Sarajevo/Banja Luka, 09.03.2020. – Novinar i kolumnista Dragan Bursać dobio je spor protiv muškarca koji mu je prije više od dvije godine prijetio smrću.

Kako se navodi u presudi Osnovnog suda u Banjaluci iz septembra 2019. godine, optuženi A.B. iz Bosanske Gradiške je 7. augusta 2017. godine putem svog Facebook profila poslao ozbiljne prijeteće poruke Draganu Bursaću, kojima je „ugrozio sigurnost lica ozbiljnom prijetnjom da će njega lišiti života“.

Sudija Dalibor Kordić zaključio je da je A.B. na ovaj način počinio krivično djelo „Ugrožavanje sigurnosti“ iz člana 150 stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske te je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 600 KM, koju je optuženi dužan platiti u roku od pet mjeseci po pravosnažnosti presude. Optuženi je također dužan platiti i troškove postupka u iznosu od 150 KM u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

Kako se navodi u obrazloženju presude, prilikom odmjeravanja kazne sudija je kao olakšavajuće okolnosti imao u vidu da je „optuženi priznao izvršenje predmetnog krivičnog djela i time doprinio ekonomičnosti i efikasnosti postupka, da je isti ranije neosuđivan, te da je otac maloljetnog djeteta sa posebnim potrebama“.

„Nakon bezmalo tri godine dobio sam sudski spor protiv osobe koja mi je prijetila smrću. Da li je trebalo čekati tri godine za očevidnu stvar? Nije. Kako god, ovo su mali koraci našeg sudstva i hoću da vjerujem da će i ono, kao i društvo u cjelini, biti korektiv u poštovanju različitosti“, napisao je Dragan Bursać nakon što je dobio presudu.

U BH novinarima i Liniji za pomoć novinarima, koji su bili uključeni u cijeli ovaj slučaj i sudski postupak, smatraju presudu „pozitivnim primjerom koji potvrđuje postojanje zakonskih mogućnosti kažnjavanja osoba koje putem interneta vrše nasilje i prijete novinarima“.

„Većina istraga i postupaka koji su se odnosili na prijetnje putem društvenih mreža do sada nisu na adekvatan način istraženi niti procesuirani od strane policije i pravosudnih organa. Imamo tek nekoliko primjera takvih presuda u korist novinara i novinarki u BiH. Presuda u korist novinara Dragana Bursaća je pozitivan primjer efikasnog postupanja i policije RS, koja je odmah nakon prijetnji privela osobu koja ih je napisala na Facebooku, ali i suda u Banjaluci koji je u razumnom roku donio prvostupanjsku odluku“, navode iz BH novinara.

Naglašavaju također kako očekuju da će „konačni ishod ovog krivičnog postupka biti u korist novinara Bursaća, čime bi se stvorila sudska praksa kažnjavanja prijetnji putem društvenih mreža, koje su sve brojnije i brutalnije, zbog čega bh. pravosuđe mora konačno prihvatiti svoj dio obaveza i odgovornosti u zaštiti novinara, njihove sigurnosti i prava na slobodu izražavanja.“

Iz BH novinara ističu kako je ova presuda istovremeno i jasna poruka svima onima koji koriste govor mržnje i prijete putem interneta da se mogu suočiti sa krivičnim gonjenjem i kažnjavanjem, bez obzira što smatraju da online prostor nije zakonski regulisan.

„Presuda iz Banjaluke pokazuje da su prijetnje putem interneta obuhvaćene krivičnim zakonodavstvom i da svako onaj ko koristi neprimjeren govor ili ugrožava sigurnost drugog koristeći IT tehnologije, mora biti svjestan posljedica svoga postupka“, zaključuju iz BH novinara.

Pozivaju novinare i novinarke, kao i sve druge medijske djelatnike da prijavljuju prijetnje i napade Liniji za pomoć novinarima, gdje mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć i advokata za vođenje sudskih postupaka pred sudovima.

Sarajevo, 06.03.2020. – Ako postoje novinari čija se prava krše, onda imamo ozbiljan problem – upozorila je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Rudić je bila jedna učesnica razgovora s novinarima nazvanog “Mediji i ljudska prava – ljudska prava i mediji” u Info centru Europske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Kako je kazala, tema je zanimljiva iz dva razloga.

“Prvi je da govorimo o ljudskim pravima u medijima, što znači poštivanje ljudskih prava novinara, urednika i svih drugih zaposlenika u medijima. S ciljem da se oni osnaže, educiraju, budu sigurni i slobodni da obavljaju svoje poslove – bez ikakvih pritisaka”, kaže Rudić.

Ona je ocijenila da u atmosferi u kojoj su i sami izloženi pritiscima novinari ne mogu izvještavati profesionalno i skladu sa etičkim kodeksom o ljudskim pravima ostalih kategorija stanovništva, ranjivih grupa i svih drugih:

“Ako imate novinare koji su pod političkim pritiskom, koji nemaju stalni ugovor o radu, koji su žrtve različitih oblika pritisaka, mobinga na radnom mjestu, onda teško možemo govoriti da su naši mediji slobodni i da mogu izvještavati o ljudskim pravima u skladu s evropskim standardima.”

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari ističe da se u BiH sve više krše ljudska prava. Kao primjer za to je navela izvještavanje o ženama i podržavanje stereotipa kroz medijske sadržaje, kršenja prava migranata kroz širenje ksenofobije i govora mržnje, kao i prava osoba sa invaliditetom, ranjivih i manjinskih grupa o kojima mediji ne izvještavaju na dovoljno profesionalan način.

Zamjenik šefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Sinno Khaldun je potcrtao da bez poštivanja ljudskih prava i medijskih sloboda, BiH neće postati članicom Unije.

“Mora postojati garancija slobode medija i garancije za osnovna ljudska prava. To smo ponovili nedavno i u mišljenju Europske unije”, kazao je Khaldun.

Prema njegovim riječima, temeljna ljudska prava i sloboda medija su dvije strane istog novčića.

Sarajevo/Banja Luka, 06.03.2020. – Udruženje/udruga BH novinari poziva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vladu Republike Srpske i Vladu Federacije BiH, kao i nadležne zakonodavne organe vlasti u ovoj državi da poduzmu potrebne mjere i osiguraju ratifikaciju Konvencije ILO 190 o zaustavljanju nasilja i uzmeniravanja u oblasti rada, sa posebnim fokusom na medije i nasilje nad novinarkama.

Poziv na usvajanje Konvencije ILO 190 dio je svjetske kampanje Međunarodne federacije novinara (IFJ), organizovane povodom Međunarodnog dana žena, kojoj su se priključili brojni medijski sindikati i novinarska udruženja širom svijeta, sa krajnjim ciljem sprečavanja nasilja nad novinarkama, kao i unapređenja zaštite radnih i profesionalnih prava u medijima.

U proglasu svjetske novinarske asocijacije se naglašava kako se „nasilje i uznemiravanje novinarki i drugih medijskih djelatnica može pojaviti svuda: u redakcijama, u odnosu na novinarske izvore, kod kuće, na putu kući, putem interneta, u javnom prostoru općenito. Nasilje i uznemiravanje imaju pogubne posljedice za odabrane, nezavisne novinarke koje se ciljano napadaju i uznemiravaju; takvi postupci negativno i destruktivno utiču na njihovu dobrobit, rad, privatni život i na kraju , na slobodu medija“.

Žene u medijima češće su mete prijetnji i rodno zasnovanog nasilja i uzmeniravanja nego njihove muške kolege. Prema statistikama IFJ-a, gotovo 65% žena – medijskih radnica doživjele su zastrašivanje, prijetnje ili zlostavljanje u vezi sa svojim radom, podjednako putem interneta ili na radnom mjestu. Udruga BH novinari raspolaže statistikom o najmanje 60 novinarki i urednica u BiH koje su bile žrtve nasilja u posljednje četiri godine, što je direktna prijetnja uživanju prava na slobodu izražavanja i slobodu medija.

IFJ i BH novinari skreću pažnju na to da zlouotrebe i nasilje nad novinarkma može doći iz svih smjerova: od urednika/ce koji koriste svoj položaj kako bi zastrašili mlađu novinarku, od radnih kolega ili sagovornika koji upućuju seksističke komentare novinarkama, kao i od sagovornika i slučajnih prolaznika koji fizički napadaju novinarke ili im šalju mizogine poruke putem interneta.

Zbog toga je iznimno važno da novinarke, urednice i sve druge medijske djelatnice zahtijevaju od državne i entitetskih vlada, kao i parlamenata u BiH ratificiranje Konvencije ILO 190, jer bi njeno prihvatanje i poštivanje mogli promijeniti život novinarki i građana tako što će zabraniti uznemiravanje i nasilje u oblasti rada, a radna mjesta pretvoriti u sigurne zone bez nasilja i uznemiravanja na rodnoj osnovi.

Međunarodna organizacija rada (ILO) je donijela Konvenciju ILO 190 u junu 2019. godine i pozvala vlade u svijetu da prihvate ovaj dokument, ugrade ga u svoje politike i zakone kojima se štite radna prava i sigurnost na radnom mjestu.

Zašto je važno vršiti pritisak na vlade i parlamente u BiH da usvoje Konvenciju ILO 190 o uznemiravanju i nasilju u oblasti rada:

– Nakon što ratificiraju Konvenciju, ona postaje pravno obvezujući dokument;

– Štiti sve medijske radnike bez obzira na njihov status ( stalno uposleni/e, slobodni novinari/ke, stažisti i honorarci u medijima, itd);

– Nasilje i uznemiravanje u medijima i zbog profesionalnog novinarskog rada općenito, čini pitanjem zdravlja i sigurnosti. Poslodavci u medijima morat će uključiti nasilje i uznemiravanje pri upravljanju pitanjima zaštite na radu;

– Obuhvaća rodno zasnovano nasilje, uključujući: seksualno uznemiravanje, maltretiranje, podmetanje, uznemiravanje putem interneta i sve druge oblike nasilja nad medijskim profesionacima/cama.

Demokratija je napadnuta širom svijeta, a efekti su vidljivi ne samo u autoritarnim državama poput Kine, Rusije i Irana, već i u zemljama sa dugim iskustvom u pridržavanju osnovnih prava i sloboda, stoji u izvještaju organizacije Freedom House za 2020. godinu.

Iako su protestni pokreti u svim regionima ilustrirali široku želju naroda za boljim upravljanjem, oni još uvijek nisu preokrenuli cjelokupni obrazac opadajuće slobode, navodi se u izvještaju.

Zemlje koje su pretrpjele zastoj u 2019. godini nadmašile su one koje su ostvarile napredak za gotovo dva prema jedan, što je obilježilo 14. uzastopnu godinu pogoršanja globalnih sloboda. U tom je periodu 25 od 41 svjetske demokratije doživjelo pad sloboda.

Bosna i Hercegovina ocijenjena je kao „djelimično slobodna“ zemlja, a njen rank je na nivou prošlogodišnjeg – na listi se nalazi iza Armenije, a ispred Malezije.

Najslobodnije zemlje sa apsolutnim rezultatom su zemlje Skandinavije.

Od 195 ocijenjenih zemalja, 83 (43 posto) je ocijenjeno slobodnima, 63 (32 posto) je djelomično slobodno, a 49 (25 posto) nije bilo slobodno. Udio slobodnih zemalja smanjio se za tri boda u posljednjem desetljeću, dok je postotak djelomično slobodnih i neslobodnih zemalja porastao za dva, odnosno za jedan bod.

U izvještaju Freedom Housea navodi se, između ostalog, kako se jaz između napretka i nazadovanja u svijetu povećao. Ljudi u 64 zemlje doživjeli su pogoršanje svojih političkih prava i građanskih sloboda u 2019. godini, dok su u samo 37 država doživjeli poboljšanja. Razlika je bila manja u 2018. godini, kada je 68 zemalja nazadovalo, a 50 napredovalo.

Kako demokratske države pokazuju neuspješnu podršku slobodi na međunarodnoj sceni, autoritarne sile su proširile svoj globalni utjecaj putem proxy ratova, miješanja u izbore i cenzure izvan svojih granica, zaključeno je u izvještaju.

Sarajevo, 04.03.2020. – Udruženje BH novinari pridružilo se danas svjetskoj kampanji pod nazivom Media for Women 2020 (Mediji za žene – M4W), koju je pokrenula organizacija Free Press Unlimited iz Amsterdama (Nizozemska). Kampanja će biti provedena u cijelom svijetu u periodu od 1. do 15. marta.

Putem kampanje M4W, Free Press Unlimited želi kreirati međunarodni pokret (medijskih) organizacija i pojedinaca sa fokusom na važnost rodne ravnopravnosti u medijima, a kako bi se uspostavila inkluzivnija i jednaka zastupljenost žena u medijima.

Žene su često manje vidljive u vijestima i medijskim sadržajima općenito, a mnoge njihove priče ostaju neizgovorene. Većina medija i dalje prikazuje žene u stereotipnim ulogama, dok novinari stručno mišljenje iz različitih oblasti mnogo češće traže od muškaraca, nego od žena.

Stoga je osnovni cilj kampanje Media for Women staviti akcenat na ravnopravnost spolova u i putem medija na lokalni i međunarodni plan te pozicionirati pokret M4W kao globalnu mrežu sa ekspertizom i platformama za uspostavu inkluzivnijeg i raznovrsnijeg prikaza žena u medijima.

– Žene u medijima prikazuju se na stereotipan način, čime se negiraju njihova prava da ih se posmatra kao ravnopravne osobe. Mediji imaju moć rušenja stereotipa. Zajedno moramo dati primjer sadašnjim i budućim generacijama! – poruka je organizatora kampanje, Free Press Unlimited.

Udruženje BH novinari poziva sve medijske kuće iz Bosne i Hercegovine da podrže ovu kampanju putem produkcije medijskih sadržaja koji ni na koji način neće podržavati stereotipe, mizoginiju i predrasude o ženama. Na kraju ovog mjeseca, BH novinari će proglasiti najbolji medij koji je objavio najviše kvalitetnih sadržaja o ženama promovišući njihova znanja, stručne kompetencije i društveni angažman, te dodijeliti tom mediju plaketu i zastavicu „Šampion rodne ravnopravnosti“ (Gender Equality Champion).

Banja Luka, 18.02.2020. – Republički tužilac Branko Mitrović zatražio je od Vrhovnog suda RS da izrekne oštriju kaznu bokseru Marku Čoliću (32), koji je nepravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva novinara BN televizije Vladimira Kovačevića, dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu ili novo suđenje.

Iznoseći žalbu, tužilac Mitrović je naveo da je prvostepeni sud izrekao kaznu ispod zakonskog minimuma, ali da to nije dovoljno obrazložio.

– Za tako malu kaznu je neophodno da postoji niz posebno olakšavajućih okolnosti, što ovdje nije slučaj. Ovakvom kaznom prvostepeni sud je prekršio zakon – smatra Mitrović.

S druge strane, advokat Gordan Jovišević smatra da uopće nije dokazano da je Čolić počinio krivično djelo te da je presuda donesena na nezakonitim dokazima.

– Optuženi je proživio pakao i ranije je morao da ode na izdržavanje kazne, jer nije mogao trpjeti pritvor. Zahtijevamo da se prvostepena presuda preinači i Čolić oslobodi ili da se predmet vrati na novo suđenje – rekao je Jovišević.

Čolić je proglašen krivim za pokušaj ubistva koji se odigrao 26. avgusta 2018. godine pred zgradom u naselju Obilićevo u kojoj novinar stanuje. U presudi se navodi da je Čolić, zajedno s još jednim licem (prema optužnici, Nedeljko Dukić, koji je u pritvoru), čekao Kovačevića na parkingu. Kada je, vraćajući se s posla, prišao zgradi, napali su ga teleskopskim palicama.

– Čolić je bio maskiran kapuljačom od duksa i Kovačeviću je trčeći prišao s prednje strane i palicom ga snažno udario u glavu. Udarcima palica oborili su ga na asfalt i tukli sve dok nije počeo glasno da doziva pomoć, nakon čega su pobjegli – navodi se u presudi.

Kovačević je u napadu zadobio tešku povredu u vidu nagnječenja mozga te više lakših po glavi, usni, uhu, ramenu, natkoljenici i potkoljenici.

Sarajevo, 15.02.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD–a, zbog verbalnog napada na novinara Vladimira Kovačevića, dopisnika BN televizije. Napad se desio u petak na press konferenciji u Banja Luci, kada je Kovačević pitao Milorada Dodika o „ozbiljnosti“ najave blokade institucija BiH i da li će ostati „dosljedan“ u svojim namjerama.

Na legitimno novinarsko pitanje Dodik nije odgovorio, već je Kovačevića i BN TV nazvao „izdajnicima“, čime je ponovo pokrenuo političku hajku i pritiske na ovaj medij i njegove novinare na nedozvoljen način, kršeći njihovo pravo na slobodu izražavanja i bezbjedan rad.

Posebno zabrinjava činjenica da se u ovom slučaju radi o višegodišnjem političkom nasilju SNSD–a i njegovih lidera nad novinarima BN TV, koje je 2018. kulminiralo pokušajem ubistva Vladimira Kovačevića. U sudskom postupku samo jedan od napadača je osuđen, dok se drugi nalazi u zatvoru, a nalogodavci ovog krivičnog djela nikada nisu otkriveni.

UO BH novinara najoštrije osuđuje verbalne prijetnje Kovačeviću i BN TV, te zahtijeva profesionalnu i zakonitu reakciju policijskih i pravosudnih struktura Republike Srpske u ovom slučaju, bez obzira što je riječ o Miloradu Dodiku, nosiocu najviše funkcije u BiH i politički najmoćnijoj osobi u RS.

Njegova javna pozicija podrazumijeva potpuno drugačiji odnos prema novinarima i medijskim slobodama, njihovo poštovanje i zaštitu, a kršenje prava na slobodu izražavanja mora biti oštro i efikasno sankcionirano, upravo zbog Dodikove javne odgovornosti.

Istovremeno, UO BH novinara poziva međunarodne organizacije za slobodu medija i zaštitu ljudskih prava da poduzmu potrebne mjere zaštite novinara BN TV kao i svih drugih novinara u BiH, zbog brojnih i učestalih političkih prijetnji, kao i kršenja slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u ovoj državi, navodi se u saopćenju Upravnog odbora BH novinara.