani narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike i nereda na području općine Stari Grad Sarajevo, koja je donesena 10. aprila ove godine. Pomenutom naredbom zabranjuje se “iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti kojima se izaziva panika, ometanje provođenja odluka i mjera općinskih organa i drugih institucija” putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža i drugih komunikacijskih sredstava, sa predviđenim kaznama za potencijalne prekršioce od 1.000 do 9.000 konvertibilnih maraka.

Ova naredba predstavlja grubi atak na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo pojedinaca na javno iznošenje stavova, te daje nesrazmjerno velika prava i mogućnosti pojedincima, u ovom slučaju osobama iz Općinskog štaba civilne zaštite Stari Grad Sarajevo, da cenzurišu medije i ograničavaju građanima pravo na slobodu izražavanja putem društvenih mreža.

UO BH novinara podsjeća da je slična naredba bila donesena u Republici Srpskoj 6. aprila, ali je stavljena van snage krajem prošle sedmice pod snažnim pritskom javnosti, profesionalne novinarske zajednice i civilnog sektora. Udruženje BH novinari pozdravlja odluku o povlačenju sporne naredbe, te istovremeno traže od nadležnih struktura u RS obustavljanje svih prekršajnih postupaka protiv građana koji su pokrenuti na osnovu njenih odredbi.

UO BH novinara još jednom naglašava kako period Covida-19 i vanrednih okolnosti za sve građane, institucije i medije nikako ne smije biti izgovor za zavođenje cenzure ili bilo kakvih drugih ograničenja slobode izražavanja i informisanja za sve novinare i građane. Posebno je nedopustivo da pojedinci iz javne vlasti ili policijskih struktura ovaj period pandemije koronavirusa koriste kako bi se obračunavali sa političkim neistomišljenicima ili medijima koji ih javno kritikuju. U tom kontekstu, BH novinari rezolutno zahtijevaju od svih državnih organa, kriznih štabova i vlada širom BiH da povuku sve odluke ili naredbe koje mogu imati negativne implikacije na slobodan i siguran rad medija i novinara, kao i prava građana na slobodu mišljenja i kritike putem društvenih mreža.

SARAJEVO, 17.04.2020. – Upravni odbor Udruženja /udruge BH novinari upućuje javni apel medijima, novinarima, urednicima, vlasnicima medija, oglašivačkim agencijama i medijskim organizacijama da svojim djelovanjem i medijskim sadržajima ne doprinose produbljivanju jaza unutar medijske zajednice u Bosni i Hercegovini u periodu Covida-19, jednako teškog i izazovnog za sve aktere na bosanskohercegovačkoj medijskoj sceni.

UO BH novinara podsjeća kako je posljednjih deset godina medijska industrija u BiH slabila zahvaljujući ciljanim i neracionalnim postupcima državnih vlasti i institucija, čije odluke nisu doprinosile jačanju domaćeg medijskog tržišta, već favorizovanju samo pojedinih medija i promovisanju medijskog klijentelizma, umjesto medijskih sloboda i profesionalnog novinarstva. Nije manjkalo ni netrasparentnog finansiranja medija, kao ni pogodovanja medijskim akterima izvan granica BiH.

Sličnom nepoštivanju bh. medijske industrije i političkim uticajima na medije svjedočimo i u ovom periodu, kada ni jedna državna institucija, vlada ili ministarstvo nisu ni predložili, a kamoli uvrstili medije, marketinške agencije, medijske organizacije i udruženja u program ekonomske pomoći, finansijskih olakšica ili drugih tržišnih pogodnosti sprečavanja ekonomskog kolapsa. Naprotiv! Lokalne vlasti ne smatraju medijsku industriju, novinare i druge medijske profesionalce ugroženom zajednicom, računaju na svoje pojedinačne interese i uticaje, te ponavljanje ustaljene prakse povezivanja ekonomske podrške medijima sa političkom poslušnošću.

UO BH novinara zbog toga poziva sve poslodavce u medijskoj industriji na profesionalno jedinstvo, solidarnost i kreiranje zajedničkog programa ekonomskog oporavka medijske zajednice u BiH, bez obzira na pojedinačne uredničke politike, poslovne interese ili druge preferencije. Podjele unutar medijske zajednice, različiti pristupi i sukobljavanja, a naročito otpuštanja novinara i smanjenje broja uposlenih, pogoduju jedino vlastima i njihovim diskriminatornim praksama, nisu u interesu javnosti i jačanja slobodnog i odgovornog novinarstva.

Upravni odbor BH novinara smatra kako se samo jedinstvenim nastupom cjelokupne medijske industrije prema svim nivoima vlasti i političkim centrima moći u BiH, te na osnovu programa koji će odražavati minimum zajedničkih profesionalnih interesa i potreba, mogu savladati trenutne finansijske teškoće i dugoročno umanjiti posljedice ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa.

SARAJEVO, 17.04.2020. – Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) je zbog opadanja prihoda korisnika dozvola u emitovanju prouzrokovanih zdravstvenom krizom pandemije koronavirusa COVID-19 donijelo izmjene za obračun godišnjih naknada za dozvole u emitovanju za 2020.

Novom odlukom RAK-a o visini stope i vrijednosti boda za obračun godišnje naknade za dozvole kojom se utvrđuje visina stope obračuna godišnje naknade za dozvole u emitovanju za 2020. godinu će umjesto dosadašnjih 0,50 posto iznositi 0,25 posto od ukupnog prihoda korisnika dozvole iz 2019. godine.

Generalni direktor RAK-a Predrag Kovač navodi da je Agencija ovu mjeru donijela kako bi pomogla korisnicima dozvola u emitovanju da u okolnostima trenutne zdravstvene krize očuvaju nezavisnost, te da posao obavljaju u skladu sa najvišim profesionalnim novinarskim principima i načelima.

Inicijative za pomoć elektronskim medijima uputili su i Asocijacija elektronskih medija (AEM), Udruženje privatnih elektronskih medija (PEM), te Udruženje medijske industrije (UMI).

“Primjena ove mjere umanjiće rashode korisnika dozvola u emitovanju za iznos od oko 185 hiljada KM”, piše u saopštenju RAK-a.

Rok za plaćanje obračuna godišnje naknade prolongiran je do 30. septembra ove godine, a ova odluka stupa na snagu nakon što bude objavljena u Službenom glasniku BiH.

Vijeće RAK-a naložilo je ovom regulatornom tijelu da inicira procedure za donošenje odluke Vijeća ministara BiH na osnovu koje će RAK uplatiti cjelokupan godišnji iznos državnog doprinosa za korištenje frekventnog spektra u ime svih korisnika dozvola u emitovanju koji su obavezni direktno plaćati navedeni doprinos u budžet.

SARAJEVO, 15.04.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju upad u redakciju portala Faktor.ba te prijetnje novinarima i urednicima ovog portala, zbog objave teksta o paljevini automobila i pucnjavi u sarajevskom naselju Vraca.

Prema pisanju Faktora, dvije ženske osobe su 14. aprila neovlašteno ušle u prostorije ovog portala, te uz direktne prijetnje i psovke upućene članovina redakcije, zahtijevale da se pomenuti tekst ukloni. Potom je i muškarac, o kojem je pisao ovaj portal, povzvao telefon redakcijsku tražeći da se tekst ukloni i prijeteći da će doći u prostorije Faktora sa svojim advokatom. Riječ je o osobi koja je odranije poznata policijskim organima i osuđivana za različita kriminalna djela.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima ističu kako su ovakvi napadi i pritisci na novinare koji profesionalno rade svoj posao potpuno neprihvatljivi u demokratskom društvu i predstavljaju ozbiljan atak na slobodu izražavanja i sigurnost novinara. Pohvaljujemo brzu i profesionalnu reakciju MUP-a Kantona Sarajevo tokom podnošenja prijave o napadu na redakciju Faktora, a od svih nadležnih institucija zahtijevamo da provedu hitnu istragu o ovom slučaju i procesuiraju odgovorne osobe u skladu sa zakonom.

Također, UO BH novinara apeluje na parlamentarne zastupnike u oba bh. entiteta, Distriktu Brčko i na državnom nivou da što prije usvoje izmjene i dopune krivičnih zakona kojima bi se pooštrila kaznena politika kada je riječ o napadima na novinare. Sve veći broj fizičkih i verbalnih napada i prijetnji novinarima i novinarkama, koji Bosna i Hercegovina bilježi iz godine u godinu, predstavlja direktnu posljedicu nekažnjavanja ili relativno blagih sankcija prema napadačima. Nadležna tužilaštva i sudovi svoj posao moraju raditi profesionalno, efikasno i u zakonskom okviru koji će poslati jasnu poruku svima da se napadi na novinare, medije i slobodu izražavanja neće i ne smiju tolerisati.

SARAJEVO, 15.04.2020. – Mostarske dnevne novine “Dnevni list”, ovih dana bi mogle zaključati trajno svoja vrata zbog ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 i restriktivnim mjerama vlada, kaže Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik ovih novina, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Moram reći i da smo se već obraćali brojnim međunarodnim, pa i domaćim institucijama za pomoć, ali smo apsolutno sa svih adresa dobili glatku odbijenicu. Jasno mi je da lokalnim političarima ne odgovaraju neovisni mediji i da, čak, priželjkuju njihovu propast tijekom korona krize, stoga me je doista razočaralo ponašanje međunarodne zajednice koja će nas izgleda doslovno pustiti da ‘crknemo’. Dolazimo polako, ali sigurno u situaciju da će preživjeti samo politički podobni mediji, kao i oni koji za sitan novac budu primorani prodati svoju neovisnost”, kaže Lukić.

Otkazi u medijskim kućama

U medijskoj grupaciji, u koju su dnevne novine “Oslobođenje” i televizija O kanal, ovih dana su podijeljeni otkazi za oko 17 uposlenika, kako je za RSE potvrdila glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
Među njima je i novinar Slađan Tomić koji za RSE kaže kako mu je saopšteno da više nije potreban.

“U srijedu smo saznali da je 15 kolega iz Oslobođenja dobilo otkaz i da je na redu televizija. U četvrtak, dok sam snimao prilog za dnevnik, nazvala me sekretarica novoimenovanog direktora i rekla da direktor želi da me vidi. Po povratku s terena vidio sam neke kolege koji se opraštaju, jer su dobili otkaz. Znao sam šta me čeka. Otišao sam do direktora i on mi je saopštio da je novčani priliv u firmi sve manji i da je već više od 15 ljudi tehnološki višak, a i ja među njima”, kaže Tomić.

Šta je razlog za otkaze?

Glavna i odgovorna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović objašnjava za RSE kako su već od 8. marta klijenti masovno počeli otkazivati reklamne kampanje medijima, pa i Oslobođenju.

“U skladu sa situacijom, prvo smo počeli raditi od kuće, a s obzirom na to da ne znamo koliko će kriza trajati, smanjili smo broj stranica novine, kao i sadržaj, a time i obim posla. Ostali smo i bez oko 40 posto prodajnih mjesta, jer je skoro sve zatvoreno. U takvoj situaciji morali smo poduzeti mjere i zahvaliti se jednom broju radnika”, navodi Selimbegović i dodaje da pomoći nema ni sa jedna strane.
“Ovdašnje vlasti su zainteresiranije za svoju armiju birača nego za realni sektor u koji ja uistinu ubrajam i medije. Ipak, ja se još uvijek nadam da ćemo uspjeti preživjeti”, poručuje Selimbegović.

Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske kaže za RSE kako su i u tom bosanskohercegovačkom entitetu ‘preko noći’ otkazane reklamne kampanje, kongresi, konferencije.
“Privredni subjekti su zatvoreni i komercijalni mediji su ostali na oko 10 do 15 posto prihoda od marketinga. Mi smo se obratili Vladi Republike Srpske i zatražili pomoć. Očekujemo do kraja sedmice sastanak na kojem ćemo iznijeti kakva je situacija”, ističe Labus.

Pored ekonomske krize u medijima, u Republici Srpskoj (RS) na snazi je Odluka Vlade o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji RS-a, koja se odnosi na medije i novinare, kao i na zdravstvene radnike. Propisane kazne krežu se i do 9.000 KM (4.500 eura).
Labus kaže da se o ovoj odluci još uvijek raspravlja, jer nije jasno definisano ko bi tačno odlučivao šta je izazivanje panike u novinarskim izvještajima baziranim na informacijama zvaničnih institucija i kako bi policija, po službenoj dužnosti ili po prijavama građana, kažnjavala.

Da li je moguć fond za pomoć medijima?

Upravni odbor Udruženja BH novinari 13. aprila je pozvao medijske poslodavce u Bosni i Hercegovini da zaustave otpuštanja novinara i drugih medijskih zaposlenika, kao ekonomsku mjeru i odgovor na finansijsku krizu unutar medijske industrije, izazvanu epidemijom korona virusa i drastičnim smanjenjem komercijalnih i drugih prihoda.

Borka Rudić, predstavnica ovog udruženja, kaže za RSE da su uputili apel i vlastima i međunarodnim donatorima.

“Napominjem da u vanrednoj situaciji mediji ostaju bez 80 posto prihoda od marketinga i prodaje. Smatramo da u ovakvoj situaciji puštanje medija da se zatvore ima i političku konotaciju koja ima za cilj zatvoriti sve one koji nisu pod političkim utjecajem, ne rade u interesu politike i koji se žele baviti profesionalnim i odgovornim novinarstvom”, ističe Rudić.

Udruženje BH novinari predlaže formiranje fonda na nivou države koji će koristiti višak prihoda Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK), ali, kako kaže Rudić, pod uslovom da sredstva ne raspodjeljuje ni jedan državni organ, nego posebno tijelo Regulatorne agencije.

U Udruženju podsjećaju da su upravo “mediji i novinari bili servis svih građana i ključni prenositelji informacija u vezi sa epidemijom korona virusa”.