SARAJEVO, 16.06.2020. – Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je istragu o prijetnjama smrću i pozivima na nasilje koji su putem društvenih mreža upućeni novinaru N1 televizije Nikoli Vučiću.

Podsjetimo, 26. maja ove godine, komentarišući vijest da se Zapadnohercegovački kanton proglasio “korona-free zonom”, novinar Vučić je putem Twittera sarkastično upitao hoće li “uskoro proglašenje ´fascism -free´ zone”. Nakon toga su uslijedile prijetnje i pozivanje na nasilje uz opaske kako treba sa njim “u Neretvu ili na kolac”, etiketiranje Vučića kao “halal Srbina”, te brojne druge uvredljive poruke na njegov i na račun njegove porodice. Vučić je tada ugasio svoj Twitter nalog, a pojedini mediji su izvještavali o detaljima njegovog života koji nisu od javnog interesa.

Kako su Udruženje BH novinari obavijestili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, policijski službenici MUP-a KS su obavili razgovor sa Vučićem i izvršili operativne provjere, nakon čega je kompletan materijal sa ispisima komentara koji su postavljeni na društvenim mrežama i novinskim portalima dostavljen Kantonalnom tužilaštvu KS.

Postupajući tužilac Mladen Vukojičić obavijestio je Vučića da je predmet prioritetno uzet u rad, te da je odmah održao sastanak sa policijskim službenicima Odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, gdje je dogovoren način postupanja u ovom predmetu.

Istovremeno, istragu o prijetnjama Vučiću sprovodi i Federalna uprava policije, čiji službenici nastavljaju aktivnosti u okviru svojih nadležnosti na otkrivanju počinilaca i dokumentovanju predmetnog krivičnog djela.

(Foto: Bljesak.info)

SARAJEVO, 15.06.2020. –  Više od 83% novinara u Bosni i Hercegovini smatra da krizni štabovi nisu omogućili objektivno i sveobuhvatno informisanje  građana o koronavirusu,  utvrđeno je u anketi BH novinara provedenoj na uzorku od 102 novinara i novinarke iz cijele države o temi pristupa javnim informacijama u vezi sa COVID-19, a u okviru sistema press konferencija uz ograničeno prisustvo novinara ili potpuno bez njih.

Anketa je pokazala da su najviše problema sa pristupom javnim informacijama o pandemiji imali medijski profesionalci u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, dok je u drugim gradovima komunikacija sa javnim zvaničnicima i članovima kriznih štabova bila organizovana na mnogo efikasniji i jednostavniji način. Također, veliki broj pitanja, za koja su novinarke i novinari smatrali da su od izuzetne važnosti za javnost, ostala su bez kredibilnog odgovora članova kriznih štabova. Bila su to pitanja vezana za javne nabavke i općenito trošenje budžetskog novca za vrijeme pandemije, uzroke smrti pacijenata i neprovođenje obdukcija umrlih, broj testiranih na koronavirus i mjere zaštite, djelotvornost i rok trajanja testova, pojavu virusa u bolnicama i kliničkim centrima, put pacijenta…

Na pitanje „da li smatrate da dosadašnji način informisanja sa konferencija za štampu bez novinara omogućava profesionalno izvještavanje u interesu građana?“, čak 83,3 posto anketiranih je odgovorilo negativno, to jest da su informacije koje su dobijali uopštene i da u njima nema svih podataka koji su im potrebni. Samo 4,9% anketiranih u potpunosti su bili zadovoljni ovakvim načinom informiranja na press konferencijama, dok 11,8% nisu mogli odgovoriti da li su bili zadovoljni ili ne.

Radi blagovremenog, tačnog i objektivnog informisanja u javnom interesu potrebno je vratiti regularne press konferencije organizovane u skladu sa zaštitnim mjerama, smatralo je 48% anketiranih novinarki i novinara. Isti procenat anketiranih (48%) bili su mišljenja da treba vratiti regularne press konferencije sa prisustvom novinara na licu mjesta, ali osigurati i online učešće sa mogućnošću postavljanja pitanja. Oko 2% anketiranih je odgovorilo da i u budućnosti treba zadržati postojeću formu (konferencije za štampu bez novinara uz mogućnost postavljanja pitanja putem e-maila), a 1 posto anketiranih da treba potpuno ukinuti press konferencije, a da krizni štabovi građane informišu putem saopćenja i zvaničnog web sajta.

Na pitanje „kako bi novinari/ke trebali da reaguju u cilju zaštite svoje profesije i objektivnog informisanja građana na uvedenu praksu održavanja konferencija za štampu bez prisustva novinara“, najveći broj anketiranih – njih 42,2% – odgovorili su da nisu sigurni šta treba uraditi u ovoj situaciji.

Čak 41,2% anketiranih novinarki i novinara izjavilo je da bi konferencije za štampu trebalo bojkotovati, a informacije prenositi samo sa službenog sajta institucija/kriznih štabova. Oko 3,9 posto anketiranih naveli su kako nema potrebe za bilo kakvim reagovanjem te da je ovakav način plasiranja informacija sasvim dovoljan.

Manji procenat ispitanika (po 1 posto) odgovorilo je da bi od nadležnih trebalo zahtijevati drugačiju organizaciju komunikacije s javnošću jer javnost ima pravo na to, da treba protestovati protiv takve prakse saopćenjima novinarskih udruženja, tražiti organizovanje press konferencija uz zaštitne mjere, pratiti postojeće konferencije, ali svakodnevno kritikovati rad institucija koje daju šture odgovore te reagirati profesionalnim, nepristranim i istraživačkim novinarstvom.

Više od 39% anketiranih navelo je da su, nakon što je promijenjen format press konferencija tokom pandemije, dobili samo djelomične informacije na pitanja koja su upućivali nadležnima. Samo 16,7% novinarki i novinara navode da je dobijeni odgovor sadržavao ključnu traženu informaciju, a 12,7% da odgovori nadležnih nisu sadržavali tražene informacije.

Od ukupnog broja anketiranih novinarki i novinara (102), 76,5% ih je u stalnom radnom odnosu, 17,6% je freelancera, dok ostali rade honorarno, volonterski ili po ugovorima o djelu.

SARAJEVO, 11.06.2020. – Za “napore i uspjeh u osiguranju pravde za žrtve ratnih zločina” BIRN BiH je nagrađen Specijalnom nagradom European Press Prize, a članovi žirija naveli su kako rad tog bh. medija “osigurava jedinstvenu arhivu svih suđenja za ratne zločine, kao i mnoge lične priče preživjelih, dokumentarne filmove o žrtvama seksualnog nasilja i porodicama nestalih, i brojna druga istraživanja i analize”. Specijalnu nagradu žiri dodjeljuje za “posebnu izvrsnost” u evropskom novinarstvu.

Direktor BIRN-a BiH, Denis Džidić, kaže da ova nagrada znači neopisivo mnogo timu koji je proveo dane, sedmice i mjesece pišući o ratnim zločinima i izvještavajući svakodnevno iz sudnica kako bi zabilježili iskaz svake žrtve koja je došla ispričati svoju priču.

“Ova nagrada pripada i žrtvama, jer naš rad bi bio bezvrijedan da nije preživjelih žena i muškaraca koji su skupili hrabrost da podijele sa nama najstrašnije stvari koje su doživjeli, pokazujući hrabrost, strpljenje i snagu kakvu mi ne možemo shvatiti. Zato je naša uloga da uvijek čuvamo njihovo poštovanje i pružimo sigurno mjesto da ispričaju svoje priče”, rekao je Džidić.

Članica žirija Alexandra Föderl-Schmid iz novine Süddeutsche Zeitung je kazala da BIRN “zaista radi dobar posao” i da “podržavaju istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini a to je tamo težak zadatak”. Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić rekao je da je nagrada European Press Prize veliko priznanje najboljih evropskih novinara.

“Posebno mi je drago što su članovi žirija prepoznali naš istraživački rad na važnim pričama za društvo. Svakodnevna posvećenost naših novinara da bi uradili i napisali istraživačke priče i istrajnost u prenošenju osjetljivih i bitnih priča sada su dobili priznanje i novo ohrabrenje. Izuzetna je čast dobiti ovo priznanje”, kazao je Mujkić.

Pobjednici i istaknuti finalisti European Press Prize u 2020. godini su nagrađeni za izvanredna ostvarenja u evropskom novinarstvu, navodi se u objašnjenju žirija koji je od 24 prijave u užem izboru izabrao pobjednike u četiri kategorije i dodijelio i Specijalnu nagradu.

Najbolji u istraživačkom novinarstvu ove godine su Annemarte Moland, Even Kjølleberg i Ruben Solvang, koji su nagrađeni za priču “Trigger Warning” objavljenu u NRK.

Nagradu za istaknuto izvještavanje dobila je Isobel Cockerell za priču “Uyghur žene se bore protiv nadzora Kine” objavljene u Coda Story u Gruziji.

Za najbolji komentar u 2020. godini nagrađena je Beata Balogová iz Slovačke za priču “Kako smo prestali biti drugovi” objavljenom u SME.

Nagradu za inovaciju u novinarstvu dobio je Decât o Revistă iz Rumunije za način na koji je organizovao timove iz redakcije u Transilvaniji.

Specijalna nagrada European Press Prize koju je ove godine dobio BIRN BiH ranije je, između ostalih, dodijeljena uredniku britanskog Guardiana, međunarodnom timu novinara OCCRP u kojem je i novinarka iz BiH Miranda Patručić, novinarima NRC-a, Die Zeita, norveškog Dagbladeta i rumunskog Colectiva.

Ovu je prestižnu nagradu, takozvanog “evropskog Pulitzera”, ranije dobilo još nekoliko novinara s prostora bivše Jugoslavije: 2014. godine za najbolji komentar Boris Dežulović, 2017. godine za istraživačko novinarstvo Centar za istraživačko novinarstvo Srbije, CINS, i 2018. godine Dragan Bursać u kategoriji “Mišljenje”.

Ovogodišnji žiri European Press Prize su činili: Sylvie Kauffmann, predsjedavajuća žirija i urednička direktorica francuskog lista Le Monde, Yevgenia Albats, urednica nezavisnog ruskog medija The New Times, Alexandra Föderl-Schmid, dopisnica Süddeutsche Zeitunga iz Izraela i Palestine, Alan Rusbridger, bivši urednik Guardiana i predsjedavajući Reuters instituta za studij novinarstva i Juan Luis Sánchez, suosnivač i zamjenik urednika španskog digitalnog medija “eldiario”.

SARAJEVO, 04.06.2020. – U posljednjih nekoliko dana na društvenim mrežama pojavilo se nekoliko montiranih videa u kojima se direktno spominju imena novinarki i novinara koji su otkrili aferu „Respiratori“ i pisali o njoj, uz objavljivanje njihovih fotografija u izrazito negativnom kontekstu i uz iznošenje teze o njihovoj navodnoj povezanosti sa pojedinim političarima i političkim strankama.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima smatraju objavu navedenih videa grubim pokušajem zastrašivanja i targetiranja novinara/ki, odnosno medija koji su svojim istraživačkim pričama u protekla dva mjeseca razotkrili jednu od najvećih afera u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Korištenje društvenih mreža za širenje neargumentiranih optužbi i koordiniranu, javnu hajku na novinarke i novinare portala Fokus i Raport, predstavljaju direktni pritisak na kolege iz ova dva medija sa namjerom njihove diskreditacije i skretanja pažnje sa aktuelnih slučajeva vezanih za javne nabavke tokom pandemije. Ovo je istovremeno i atak na život, ličnu sigurnost i integritet naših kolegica i kolega.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima pozivaju MUP Federacije i Federalnu upravu policije da hitno reagiraju i istraže ko stoji iza produkcije i publikovanja pomenutih videa i Facebook profila sa kojih se oni distribuiraju, te ko su naručitelji i odgovorne osobe za ovu sramotnu i nedopustivu hajku na novinare, koja mora odmah biti zaustavljena, a počinitelji kažnjeni u skladu sa zakonom.

Zabrinjavajuća je činjenica da se društvene mreže sve više koriste kao „alat“ za obračun sa novinarima i medijima, širenje govora mržnje prema predstavnicima medija i iznošenje lažnih tvrdnji kojima se u javnosti pokušava kreirati nepovjerenje prema svima onima čije izvještavanje ne odgovara određenim političkim strukturama ili njihovim simpatizerima.

S obzirom na to da se nalazimo u izbornoj godini, UO BH novinara poziva sve medijske organizacije i institucije da ne dozvole političko targetiranje novinara i medija bez obzira na to o kome se radi, te da pokažu solidarnost i stanu u zaštitu svih kolegica i kolega koji su izloženi napadima, prijetnjama i pritiscima. 

Udruženje BH novinari će obavijestiti i sve međunarodne organizacije odgovorne za zaštitu slobode izražavanja i sigurnosti novinara o pritiscima na novinare i novinarke  portala Fokus i Raport.

SARAJEVO, 29.05.2020. – Upravni odbor Udruženja /udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuje prijetnje Nikoli Vučiću, novinaru N1 TV iz Sarajeva, upućene putem društvenih mreža nakon njegove objave na Twitteru.

Komentarišući vijest da se Zapadnohercegovački kanton proglasio “korona-free zonom”, novinar Vučić je putem Twittera sarkastično upitao hoće li “uskoro proglašenje ´fascism -free´ zone”. Nakon toga su uslijedile prijetnje, pozivanje na nasilje uz opaske kako treba sa njim “u Neretvu ili na kolac”, etiketiranje Vučića kao “halal Srbina”, te brojne druge uvredljive poruke na njegov i na račun njegove porodice.

UO BH novinara smatra neprihvatljivim prijetnje nasiljem, govor mržnje i pokretanje hajke na novinara Vučića i članove njegove porodice, te poziva MUP Federacije Bosne i Hercegovine kao i Federalnu upravu policije na hitnu reakciju, istragu prijetnji i poduzimanje zakonskih mjera prema osobama koje stoje iza njih.

UO BH novinara izričito naglašava kako su pozivi na nasilje i prijetnje smrću krivično djelo, što znači da niko ne smije koristiti javni komunikacijski prostor kako bi ugrožavao sigurnost bilo koga, u ovom slučaju novinara Vučića i njegove porodice. Neslaganje sa Vučićevim komentarom nikako ne smije biti izgovor za nasilje ili prijetnje smrću, budući da sloboda govora i javna politička debata podrazumijevanju kritiku, negiranje, osporavanje i argumentiranu polemiku o nečijim tvrdnjama ili stavovima. Također, podsjećamo kako novinari i(li) mediji, pa makar to bilo i putem društvenih mreža, ne smiju kršiti pravila profesionalnog, objektivnog i korektnog izražavanja.

U tom kontekstu, UO BH novinara također smatra neprihvatljivim pokretanje medijske hajke na Nikolu Vučića, kao i političke manipulacije, činjenično neutemeljene natpise i generalizacije u vezi sa njegovim Twitter komentarom u jednom broju medija iz Hercegovine. Posebno je neprihvatljivo kršenje prava na privatnost, kao i nepotrebno izlaganje javnosti Vučićevih roditelja, posebno oca, za šta ne postoji nikakav razuman osnov niti opravdan javni interes.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima će o ovom slučaju obavijestiti nadležne policijske organe Federacije BiH, Vijeće za štampu i online medije u BiH i Regulatornu agenciju za komunikacije, kao i sve druge medijske organizacije i institucije u BiH i Evropi.

SARAJEVO, 20.05.2020. – Evropski novinarski centar (EJC) u saradnji sa Facebook novinarskim projektom (FJP) objavio je listu prvih 57 medija i medijskih organizacija koji su dobili grantove iz fonda za pomoć tokom pandemije COVID-19.

Kako je objavljeno na stranici EJC, sredstva iz ovog fonda dodijeljena su i za tri medijske organizacije koje su aplicirale iz Bosne i Hercegovine: Doo Vidik – RTV Slon (25.000 eura), Nezavisni radio Feral (10.000 eura) i Nezavisna televizija NTV-IC Kakanj (25.000 eura).

Grantove u iznosima od 10.000 do 25.000 eura za hitnu pomoć medijima čiji je opstanak ugrožen zbog vanredne situacije izazvane pandemijom dobile su i medijske organizacije iz Bugarske, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gruzije, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Litvanije, Sjeverne Makedonije, Poljske Portugala, Srbije, Španije, Holandije, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.

Iz EJC ističu kako će ova sredstva pomoći organizacijama da pokriju plaće zaposlenih, angažuju freelancere i nadoknade prihod od distribucije štampanih publikacija ili od donacija, pretplate i članstva. Grantovi su namijenjeni i za dopunu ili nadoknadu izgubljenog prihod od oglašavanja ili prihoda od komplementarnih poslovnih aktivnosti, te za plaćanje kirije, opreme i druge tehnologije neophodne za rad.

Za sredstva iz evropskog fonda COVID-19 za pomoć novinarima i medijima stiglo je čak 1.857 aplikacija iz cijele Evrope, a od toga je 988 prijava bilo za Fond za hitnu pomoć.

U narednim sedmicama Evropski novinarski centar objavit će i spiskove organizacija i freelance novinara koji će dobiti grantove iz Angažiranog fonda i Inovacijskog fonda.

SARAJEVO/BANJA LUKA, 19.05.2020. – Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa udruženjima psihologa Kantona Sarajevo i Republiske Srpske, te sa tri klinička psihologa – terapeuta iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva, počelo je sa pružanjem besplatne psihološke podrške novinarima, blogerima, freelancerima i drugim medijskim radnicima na teritoriji cijele BiH.

Program psihološke podrške medijskim profesionalcima obuhvata online psihološko savjetovanje, individalnu podršku terapeuta putem Skypea te grupni rad sa članovima redakcija. U naredna tri mjeseca svi zainteresirani moći će besplatno dobiti savjete sa programom koji će uključivati stručnu psihološku podršku u savladavanju profesionalnog stresa i umora, odnosno razvijanje tehnika borbe sa strahom, neizvjesnošću i drugim oblicima pritisaka kojima su profesionalno ili privatno izloženi medijski djelatnici, blogeri i aktivisti.

Za psihološku pomoć možete se prijaviti putem linka https://bhnovinari.ba/bs/psiholoska-pomoc/.

Također, javiti se možete e-mailom udruženjima psihologa Kantona Sarajevo [email protected] i Republike Srpske [email protected].

Za direktni kontakt sa psihologom-terapeutom, svi zainteresirani mogu se obratiti Udruženju BH novinari putem e-maila [email protected], ili na brojeve telefona 033 223 818 i 033 255 600.

Naglašavamo da je privatnost zagarantovana svima koji se prijave i da će samo psiholozi raspolagati njihovim ličnim podacima.

Program psihološke podrške BH novinari su razvili uz pomoć organizacije Free Press Unlimited iz Nizozemske.