Home Blog Page 39

Osobe koje su napale reportere Klix.ba i Al Jazeere Balkans osuđene uslovno na po šest mjeseci zatvora

0

Općinski sud u Sarajevu proglasio je krivim Emilu Hamzić i Suada Lelu zbog napada na fotoreportera Klix.ba portala i snimatelja Al Jazeere Balkans u julu 2018. godine u Sarajevu.

Hamzić i Lelo proglašeni su krivim zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje.

Osuđeni su na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci.

Ova kazna neće se izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude ne učine novo krivično djelo, saopćeno iz Tužilaštva KS.

Lelo i Hamzić, poznata pod imenom Esma Turulja, terete se da su 26. jula 2018. godine za vrijeme trajanja skupa demobilisanih boraca, u neposrednoj blizini raskrsnice ulica Skenderija-Hamze Hume, fizički napali fotoreportera portala Klix.ba i snimatelja TV Al Jazeera Balkans, nanijevši im lake tjelesne povrede.

Hamzić i Lelo na suđenju su negirali krivicu za napad.

Napad na novinare osudile su brojne organizacije, medijske kuće, ali i političke stranke.

Istraživanje IFJ: Novinarke trpe veći stres zbog pandemije Covida-19

0

SARAJEVO, 11.05.2020. – Novinarke trpe veći stres i anksioznost u odnosu na svoje muške kolege kao posljedicu pandemije Covid-19, pokazalo je globalno istraživanje Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Iako su radni uvjeti novinarki manje pod utjecajem pandemije Covid-19 u odnosu na muškarce, dvije trećine žena pretrpjelo je veći stres i anksioznost kao rezultat krize u odnosu na samo polovinu muškaraca.

Istraživanje koje je provela IFJ, vodeća svjetska novinarska organizacija koja predstavlja 600.000 novinara u 146 zemalja, od 26. do 28. Aprila obuhvatilo je 1308 odgovora novinara i novinarki iz 77 zemalja, od čega su 42% bile žene.

Dok su se tri četvrtine svih novinara i novinarki suočili sa ograničenjima u izvještavanju o Covid-19, rezultati globalnog istraživanja IFJ-a o utjecaju pandemije na slobodu štampe pokazuju da su žene uglavnom jednako ili manje pogođene pandemijom.

Ovo su neki od ključnih rezultata istraživanja:

– 35% žena i muškaraca preusmjerilo je fokus na izvještavanje o pričama povezanim sa Covid-19

– Samo četvrtina žena, nasuprot gotovo polovici muškaraca, požalila se na gubitak prihoda

– 7,4% žena nasuprot 6,5% muškaraca je ostalo bez posla

– Žene pate manje od muškaraca zbog nedostatka opreme kod kuće i na terenu

– 19% žena nasuprot 27,5% muškaraca tvrdi da imaju poteškoće u pronalaženju neovisnih izvora

– Gotovo 10% žena i muškaraca ukazalo je na povećane nejednakosti na poslu.

Mnoge novinarke također su naglasile da je situacija u medijima i prije pojave pandemije već bila loša te da je pojava korone samo pogoršala stanje. Međutim, istraživanje je pokazalo da dvije trećine žena, za razliku od polovine muškaraca, pati od povećane anksioznosti i stresa.

Ombudsmeni preporučili kriznim štabovima: Osigurajte što veću uključenost novinara u konferencije za medije

0

SARAJEVO, 06.05.2020. – Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine izdala je Preporuku u kojoj poziva krizne štabove Federacije BiH, Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona da preispitaju svoju praksu u vezi sa prisustvom novinara i medijskih radnika konferencijama za medije u smislu osiguranja što veće uključenosti novinara, te da u tom smislu razmotre i mogućnost korištenja informacijskih tehnologija.

Navedena preporuka donesena je nakon što je Udruženje BH novinari 27. aprila uputilo žalbu Instituciji ombudsmena sa zahtjevom da se razmotre odluke kriznih štabova koje se odnose na prisustvo novinara i medija press konferencijama. BH novinari su u svojoj žalbi naveli, između ostalog, kako organizovanje press konferencija bez prisustva novinara, kao i isključivanje mogućnosti njihovog direktnog dijaloga s javnim zvaničnicima tokom trajanja konferencije, može dovesti do cenzure i nepotpunog informisanja građana. Također, naveli su da i prakse kriznih štabova variraju, od prisustva nekolicine novinara i slanja pitanja putem e-maila, pa do potpunih zabrana.

– Vlasti se suočavaju sa zadatkom da zaštite zdravlje stanovništva, spriječe širenje bolesti, a istovremeno omoguće pristup informacijama građanima i očuvanje svih sloboda. Pri tome, evidentno je da se često mora pribjeći ka što strožijim mjerama, bar u određenim inicijalnim fazama. Ipak, smatramo da u svrhu očuvanja slobode izražavanja i interesa javnosti mjere trebaju razmatrati, potrebe njihove proporcionalnosti, pri tome na bilo kakav način ne dovoditi bilo čije zdravlje u pitanje – navodi se u preporuci ombudsmena kriznim štabovima u Federaciji.

Kako bi ova preporuka bila adekvatno realizirana, ombudsmeni napominju da krizni štabovi imaju više mjera na raspolaganju – od korištenja informacionih tehnologija, većeg stepena zaštite, većih prostorija, pa i organizovanja konferencija za medije na otvorenom prostoru. Pomenuti krizni štabovi informaciju o realizaciji ove preporuke trebaju ombudsmenima dostaviti u roku od 10 dana.

BH novinari: Javni protest direktoru UKC RS Vladi Đajiću i njegovom zamjeniku Nenadu Stevandiću

0

SARAJEVO/BANJA LUKA, 06.05.2020. – Udruženje/udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest generalnom direktoru Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vladi Đajiću i njegovom zamjeniku Nenadu Stevandiću zbog krajnje neprimjerenog i drskog ophođenja prema novinarima koji prate najnovija zbivanja u vezi sa pojavom koronavirusa u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Umjesto da profesionalno obavljaju svoju dužnost i kao predstavnici najveće zdravstvene institucije u RS javnosti pruže istinite, aktuelne i pravovremene informacije o pojavi koronavirusa na UKC-u, kao i da javno preuzmu barem dio odgovornosti za ovu kriznu situaciju, čelnici ove ustanove obrušili su se na novinare, otvoreno ih optuživši za laži, manipulacije i širenje panike, pa čak i tvrdeći da su upravo novinari „zaslužni“ za ulazak koronavirusa u UKC?!

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima smatraju posebno zabrinjavajućom izjavu direktora UKC RS Vlade Đajića, a koju su prenijeli televizija i portal N1, o tome kako on „ima svoju službu koja prati sve“, uključujući, kako je kazao, „i vaš medij i portale“. Ovakva izjava može se tumačiti samo kao otvorena prijetnja na novinare i medije koji izvještavaju na način koji se Đajiću i njegovim saradnicima ne dopada, te nedopustiv pritisak na slobodno i kritičko novinarstvo.

Smatramo da je izjava o „službi koja prati sve“ osobito alarmantna jer predstavlja krivično djelo nezakonitog praćenja, ali i u kontekstu bliskih veza direktora Đajića, kao i njegovog zamjenika Stevandića, sa vladajućim političkim strukturama u Republici Srpskoj. Bez obzira na njihov politički angažman, Đajić i Stevandić obnašaju javno odgovorne funkcije i kao zdravstveni profesionalci – ljekari, trebali bi biti uzor moralnog i humanog postupanja u interesu građana RS, a ne baviti se „okršajima“ sa predstavnicima medija i novinare dijeliti na podobne i nepodobne.

Podsjećamo i direktora Đajića i njegovog zamjenika Stevandića da ukoliko smatraju da pojedini mediji prenose lažne informacije i neargumentovano šire paniku u javnosti, na raspolaganju su im uobičajeni i legalni načini reagiranja na takve pojave poput demantija i tužbe za klevetu, umjesto angažmana nekakvih „tajnih službi“ za praćenje i nadzor medija, koje svakako ne bi trebale pripadati jednom demokratskom društvu.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari/Linija za pomoć novinarima

Izvještaj Vijeća Evrope: Brojni napadi na slobodu medija tokom pandemije Covida-19

0

BRISEL, 05.05.2020. – Napadi na slobodu medija u Evropi su pod ozbiljnim rizikom da postanu „novo normalno“, upozorilo je 14 međunarodnih grupa i novinarskih organizacija, uključujući i Evropsku federaciju novinara (EFJ), povodom objave godišnjeg izvještaja Platforme za zaštitu novinara Vijeća Evrope. Novi napadi na slobodu medija usred pandemije Covida-19 pogoršali su ionako sumornu situaciju.

Izvještaj analizira slučajeve objavljene na Platformi Vijeća Evrope 2019. godine, koji pokazuju rastući obrazac zastrašivanja kako bi se novinari u Evropi ućutkali. Pandemija koronavirusa je stvorila novi val ozbiljnih prijetnji i napada na slobodu štampe u nekoliko zemalja članica Vijeća Evrope. Kao odgovor na zdravstvenu krizu, vlade su pritvarale novinare zbog kritičkog izveštavanja, uveliko proširile nadzor i usvojile nove zakone kako bi sankcionisali „fake news“ iako sami odlučuju šta je dozvoljeno, a šta lažno, bez nadzora odgovarajućih nezavisnih tijela.

Ove prijetnje riskiraju prekretnicu u borbi za očuvanje slobodnih medija u Evropi. Izvještaj naglašava hitan „poziv na buđenje“ državama članicama Vijeća Evrope kako bi se prekinuli napadi na slobodu medija te kako bi novinari i drugi medijski profesionalci mogli da izvještavaju bez straha.

Dalje se navodi da Rusija, Turska i Azerbejdžan – tri najveća kršitelja slobode medija – i dalje zanemaruju upozorenja, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom.

Tokom 2019. godine, Platforma je zabilježila 142 ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući 33 fizička napada na novinare, 17 novih slučajeva pritvora i zatvaranja i 43 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja.

Zabilježena su i dva slučaja ubistva novinara: Lyre McKee u Sjevernoj Irskoj i Vadyma Komarova u Ukrajini. Do kraja 2019. Platforma je zabilježila 105 slučajeva novinara koji se nalaze iza rešetaka u regiji Vijeća Evrope, uključujući 91 slučaj samo u Turskoj. Situacija se nije poboljšala ni u ovoj godini. Uprkos globalnoj zdravstvenoj prijetnji, Turska je isključila novinare iz masovnog puštanja zatvorenika u aprilu 2020. godine, a u Azerbejdžanu se bilježe nova hapšenja zbog kritičkog izvještavanja o reakciji institucija države na koronavirus.

BH novinari: Odbacujemo čestitke, hoćemo medijske slobode!

0

SARAJEVO/BANJA LUKA, 03.05.2020. – Povodom Svjetskog dana slobode medija Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari poziva sve novinare, urednike i druge medijske djelatnike na zajedničko suprotstavljanje otvorenim, ciljanim i učestalim kršenjima novinarskih prava i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

Od maja prošle godine do ovogodišnjeg praznika slobodnog novinarstva, BH novinari su zabilježili 49 fizičkih napada, prijetnji smrću i političkih pritisaka. U porastu su mobing na radnom mjestu, otkazi, diskriminacija i drugi oblici ugrožavanja radnih prava u medijima. Posebno zabrinjava sve dublje siromaštvo medijskih radnika, koji svoj težak i odgovoran posao obavljaju za ponižavajuće plaće, najniže među svim profesijama koje podrazumijevaju visok stupanj znanja i profesionalnog integriteta.

Skrećemo pažnju na nedopustivo veliki broj slučajeva (21) kršenja prava novinara i slobode medija od početka 2020, a naročito u periodu vanrednih okolnosti izazvanih Covidom-19. Zbog svoga rada, kritički i istraživački novinari su svakodnevno izloženi neprijateljskom tretmanu, pritiscima i uskraćivanju prava na pristup javnim događajima i informacijama.

Iza većine prijetnji novinarima, kršenja njihovih prava i sigurnosti stoje javni zvaničnici, političke ličnosti ili najviši državni funkcioneri. Zbog toga sa indignacijom odbacujemo sve čestitke i političke poruke medijskoj zajednici povodom 3. maja. Umjesto čestitki, od javnih zvaničnika u BiH zahtijevamo poštivanje prava na slobodu izražavanja! Umjesto političkih floskula, tražimo efikasno kažnjavanje napadača na novinare i onih koji od medija skrivaju javne informacije!

U tradicionalnoj anketi BH novinara i Fondacije Friedrich Ebert, i ove godine su građani BiH iskazali najviši stupanj povjerenja u medije i novinare. To povjerenje obavezuje odgovorne novinare i sve druge medijske profesionalce da javni interes i novinarsku etiku nikada ne podrede propagandi i dezinformacijama ili da bilo kada rade po diktatu i u interesu političkih i ekonomskih moćnika.

Danas više nego ikada svi trebamo pokazati koliko smo spremni zajedno i solidarno u cijeloj BiH jačati temelje odgovornog novinarstva, objektivnog informisanja građana i kritičkog dijaloga u bh. društvu!

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

BH novinari: Javni protest Fahrudinu Solaku, direktoru Federalne uprave civilne zaštite

0

SARAJEVO, 30.04.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Fahrudinu Solaku, direktoru Federalne uprave civilne zaštite, zbog njegovog zahtjeva Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo za hitno pokretanje istrage kako bi se, kako je navedeno, ispitali „neobjektivni i krivi navodi“ u vezi sa nabavkom stotinu respiratora, vrijednom 10,5 miliona maraka.

U zahtjevu upućenom Kantonalnom tužilaštvu, direktor Solak navodi, između ostalog, kako se „posljednjih nekoliko dana u medijima iznose neistine i vodi neprimjerena medijska hajka protiv Vlade Federacije BiH, Federalnog štaba civilne zaštite, kao i Vladinog tijela koje rukovodi akcijama zaštite i spašavanja i Federalne uprave civilne zaštite kao stručne službe, a vezano za nabavku respiratora za potrebe medicinskih ustanova zbog pandemije korona virusa.“ Nadalje, od istražnih organa gospodin Solak zahtijeva da „hitno provedu istragu i ispitaju neobjektivne i krive navode“.

Nakon što su gotovo svi mediji u Bosni i Hercegovini proteklih dana detaljno izvještavali o netransparentnoj i krajnje sumnjivoj nabavci respiratora, a koju je svojim potpisom odobrio Fahrudin Solak, zajedno sa svojim suradnicima on sada manipulatorski pokušava odgovornost za eventualno nezakonite radnje, koje tek trebaju biti utvrđene istragom, prebaciti na novinare i medijske kuće?! Ovakvo postupanje predstavlja brutalni atak na slobodu medija i slobodu izražavanja, te zlopotrebu krizne situacije i Covida-19 za sprečavanje novinara u obavljanju njihovih zadataka.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju zahtjev Fahrudina Solaka Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, koji ne samo da sadrži lažne optužbe usmjerene protiv novinara i medija, već zorno ilustruje i potpuno nepoznavanje i negiranje uloge medija u demokratskom društvu. Sramotno je i nedopustivo da gospodin Solak i drugi akteri postupka nabavke respiratora pokušavaju interes istražnih organa usmjeriti ka medijima, koji su krajnje odgovorno, profesionalno i potkrijepljeno zvaničnim dokumentima, proteklih dana izvještavali o pomenutoj nabavci.

Napominjemo kako ovo nije prvi put da predstavnici vlasti, pa čak i pravosudnih organa u BiH, kao glavne „krivce“ za različite afere etiketiraju novinare i medije koji su te afere razotkrili i predočili javnosti. Ovakav zahtjev Kantonalnom tužilaštvu predstavlja ne samo direktni atak predstavnika federalnih institucija na novinare i medijske kuće u BiH, grubo kršenje prava na slobodu izražavanja i informisanja građana, već i pokušaj nezakonitog institucionalnog utjecaja i pritiska na istražne organe koji se bave ovim slučajem.

O svemu navedenom, Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima će obavijestiti sve relevantne domaće i strane organizacije i institucije koje se bave zaštitom medijskih prava i sloboda, kao i predstavnike međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nakon Uredbe o zabrani izazivanja panike: MUP RS obustavlja prekršajne postupke protiv 18 osoba

0

BANJA LUKA, 29.04.2020. – Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske naložilo je da se obavijeste nadležni sudovi o obustavi prekršajnih postupaka protiv 18 osoba, koji su pokrenuti na temelju Uredbe sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja, te Odluke o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji RS.

Oba navedena normativna akta stavljena su van snage pod snažnim pritiskom javnosti, profesionalne novinarske zajednice i civilnog sektora. U vezi s tim, Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima obratili su se MUP-u RS sa upitom šta će biti sa prekršajnim postupcima pokrenutim na osnovu ovih odluka.

– U skladu sa ranijim saopštenjem Ministarstva, policijskim upravama MUP-a Republike Srpske dat je nalog da se pokrenu postupci poništavanja prekršajnih naloga izdatih po osnovu ova dva normativna akta, pridržavajući se procedure propisane Instrukcijom o načinu primjene Zakona o prekršajima. Također, za prekršaje koji su izdati po istom osnovu, koji su procesuirani putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, naloženo je da se obavijeste nadležni sudovi da se odustaje od podnesenih zahtjeva – stoji u odgovoru iz MUP-a Republike Srpske upućenom Udruženju BH novinari.

Iz MUP-a RS napominju da je u skladu sa pomenutim normativnim aktima, dok su bili na snazi, izdato ukupno 18 prekršajnih naloga fizičkim licima, a da nijedan nalog nije izdat pravnom licu, odnosno medijskoj kući.

BH novinari zatražili od ombudsmena za ljudska prava BiH izjašnjenje o spornim naredbama kriznih štabova

0

Sarajevo, 28.04.2020. – Udruženje/udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima obratili su se Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH sa molbom da ova institucija izda Nalaz, Zaključak ili Preporuku u vezi sa Naredbom Kriznog štaba Federacije BiH, Kriznog štaba Kantona Sarajevo i Kriznog štaba Hercegovačko-neretvanskog kantona, a koja se odnosi na zabranu prisustva novinara i medija na press konferencijama navedenih tijela, fomiranih u vezi sa pandemijom Covida-19.

– Udruženje BH novinari pozdravlja odluke kriznih štabova i vlada Federacije BiH, Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona o uspostavljanju media poola kao sigurnog i razumnog načina organizovanja konferencija za novinare u ovom kriznom razdoblju. Međutim, istovremeno upozoravamo kako organizovanje press konferencija bez fizičkog prisustva novinara, kao i isključivanje mogućnosti njihovog direktnog dijaloga sa javnim zvaničnicima tokom trajanja konferencije, nužno vodi ka cenzuri, nepotpunom informiranju građana i mogućim političkim manipulacijama određenim informacijama – navodi se u pismu Udruženja BH novinari Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH.

Iz BH novinara navode kako nije poznato iz kojih su razloga ova tri krizna štaba ograničili novinarima pristup mjestima održavanja press konferenecija ili su im to dozvolili na ograničen način – primajući pitanja putem e-maila i birajući pitanja na koja će dati odgovor. Sva tri krizna štaba su kao odgovor na to zašto je donesena sporna Naredba i zašto su isključeni novinari iz direktne komunikacije, naveli kao obrazloženje da time štite zdravlje novinara i poštuju zabranu okupljanja.

– Udruženje BH novinari smatra ove odluke političkim i manipulativnim, te direktno usmjerenim protiv medijskih sloboda i prava novinara na pristup javnim događajima i informacijama, na slobodan i nediskriminirajući način. Također, ove odluke vidimo i kao pokušaj institucionalnog uvođenja cenzure, “paravan” za izbjegavanje odgovora na pitanja od javnog značaja i direktno kršenje prava građana na slobodu informiranja u Federaciji BiH, Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Zbog svega nevedenog, pozivamo Vas da donesete Nalaz, Zahtjev ili Preporuku koju ćete uputiti gore navedenim kriznim štabovima koji su donesenim Naredbama/Odlukama ugrozili medijske slobode u Bosni i Hercegovini, a sve u cilju da se donesene naredbe ublaže ili u potpunosti ukinu – zaključuju u pismu BH novinari.

BH novinari i Linija za pomoć novinarima zatražili su od ombudsmena da se izjasne i u vezi donesene Naredbe o zabrani narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike i nereda na području općine Stari Grad Sarajevo, od 10. aprila ove godine. Pomenutom naredbom zabranjuje se “iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti kojima se izaziva panika, ometanje provođenja odluka i mjera općinskih organa i drugih institucija” putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža i drugih komunikacijskih sredstava, sa predviđenim kaznama za potencijalne prekršioce od 1.000 do 9.000 konvertibilnih maraka.

– Ova naredba predstavlja grubi atak na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo pojedinaca na javno iznošenje stavova, te daje nesrazmjerno velika prava i mogućnosti pojedincima, u ovom slučaju osobama iz Općinskog štaba Civilne zaštite Stari Grad Sarajevo, da cenzurišu medije i ograničavaju građanima pravo na slobodu izražavanja putem društvenih mreža. Slična naredba je bila donesena u Republici Srpskoj 6. aprila, ali je stavljena van snage krajem prošle sedmice pod snažnim pritiskom javnosti, profesionalne novinarske zajednice i civilnog sektora – podsjećaju iz BH novinara.

Udruženje BH novinari u narednom periodu provodit će anketu među novinarima i medijima o kršenju prava na slobodu izražavanja i slobodu pristupa javnim informacijama od strane kriznih štabova u Bosni i Hercegovini.