Udruženje BH novinari organiziralo je danas u Zenici edukativni trening na temu „Zaštita sigurnosti novinara/ki i medija online prijetnji i drugih oblika cyber kriminala“, kako bi se prepoznala ova vrsta nasilja te adekvatno reagirati na izazove i posljedice  ove vrste nasilja u svakodnevnom radu novinara i novinarki te medija.

– Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, tokom prošle godine zabilježila je 35 napada koji su u domenu cyber napada i prijetnji. Zato Udruženje kreće s ovim treninzima i edukacijama, kako bi novinare i novinarke upoznali kako se zaštititi, kako prepoznati online nasilje i kako prikupiti određene informacije, podatke koji se poslije mogu upotrijebiti kako bi se novinari odbranili ili eventualno spriječili napade – kazala je potpredsjednica Udruženja BH novinari iz Zenice Velida Kulenović.

Udruženje, istakla je, kontinuirano radi na edukaciji bh. novinara, a posebno je u tom pogledu značajna cyber sfera zbog činjenice da novinari u svom radu koriste društvene mreže u privatnom životu i profesionalnom radu.

Portparolka Ureda policije Minisatrstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Alić istakla je kako svi trebaju zajednički raditi te razvijati međuinstitucionalnu saradnju, odnosno raditi na unapređenju institucionalnog odgovora na slučajeve ugrožavanja sigurnosti novinara te povećanja senzibiliziteta svih struktura i mehanizama unutrašnje sigurnosti.

– Kako bi se poslala snažna i ozbiljna poruka da novinari u obavljanju svojih poslova, a i svi drugi članovi novinarske-medijske zajednice trebaju biti zaštićeni prilikom obavljanja svog posla, koji je veoma bitan i koji, u duhu razvijanja demokratskih načela i procedura svih savremenih društava, zapravo predstavlja jedno od temeljnih prava. A, ono se ogleda u slobodnom novinarskom radu – zapravo u slobodi izražavanja mišljenja i objektivnog informisanja javnosti – kazala je Alić, koja je napomenula da je UPMUP-a ZDK-a već određenim aktivnostima dala podršku tom projektu i aktivnostima.

UP MUP-a ZDK-a, podvukla je, imenovala je „kontakt-osobe koje će biti zaduženje za praćenje, monitoring slučajeva u kojima su žrtve novinari“. Te će osobe, dodala je, koordinirati aktivnosti koje će biti poduzimane u cilju dokumentovanja i procesuiranja takvih slučajeva.

– Također će se uvesti jedne posebne evidencije o takvim slučajevima i, generalno, na taj način će se postići jedan sistem razvoja, odnosno kontrole nadzora takvih slučajeva unutar sigurnosne agencije – kazala je Alić.

Kantonalni tužilac Kantona Sarajevo Nermin Keranović, koji je u tom tužilaštvu, kao jedan od troje tužilaca zadužen za informatički kriminal, napomenuo je kako i to tužilaštvo ima kontakt-osobu za komunikaciju s novinare.

– U onim okolnostima, kada novinari budu žrtve bilo kojeg krivičnog djela, imaju mogućnost da, nakon prijave, direktno ili putem Udruženja BH novinara komuniciraju samu činjenicu da je prema njima počinjeno krivično djelo – kazao je Keranović.

Dodao je da sva krivična djela počinjena prema novinarima u tom tužilaštvu tretiraju kao prioriteti u postupanju, a nad njima je uspostavljen i nadzor od glavne kantonalne tužiteljice.

Novinari, dodao je, sami trebaju da poduzmu određene korake za samozaštitu, odnosno da „održavaju vlastitu sigurnost komunikacijskih kanala te da budu veoma oprezni prilikom korištenja svih društvenih mreža“, kao da budu upoznati i s minimalnim sigurnosnim mjerama koje mogu poduzeti kako bi se zaštitili.

– Nažalost, mi imamo određeni broj prijava od strane medijskih kuća – prije svega usljed DDOS napada, koje datiraju iz 2021. i 2022. godine, dok je u 2023. godini to bilo daleko manje. Dakle, taj sam način izvršenja, odnosno ciljanja novinskih-medijskih kuća putem DDOS napada je opao i on nije više toliko primjetan.

Upravo zbog toga što su novinari i medijske kuće efektivno reagirale i usvojile veoma jednostavne alate, koje mogu da dokupe kod svog internet provajdera, kako bi reagirali na povećan promet prema njihovoj stranici – kazao je Keranović.

Izvor: Federalna.ba/Fena

FOTO: Brankica Smiljanić/BH novinari

Saopštenje za javnost dijela članstva P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine

Mi, dole potpisani članice i članovi PEN Centra Bosne i Hercegovine, bezuslovno osuđujemo napade na Franju Šarčevića, docenta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i urednika portala Prometej.ba. U napadima na njega, putem medija i društvenih mreža, pa čak i od strane nositelja izbornih funkcija, otvoreno se pozivalo na mržnju, progon i sam fizički obračun sa Šarčevićem.

Zahtijevamo da nadležni organi utvrde stepen i vrstu odgovornosti iz domena krivičnog i prekršajnog zakonodavstva u konkretnom slučaju.Tražimo od nadležnih tijela da ispitaju i sankcioniraju sve slučajeve kršenja zakona i kodeksa medija i novinarske profesije u kontekstu stava Udruženja BH Novinari koje je zatražilo hitnu istragu i sankcioniranje medija u ovom slučaju, a kojem su se pridružila i ostala profesionalna novinarska udruženja iz regije, koja djeluju u okviru mreže SafeJournalists. (https://safejournalists.net/portfolios/safejournalists-hitno-istraziti-i-sankcionirati-prijetnje-uredniku-portala-prometej-u-bosni-i-hercegovini/?lang=hr).

Pozivamo sve nositelje vlasti da upotrijebe funkciju koju obnašaju i političku moć koju imaju da ovakva ponašanja osude, zaustave i učine sve da se preveniraju mogući novi slučajevi, a oni koji su u ovakva djelovanja neposredno uključeni da sami sebe izuzmu i prestanu sa takvom praksom.Napad na kolegu Šarčevića nije jedini niti je usamljen. To se ustalilo kao normalno ponašanje i potpuno dopuštena stvar. Vlasti na svim nivoima moraju biti svjesne da su odgovorne ljudima i da trebaju i MORAJU biti izloženi kritici javnog mnijenja. Takva praksa i ponašanja, a naročito kada se radi o slučajevima gdje nositelji vlasti ovakva ponašanja čine, podstiču, odobravaju, i/ili prikrivaju, se moraju zaustaviti i sankcionirati.Iza ovog saopštenja stojimo mi, dole potpisani članice i članovi PEN Centra Bosne i Hercegovine, potpisani svojim imenom i prezimenom.

Mi smatramo da imamo svaku ljudsku i profesionalnu obavezu da reagiramo i štitimo u svim slučajevima kad su nečija temeljna prava ugrožena, pa tako i u ovom. Vjerujemo da se neće uskoro ali i nikako, desiti da „padne mrtva glava“ pa da onda imamo slučaj oko kojeg ćemo se moći jednoglasno usuglasiti, apelirajući uzaludno post festum i post mortem na zaštitu prava na život i slobodu govora i izražavanja.

Stava smo da svaka građanka i građanin ove države imaju pravo i obavezu da kritikuju sve što u državi ne valja a ne isključivo unutar vlastititog etno-nacionalnog korpusa. Praksa po kojoj samo „svoj“ smije kritikovati „svoga“ mora biti dokinuta i ne smije biti uzrok i razlog da se onima koji zaviruju „kod drugog u dvorište“ crtaju mete na leđima i navlače omče oko vrata.Sarajevo, 9.3.2024.

Ramiz Huremagić,

Stipe Odak,

Dragan Bursać,

Selma Raljević,

Mihaela Šumić,

Tanja Stupar Trifunović,

Branislav Mikulić,

Enver Kazaz,

Ivan Radeljković,

Alida Bremer,

Sanja Šoštarić,

Jasmin Duraković,

Šuhreta Šura Dumanić,

Tijana Okić,

Almin Kaplan,

Darija Žilić,

Fedor Marjanović,

Selvedin Avdić,

Nenad Rizvanović,

Danijela Majstorović,

Lana Bastašić,

Nerzuk Ćurak,

Emina Žuna,

Almir Alić,

Nidžara Ahmetašević,

Antonije Nino Žalica,

Asmir Kujović,

Lamija Begagić,

Elvedin Nezirović,

Lejla Kalamujić,

Faiz Softić,

Goran Simić.

Izvor: P.E.N. Centar u BiH

FOTO: N1 BiH

Sarajevo 5.3.2024. Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima pozivaju nadležne policijske i tužilačke institucije u Kantonu Sarajevo da hitno provedu istragu i poduzmu zakonom propisane mjere za sankcioniranje osoba koje stoje iza prijetnji Franji Šarčeviću, uredniku portala Prometej.

Prijetnje Franji Šarčeviću, uključujući i organizovanu hajku i huškanje putem društvenih mreža i kroz sadržaje jednog broja medija, uslijedili su nakon što je Šarčević objavio autorski tekst pod nazivom Još jedan besmislen Dan nezavisnosti u kojem je komentarisao izjave i ikonografiju svečanog obilježavanja 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine (BiH), te poslije kritika upućenih gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić, nakon publikovanja fotografije sa dječakom u maskirnoj uniformi.

Upravni odbor BH novinara najoštrije osuđuje prijeteće poruke i govor mržnje prema Franji Šarčeviću, te očekuje efikasno reagiranje policijskih organa radi otklanjanja mogućih sigurnosnih rizika za Šarčevića i njegovu porodicu. To uključuje i hitno  privođenje u policiju i ispitivanje osoba koje stoje iza profila na društvenim mrežama sa kojih su upućene  prijetnje, te najavljen “dolazak na fakultet” i “ uklanjanje” Šarčevića sa Prirodno – matematičkog fakulteta u Sarajevu, na kojem radi kao profesor. Potreba hitnog postupanja policije i zaštita urednika Prometeja utemeljena na činjenici da se on i ranije suočavao sa brutalnim prijetnjama nasiljem i to uglavnom kada je pisao i govorio suprotno stavovima političke većine u Sarajevu, Mostaru ili drugim dijelovima BiH.

Za Upravni odbor BH novinara posebno je zabrinjavajuća činjenica da je jedan broj medija sa sjedištem u Sarajevu također doprinio širenju mržnje i netrpeljivosti prema Franji Šarčeviću, kršeći kodeks novinarske etike i dajući prednost “patriotskom  novinarstvu” umjesto objektivnog i istinitog izvještavanja, uz razumno prihvatanje drugačijih stavova kao neotuđivog dijela slobode izražavanja i pluralizma mišjenja. Ni jedan medij niti novinar ne bi smjeli širiti mržnju prema bilo kome, a posebno ne prema drugim novinarima, čak i onda kada se ne slažu sa njihovim mišljenjem ili imaju potpuno drugačija uvjerenja.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari  

FOTO: Adi Kebo/Žurnal.info

Sarajevo/Brčko 5.3.2024. Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Medžlisu Islamske zajednice Brčko zbog pokušaja diskreditovanja novinarke Suade Mujdanović, dopisnice Federalne televizije (FTV) i nedozvoljenog miješanja u uredničke odluke ovog medija.

Novinarka Suada Mujadanović je pripremila a FTV objavila tematski prilog o nezadovoljstvu vjernika – muslimana povećanjem godišnje članarine koju je dužan platiti svaki vjernik. Kroz izjave više sagovornika i objavu mišljenja Medžlisa Islamske zajednice, novinarka Mujdanović je javnosti dala na uvid različte aspekte ove teme, a građanima mogućnost da sami donesu zaključke o navedenoj odluci. Uprkos tome, Medžlis Islamske zajednice Brčko je reagirao javnim saopćenjem u kojem dovodi u pitanje namjere FTV da problematizira navedenu temu i objavi, kako navode, izjave koje nisu tačne. Istovremeno, glavni imam Mustafa ef. Gobeljić je na svom profilu na Facebook mreži neprimjereno etiketirao novinare/ke  FTV i jedan broj portala u Brčkom.

Upravni odbor BH novinara naglašava kako je nedopustivo da Medžlis Islamske zajednice Brčko i glavni imam Mustafa ef. Gobeljić javno vrše pritisak na novinarku Mujdanović i FTV, a da pri tome u svojim reakacijam ne demantiraju ni jednu činjenicu objavljenu u televizijskom prilogu. Naprotiv, kroz omalovažavanje kompetencija i profesionalnog kredibiliteta novinara/ki i medija, ova vjerska institucija pokušava u drugi plan staviti ono što je izazavalo nezadovoljstvo građana i o čemu je FTV izvjestila!

Upravni odbor BH novinara daje punu podršku novinarki Suadi Mujdanović i uredništvu FTV, te naglašava kako novinari i mediji, u cilju jačanja pluralisitčke demokratije i prava javnosti da bude informisana o svim temama od javnog značaja, imaju pravo kritički izvještavati o odlukama i postupcima vjerskih zajednica i crkava u BiH, uključujući problematiziranje načina njihovog finansiranja. To pravo obavezuje sve novinare na objektivan, pošten i sveobuhvatan pristup, što je novinarka Mujdanović demostrirala kroz objavu stava Medžlisa u Brčkom, kao i mišljenja svih drugih zainteresiranih strana.

Upravni odbor BH novinara poziva Medžlis Islamske zajednice u ovom gradu da svoje nezadovoljstvo radom novinara/ki i objavama u medijima ubuduće iskazuje u skladu sa postojećim zakonskim propisima i u okviru kodeksa novinarke etike, bez korištenja uvredljivog rječnika i/ili negiranja prava medijima da kritikuju rad i odluke vjerskih institucija.

Upravni odbor BH novinara  

Zaposlenici CNN-a, uključujući i renomiranu novinarku Christiane Amanpour, suočili su se s voditeljima te mreže zbog optužbi uposlenika, koji su rekli da je bilo bezbroj propusta vodstva kada je riječ o izvještavanju o ratu u Gazi. Snimka nedavnog sastanka je procurila i došla u posjed The Intercepta.

Na sastanku koji je 13. februara trajao oko sat vremena u uredu CNN-a u Londonu, uposlenici su naizmjence ispitivali rukovoditelje o protokolima za izvještavanje o ratu u Gazi, kao i o navodnoj neprijateljskoj klimi za arapske izvjestitelje. Nekoliko zaposlenika CNN-a je opisalo kako su se osjećali obezvrijeđeno i posramljeno zbog CNN-ovog ratnog izvještavanja, prenosi Raport.ba.

“Znate za dvostruka mjerila”

Učesnici sastanka, izvršni direktor CNN-a za svijet i glavni urednik Mark Thompson, izvršna urednica za SAD Virginia Moseley i generalni direktor CNN-a International Mike McCarthy, odgovorili su kako shvataju zabrinutost zaposlenika, no branili su rad CNN-a i ukazivali na stalnu prepreku pristupu unutar Pojasa Gaze.

“Čuli ste moju priču, znate za dvostruka mjerila i sve ostalo, rekla je Amanpour, koja je identificirana na snimci kada ju je izvršni direktor nazvao po imenu.

Glasnogovornik CNN-a Jonathan Hawkins je odbio komentirati sastanak, a Amanpour nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Kao i neke druge medijske organizacije, CNN se od 7. oktobra suočio s bujicom kritika svog izvještavanja o Izraelu i Gazi. Optuženi su da umanjuju patnju Palestinaca i nekritički pojačavaju izraelske narative. Samo ove sedmice CNN je opisao izraelski masakr više od 100 izgladnjelih ljudi koji su se okupili kako bi dobili hranu kao “haotičan incident”. Ranije ovog mjeseca, The Guardian je objavio opširnu priču koju je dostavilo više zaposlenika CNN-a, koji su opisali izvještavanje mreže o Gazi kao “novinarsku nesavjesnost”.

Mučnije uključiti CNN nego slušati bombe

Tokom sastanka u februaru, više članova osoblja otvoreno je govorilo o zabrinutostima u vezi s ratnim izvještavanjem CNN-a. Rekli su da je izvještavanje oslabilo ugled mreže u regiji i dovelo do toga da se arapski djelatnici, od kojih su neki ulazili u smrtonosne situacije kako bi izvještavali o ratu, osjećali kao da su njihovi životi potrošni materijal.

“Tokom oktobra i novembra sam bio u južnom Libanu. Bilo mi je mučnije uključiti CNN nego slušati bombe koje su padale u blizini”, rekao je jedan novinar.

Sastanak je bio pokušaj rasprave rukovodstva o uredničkim prioritetima. Thompson je u svom uvodnom govoru opširno govorio o svojoj viziji ravnopravnog novinarstva.

“Ima nešto u suštini CNN-a — njegovom brendu, za što se zalaže — što je za mene sjajna udarna vijest, s ljudskim bićem u središtu, nekim kome vjeruješ i čiju pozadinu poznaješ, koji djeluje kao vaš vodič za ono što se događa”, rekao je Thompson.

Uslijedila su pitanja.

“Otkrio sam da se moje kolege i moja porodica uvijek iznova suočavaju s ljudima koji ili pozivaju na moju smrt ili koriste vrlo dehumanizirajući jezik protiv mene. Očito to ima veliki utjecaj na naš kredibilitet u regiji. Želim pitati što ste učinili i što radite kako biste se pozabavili s govorom mržnje koji ispunjava naš eter i koji je dio našeg izvještavanja, posebno u prvim mjesecima rata?”, upitao je jedan novinar koji je jesenas radio iz Libana, prenosi The Intercept.

Thompson mu je odgovorio da je generalno zadovoljan načinom na koji je mreža pratila izraelski rat protiv Gaze, priznajući da je nemoguće raditi ovakvu vrstu priče u kojoj su ljudi s nevjerovatno jakim mišljenjima na obje strane, a da ponekad ne pogriješe. Dodao je da je CNN postao bolji u priznavanju greški i pokušaju da ih ispravi te je sugerirao, kao odgovor na zabrinutost osoblja zbog dehumanizacije, da su rupe u izvještavanju posljedica ograničenog pristupa Gazi.

“Mislim da nam je činjenica da nam je do relativno nedavno, pa čak i danas, bilo vrlo teško u potpunosti doći na tlo unutar Gaze, otežavala isporuku vrste individualiziranih osobnih priča o tome kako je bilo ljudima Gaze, na način na koji nam je to bilo moguće s pričom o porodicama ubijenih i otetih od strane Hamasa u izvornom Hamasovom napadu na Izrael”, rekao je Thompson.

Dodao je da vjeruje da bi učinili isto i s te strane, da su imali pristup Gazi kao što su imali pristup porodicama izraelskih talaca.

“Naš posao nije da budemo moralni arbitri, već da izvještavamo o tome što se događa”, dodao je Thompson.

Još je jedan uposlenik CNN-ove redakcije prigovorio nekritičnom izvještavanju o izjavama izraelskih dužnosnika, uključujući i ministra odbrane Yoava Gallanta.

Muslimanski novinari prolaze kroz razne pritiske

“Koristio je ono što se prema međunarodnom pravu smatra genocidnim jezikom”, rekao je novinar.

Dodao je da su muslimanski ili arapski novinari na CNN-u bili natjerani da osude Hamas kako bi ‘očistili‘ svoja imena i kako bi ih se ozbiljno shvatilo kao novinare.

“Ljudi nisu htjeli tekstove potpisati svojim imenom”, rekao je.

Drugi je zaposlenik primijetio da arapski i muslimanski novinari prolaze kroz razne pritiske zbog, s jedne strane, ponosa što rade za CNN, a s druge strane, zbog pritiska porodica i svojih zajednica jer rade za mrežu s izraženom proizraelskom pristranošću.

Pred kraj sastanka se javila Amanpour te pohvalila izvještavanje Clarisse Ward, Nade Bashir i Jomane Karadsheh te sugerirala da bi CNN trebao imati više stručnjaka poput njih na terenu, posebno na početku sukoba.

“Mi zapravo moramo poslati stručnjake na ove nevjerovatno teške priče. To nije mjesto za ljude koji žele bilo što promovirati ili poučavati. U prvom valu to moraju biti ljudi koji kroz iskustvo znaju šta vide i kako govoriti istinu sa svih strana te kako prepoznati razliku između političkog ili terorističkog napada i ljudskosti i sve to staviti u izvještaj”, rekla je Amanpour.

Izvor: Raport.ba/Slobodna Bosna

FOTO: Amanapour (MEGA)

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (BiH) Edin Forto i generalni direktor Radiotelevizije BiH Belmin Karamehmedović potpisali su danas Sporazum kojim se na osnovu odluke Savjeta ministara BiH osiguravaju četiri miliona KM za Javni RTV sistem BiH. Na ovaj način privremeno je ublažena finansijska kriza na BHRT-u.

Radnici se nadaju da će sada konačno dobiti januarsku platu, ali i da će u narednih nekoliko mjeseci isplata plata biti redovna.

„Uposlenici BHRT se guše, ovo je pojas za spašavanje koji nažalost još nije ni došao do nas. Ne traje ovo od juče. Agonija radnika BHRT-a je višegodišnja“, kaže Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

Radnici se nadaju da će novac što prije leći na račun BHRT-a, te još jednom pozivaju na donošenje sistemskog i dugoročnog rješenja. Navode da doprinosi nisu uplaćeni posljednjih devet godina, da plata nije mijenjana 15 godina, a 60% radnika radi za platu manju od 800 KM.

Kurtović-Pašalić kaže da je Samostalni sindikat radnika u BHRT-u u stalnom zasjedanju, da neće odustati od uslova – od povećanja plate i toplog obroka, boljih uvjeta rada i uplaćivanja doprinosa koji se, kako govori, uplaćuju pojedinačno, tek kad ljudi odlaze u penziju.

“To je uslov svih uslova. Neka znaju svi koji potpisuju anekse ugovora, mi se u to nećemo miješati. Ovaj sindikat se ne miješa šta radi menadžment, ali neće biti kolateralna šteta. 799 radnika neće biti kolateralna šteta politikanstva, nedogovora. Imamo sve elemente u rukama, zakonski i iskoristićemo ih“, upozorava Kurtović-Pašalić.

Za šta su namijenjena sredstva?

U odluci Savjeta ministara je navedeno da entitetske vlade dobijaju po tri miliona maraka, a BHRT četiri miliona za nabavku opreme i otkup prava prenosa za sportske događaje.

„Sredstva se moraju pravdati na način na koji je propisano i što piše o sporazumu. Oni moraju opravdati onako kako je propisano, inače su u problemu“, rekao je resorni ministar Edin Forto.

Već sada je jasno da će novac biti utrošen i na isplatu plata, ali BHRT-u situaciju olakšava činjenica da imaju više od dvije godine, tačnije do kraja 2026., da opravda novac na čiju uplatu još čekaju.

„Sredstva će biti utrošena na najbolji mogući način, a ostaje da u međuvremenu pronađemo odgovarajuće rješenje za finansiranje do eventualnih izmjena zakona na državnom nivou koje bi omogućile da sistem javnog emitiranja funkcioniše kako treba”, kaže generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Dodaje da je poznato da je korijen problema što je RTRS 2017. izašao iz sistema javnog emitiranja, da taj proces predugo traje i da je BHRT zbog toga doveden u vrlo tešku situaciju.

Novi problem je nastao nakon isteka ugovora BHRT-a i RTVFBiH sa Elektroprivredom BiH o naplati RTV takse krajem prošle godine. Prikupljeni novac je proteklih šest godina uplaćivan na račun RTVFBiH, što sada u BHRT-u smatraju nezakonitim. Insistiraju na potpisivanju aneksa ugovora prema kojem bi novac od prikupljene RTV takse Elektroprivreda uplaćivala na račun BHRT-a. Za menadžment RTVFBiH to je neprihvatljivo.

„Što se tiče dogovora sa EP i RTVFBiH, mi smo stava da ćemo biti dio rješenja, a ne problema. Stanje koje je bilo proteklih šest godina nije prihvatljivo jer nas je dovelo u ovakvu dubiozu i mi smo jedini od tri emitera koji u tom periodu nije kršio zakon ni na koji način“, rekao je Karamehmedović.

Resorni ministar Edin Forto podsjeća da je rješavanje finansiranja javnih servisa preduslov za ulazak u EU, odnosno da je jedan od 14 prioriteta za članstvo u EU. Dok se ne pronađe dugoročno rješenje poziva na dogovor, odnosno potpisivanje ugovora sa Elektroprivredom.

„Za taj ugovor su potrebne tri strane: BHRT, FTV i EPBiH. Koliko znam danas je jedan sastanak na kojem će se o tome razgovarati. Nadam se da će biti razuma i da će FTV pristati na kompromis koji može obje ove kuće održati likvidnim dok ne dođemo do kvalitetnijeg zakona“, kaže Forto.

Zahtjevi radnika

Iako rade u teškim uslovima, radnici poručuju da će nastaviti raditi profesionalno, objektivno i etično.

„Uradićemo sve što po zakonu možemo uraditi, imamo mogućnost i protesta, štrajk upozorenja, ali i generalni štrajk. Sve je otvoreno ukoliko se političari koji su odgovorni za rad emitera ne dogovore. Odgovorni u smislu da su naši osnivači, ni u kom drugom. Ne da nam govore šta ćemo raditi, ne da nam postavljaju podobne nego sposobne. U tom smislu očekujemo od njih rješenje i to što prije i što hitnije“, dodaje Kurtović-Pašalić.

BHRT je ranije najavio da će Federalnoj televiziji uskratiti pojedine usluge početkom marta, ali za sada su odustali od te ideje.

„BHRT je ispunila svoje obaveze prema cjenovniku međusobnih usluga, ali nama usluge nisu plaćene ni za decembar ni za januar, a mi evo izlazimo i iz februara. Mi moramo naplatiti usluge koje smo dali, kao što druge javne kompanije vrše pritisak na BHRT da ispune svoje obaveze“, kaže Karamehmedović.

Kaže da s obzirom na to da je pokazana dobra volja da se napravi još jedan napor da se proba postići još jedan dogovor, prolongirali su odluku o uskraćivanju usluga. Karamehmedović smatra da bi najbolje bilo da se nađe rješenje, da se ne pristupa nepopularnim mjerama, ali i da će BHRT učiniti sve da zaštiti prije svega interes javnog servisa i interese svojih usposlenika.

Radnici su ranije upozoravali i na loše uslove rada, ali i na sve veći problem pronalaska kadrova jer za dostupnu radnu snagu BHRT nije atraktivno radno mjesto. Evropska unija zahtijeva rješavanje finansiranja javnih servisa, ali dugoročnog rješenja još nema jer su političke stranke u BiH daleko od dogovora.

Izvor: Mediacentar

FOTO: Slađan Tomić

Sarajevo, 23.2.2024. Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuje javni protest Adnanu Deliću, ministru rada i socijalne politike Federacije BiH (FBiH), radi pokušaja kriminalizacije novinara i medija koji su pisali o njegovim namjerama da na nezakonit način raspodjeli javni novac udruženjima građana u ovom entitetu.

Ministar Delić je podnio krivičnu prijavu Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu te zatražio od pravosudnih i policijskih institucija istragu o tome ko je novinarima Hayat TV i portala Slobodna Bosna i Istraga.ba dostavio dokumente na osnovu kojih su pisali o pokušaju nezakonite i netransparentne podjele 728.000 KM budžetskih sredstava. Postupajući na osnovu prijave ministra Delića, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je izdalo nekoliko naredbi MUP-u Kantona Sarajevo čiji su službenici zatražili od Hayat TV da im se dostave podaci o novinarima koji su napisali pomenuti tekst, kako bi se ”saslušali u svojstvu svjedoka”.

Podnošenje krivične prijave protiv novinara i medija predstavlja ozbiljan atak na slobodu izražavanja i slobodu medija, kao i pokušaj oduzimanja prava novinarima da na kritički način propituju odluke javnih zvaničnika i koriste se informacijama dobijenim od neimenovanih izvora. Upravni odbor BH novinara podsjeća ministra Delića da je, preuzimajući javnu funkciju, dobrovoljno pristao na javnu kritiku načina na koji obavlja svoje dužnosti i donosi odluke, zbog čega je potpuno nevjerovatno da krivičnom prijavom reagira na medijske sadržaje koji mu se ne dopadaju!? BH novinari ga, stoga,   podsjećaju kako se u demokratskim društvima i slobodnoj političkoj debati ministri uglavnom “brane” argumentima i dokazima, a ne progonom novinara ili njihovom kriminalizacijom sa ciljem obmanjivanja javnosti o stvarnim činjenicama i načinima raspolaganja budžetskim sredstvima.

Posebno je začuđujuća odluka Tužiteljstva KS da nekritički prihvati krivičnu prijavu ministra Delića, te posegne za pravnim radnjama suprotnim standardima Vijeća Evrope o zaštiti slobode izražavanja i primjeni člana 10. Evropske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda. Naredba o prikupljanju podataka o novinarima Hayat TV i njihovom eventualnom saslušanju u svojstvu svjedoka, u suprotnosti je i sa odredbama člana 96. Zakona o krivičnom postupku FBiH koji zabranjuje saslušanje novinara na okolnost otkrivanja izvora informacija.

Upravni odbor BH novinara poziva Tužiteljstvo KS da hitno obustavi sve istražne radnje protiv novinara Hayat TV ali i portala Slobodna Bosna i Istraga.ba, da povuče naredbu o saslušanju novinara u svojstvu svjedoka i odbaci u cjelosti Delićevu krivičnu prijavu kao neosnovanu.

Istovremeno, UO BH novinara daje punu podršku novinarima Slobodne Bosne, Hayat TV i portala Istraga.ba u namjeri da zaštite svoje izvore, te ih ohrabruje da odbiju dati policiji bilo kakve podatke ili dokumente koji mogu narušiti tajnost i integritet izvora informacija, kao  i  povjerenje između izvora informacija i ova tri medija.

Upravni odbor BH novinara  

PHOTO: Harun Muminović