O pritisku na sve koji slobodno misle, kojima od donošenja „zakona o stranim agentima”, koji kriminalizuje klevetu, prijete kazne do 3.000 evra i na osnovu kog je za nekoliko mjeseci podnijeto 45 prijava, govori generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić

Od kada je pre četiri i po meseca kleveta postala krivično djelo u Republici Srpskoj, podnijete su 44 prijave za to djelo i jedna zbog „iznošenja ličnih i porodičnih prilika”. Među tuženima su 32 građanina i petoro novinara, pa već sada možemo govoriti o pravnom pritisku na sve slobodnomisleće ljude, kaže u razgovoru za Cenzolovku Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari. Novinarka i profesorka filozofije i sociologije kaže da to u praksi znači – „apriorna cenzura” kako bi se izbjegao krivični progon zbog „klevete”.

Kaže da je zakon „o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija“, koji se kolokvijalno zove ‘zakon o stranim agentima’, deo „paketa” političkih mjera koje je pokrenuo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Udruženje BH novinari je 2023. godine registrovalo 87 slučajeva kršenja medijskih sloboda i sigurnosti novinara. Samo je 10 riješeno.

Cenzolovka: Od avgusta 2023, nakon odluke Skupštine Republike Srpske, kleveta je krivično djelo, za koje se može dobiti kazna od oko 3.000 evra. Novinari i nevladine organizacije kažu da je cilj ovog zakona da se ograniči otvorena i kritička debata o temama od javnog interesa. Vi ste istakli da je od tada podnijeto pet prijava protiv novinara za klevetu. O kavim slučajevima je riječ?

Rudić:  Još nemamo podatke o tome ko stoji iza velikog broja krivičnih prijava u Republici Srpskoj niti ko su tuženi, jer okružna tužilaštva nisu podjelila sa nama te informacije. Za sada znamo broj prijava – 45, od toga su 44 za delo klevete i jedna prijava za „iznošenje ličnih i porodičnih prilika”. Među tuženima najviše je građana – 32, zatim pet novinara, dva političara i pet nepoznatih osoba.

Iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci dobili smo samo zbirne podake, tako da ne znam koliko je novinara, aktivista civilnog društva ili ljudi iz drugih profesija.

Ako namjeravate pisati o bogaćenju sina čija je majka na javnoj funkciji ili istraživati javne radove u koje je uključen kum predsednika, morate unaprijed razmišljati kako ćete to uraditi a da se ne suočite sa krivičnim prijavama

Još uvek nije potvrđena nijedna od ovih krivičnih prijava niti je podignuta optužnica. Generalno, ovo je zaista veliki broj krivičnih prijava za četiri i po meseca. Već sada možemo govoriti o pravnom pritisku na sve slobodnomisleće ljude – od građana, koji su za sada najviše na udaru krivičnih postupaka zbog iznesenog mišljenja, do novinara i aktivista civilnog društva. Jasno su vidljivi obrisi zakonskog okvira i institucionalnih mehanizama ućutkivanja svake kritike, ograničavanja javne debate o temama od začaja za građane i kršenja prava na slobodu govora.

Sada može bilo ko podnijeti krivičnu prijavu, iz politčkih, ličnih pa čak i najprizemnijih zlobnih razloga. Tužilaštvo će morati da primi tu prijavu, procesuirati je i trošiti ljudske i materijlne resurse za nešto što je u demokratskom svijetu nezamislivo – a to je vođenje krivičnih postupaka zbog nečijeg mišljenja, kritike, medijskog teksta, komentara ili zadiranja u privatnost radi javnog interesa.

Cenzolovka: Kakve posljedice procesi za klevetu imaju na novinarstvo? Ali i na pristup građana informacijama od javnog značaja?

Rudić: Iako je primjena zakona još samo na nivou krivičnih prijava, zakon pokazuje negativne posljedice i destrukciju profesije, kojoj su imanentni kritika javnih zvaničnika, propitivanje načina na koji obavljaju javne funkcije i istražuju evetualne zloupotrijebe javnih ovlašćenja za lične interese.

Na primjer, ako namjeravate pisati o bogaćenju sina čija je majka na javnoj funkciji, ili dobiti privatne firme u vlasništvu direktora javne bolnice, ili istraživati javne radove u koje je uključen kum predsednika, morate unaprijed razmišljati kako ćete pisati o navedenim temama, a da se ne suočite sa krivičnim prijavama. To je apriorna cenzura ili samocenzurisanje u cilju izbjegavanja krivičnog progona! U takvim okolnostima zaista nije lako raditi.

Ovdje ne želim nipodaštavati zdrav razum i profesionalne kompetencije nosilaca pravosudnih funkcija, niti sumnjam da će oni u duhu zakona, Ustava i prakse Evropskog suda za ljudska prava procjenjivati, a onda odbacivati ili prihvatati krivične prijave za klevetu. Neće im, međutim, nimalo biti lako s obzirom na široko postavljene odredbe zakona i motive njegovog donošenja.

Ti su motivi, nedvosmisleno, decenijska frustracija medijima aktuelnog predsednika RS i njegov završni pokušaj ograničavanja, ako ne i potpunog zaustavljanja rada jednog broja slobodnih medija i novinara u Republici Srpskoj, ali i celoj BiH.

U Kantonu Sarajevo postoji prijedlog da se kažnjavaju „lažne vesti”, što bi navodno uključivalo i velike novčane kazne za građane i pravna lica, uključujući i medije

Cenzolovka: Brojni mediji u RS su registrovani kao nevladine organizacije. Kakve će po njih biti posljedice usvajanja ovog zakona?

Rudić: I ovaj je zakon deo „paketa” političkih mjera koje je pokrenuo predsednik Republike Srpske kroz zloupotrijebu javnih institucija zakonodavne i izvrše vlasti. Ne postoje nikakve zakonske praznine da bi se moglo govoriti o potrebi donošenja posebnog zakona o kontroli rada NVO ili stvaranju njihovog registra.

Republika Srpska, kao i drugi dijelovi države, ima jasnu zakonsku regulativu u oblasti registracije NVO, plaćanja poreza, poslovanja putem banaka, podnošenja godišnjih finansijskih izveještaja, poštovanja prava zaposlenih, prijave ličnih prihoda građana i plaćanja poreza, itd.

Navedeni zakoni omogućavaju svakom iz različitih sektora i javnih institucija provjeru onoga što rade NVO, čak i na dnevnoj osnovi. Znači, jasno je da se i ovaj zakon donosi radi ciljanog gašenja sloboda unutar civilnog sektora, te zaustavljanja rada ljudskopravaških NVO i medija.

Opet je nad zdravim razumom pobjedila nerazumna snaga predsjedničke pozicije i opsjednutost Milorada Dodika jednim brojem medija i NVO u RS, čiji bi rad predsjednik zabranio koliko sutra.

DIPLOMATSKA TRGOVINA U BIH ĆE PROGUTATI MEDIJSKE SLOBODE I LJUDSKA PRAVA

Cenzolovka: Razumiju li Evropska unija i druge međunarodne organizacije posljedice ovakvog zakona?

Rudić: Nisam oduševljena njihovom principijelošću i efikasnošću. Naprotiv! Oni se (kao) javno protive rigidnim intervencijama u zakonski okvir za medije i civilno društvo jer su medijske slobode jedan od 14 prioriteta za EU integracije.

Sa druge strane, ovde se ustalila „diplomatska trgovina” sa vladajućim strukturama u oba BH entiteta i na nivou državnih institucija. Ta trgovina će, bojim se, progutati medijske slobode i ljudska prava, i to za „male pare”.

Evo jedan ilustrativan primer: prošle godine je na državnom nivou usvojen novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Prethodno su nacrt zakona negativno ocenili i EU i Institucija BH ombudsmana, budući da je sadržao rješenja koja reduciraju prava definisana u starom zakonu. Civilni sektor je poslao čak 200 komentara i amndmana, ali Ministarstvo pravde BiH nije prihvatilo nijedan!

Ipak, zakon je usvojen bez ikakvih izmjena nacrta kao dio „paketa evropskih zakona” koje BiH mora prihvatiti na putu EU integracija. I uz pristanak EU u BiH. Bojim se da će tako biti sa svim zakonima koji se ubrzano donose različitim dijelovima države uz političku floskulu „evropski put BiH nema alternativu”! A sa medijskim slobodama i ljudskim pravima šta bude…

Cenzolovka: U Kantonu Sarajevo postoji prijedlog da se kažnjavaju „lažne vesti”, što bi navodno uključivalo i velike novčane kazne za građane i pravna lica, uključujući i medije. Postoji bojazan da bi ovaj propis, ako bude usvojen, izazvao lančanu reakciju. Šta je sve problematično sa ovim propisom?

Rudić: Osnovni je problem što se ovim zakonom internet proglašava „javnim mestom” kao da je reč o javnom prostoru – dakle fizičkom, jasno ograničenom javnom prostoru u okviru kojeg se dešavaju i sankcionišu prekršaji. Takođe, veoma je teško, pa i potpuno nemoguće na nivou jednog kantona rješavati problem sa lažnim vestima, govorom mržnje ili ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama u praktično neograničenoj online sferi, što se takođe želi ovim zakonom.

Problem je i to što se policiji daju velika ovlašćenja i mjere za ograničavanje slobode izražavanja, a da se ne predviđa procjena javnog interesa, kao i sprovođenje razumnih mera i balansa u bilo kojoj vrsti ograničenja prava na slobodu izražavanja i mišljenja.

Možemo govoriti o pravnom pritisku na sve slobodnomisleće ljude – od građana, koji su za sada najviše na udaru krivičnih postupaka zbog iznesenog mišljenja, do novinara i aktivista civilnog društva.

I na kraju, problematično je i to što država BiH ima krivično zakonodavstvo koje tretira mnoga od pitanja navedenih u nacrtu ovog prekršajnog zakona.

Naravno, ništa manje nije opasna ni mogućnost „prelivanja” istih ili sličnih zakonskih riješenja u druge kantone.

Neki su to već ranije uradili, kao na primer Unsko – sanski kanton, bilo je sličnh inicijativa i u Parlamentu Federacije BiH. Bila sam članica radne grupe koja je raspravljala o nacrtu zakona na više sjednica, nismo se složili oko mnogih pitanja. Sad je na potezu predlagač zakona – Vlada Kantona Sarajevo, a kasnije Skupština.

Iskreno se nadam da zakon neće biti predat u parlmentarnu procedure pre nego što se iz njega izostave svi članovi koji uključuju medije i društvene mreže, te prekršajne mere i postupci protiv govora mržnje i lažnih vesti.

KAŽNJEN TEK SVAKI ČETVRTI NAPADAČ NA NOVINARE

Cenzolovka: Safejournalists je zabilježio povećan broj napada na novinare u BiH. Posebno se izdavajaju napadi u Banjaluci zbog LGBT povorke u Mostaru, kada su vlasnici Hercegovina.info Mariji Ćosić dva puta izbušene sve gume na automobilu, kao i napad u Brčkom na vlasnika portala Times.ba Mirzu Derviševića. Kako ovi napadi utiču na rad novinara?

Rudić: U Liniji za pomoć novnarima registrovali smo 87 različitih slučajeva kršenja medijskih sloboda i sigurnosti novinara tokom 2023, što je 10,12 odsto više nego 2022. Najveći broj (21) se odnosi na političke pritiske, verbalne pretnje (17), šest je fizičkih napada, sedam pretnji smrću, osam govora mržnje itd.

Problem je visok stepen nekažnjivosti i sporost u istrazi napada, uključujući i slučajeve koje ste pomenuli. Samo 10 slučajeva prijavljenih u 2023. je riješeno u toj godini pred sudovima ili drugim nadležnim institucijama. Generalno, među novinarima i medijima vlada veliko nepovjerenje u rad pravosuđa, budući da je uspješnost u kažnjavanju napadača na novinare tek 25,4 procenta.

To je nedopustivo, te mi u BH novinarima govorimo o nedostupnosti pravde za novinare. To djeluje obeshrabrujuće na sve novinare i medije, posebno za mlađe kolege. Ako ovome dodamo i veliki broj krivičnih prijava u Republici Srpskoj, onda zaista svjedočimo osmišljenom i brutalnom gušenju medijskih sloboda i slobode govora u BIH. I to pred očima evropskih institucija u BiH i nakon što je država dobila status kandidata.

Izvor: Cenzolovka

FOTO: Privatna arhiva

BH novinari rade na očuvanju ugleda i dostojanstva novinarske profesije, poboljšanju prava i odgovornosti novinara i uvažavanju prava javnosti na informaciju. Upravo iz tog razloga pružamo punu podršku novinaru Julianu Assangu, čije izručenje traže Sjedinjene Američke države (SAD).  

Uskoro će punih pet godina od zatvaranja Juliana Assangea i njegovog mučenja u zatvoru Belmarsh u Londonu zbog objavljivanja velike količine povjerljivih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša za koje je Washington rekao da su doveli u opasnost živote Amerikanaca.

Slučaj Juliana Assangea je u kritičnoj fazi – njegova konačna žalba na izručenje SAD će biti pred Višim kraljevskim sudom u Velikoj Britaniji, na raspravi koja je zakazana za 20. i 21. februara 2024.

Ukoliko bude izručen SAD-u, prijeti mu produžena samica u istočnom okrugu Virginije, gdje će mu se suditi za “Špijunažu” zbog objavljivanja informacija od javnog interesa u okviru zakonskih odredbi koje zabranjuje odbranu javnog interesa. Ukoliko bude izručen SAD –u čeka ga zatvorska kazna zatvora od najmanje 175 godina.

Kampanju protiv ekstradicije Juliana Assangea podržavaju sve organizacije za ljudska prava uključujući Amnesty International, Human Rights Watch, ACLU, Reportere bez granica, NUJ, IFJ, EFJ  i Pen International. Njihov je stav da bi jedini pravičan ishod ovog slučaja bio da do izručenja uopće ne dođe, budući da bi kažnjavanje Assangea na nedozvoljen način  kriminalizovalo novinarstva  i objavu tajnih dokumenata u javnom interesu. Općenito, zatvaranja Juliana Assangea prije pet godia dovelo je do ograničavanja medijskih sloboda širom svijeta ali i zatvaranja novinara u mnogim državama.

U znak solidarnosti sa Julianom Assangeom, BH novinari su ga proglasili počasnim članom ovog udruženja.  BH novinari su se, također, pridružili svjetskoj kampanji protiv izručenja Assangea, te pozivaju  Vladu SAD da povuče sve optužbe i dopusti mu da se vrati kući, svojoj ženi i djeci.

 

Evropska federacija novinara (EFJ) vas poziva na webinar sutra, 14. februara, u 10.00 i 16.00 sati po srednjoevropskom vremenu, kako bi razmotrili relevantne činjenice, sudske događaje i pravne argumente u ovom slučaju.

Ako želite da učestvujete, molimo vas da se prijavite slanjem e-pošte na [email protected].

Nagrade za novinarstvo: Specijalna nagrada Almudena Grandes za odbranu prava na informacije 2022, Amnesty International nagrada za nove medije 2009 i Anticor Ethics Prize 2022.

FOTO: DOMINIC LIPINSKI/PA WIR

Udruženje BH novinari organizovalo je okupljanje u Sarajevu pred Vječnom vatrom kako bi zapalili svijeće  i odali počast ubijenim kolegicama i kolegama u Pojasu Gaze.

Novinarima u Sarajevu pridružile su se i medijski profesionalci iz Banje Luke, Zenice i Tuzle. Poruka je bila jedinstvena: “Novinarstvo nije zločin! Novinarstvo je javno dobro, a ubijanje novinara i novinarki u Gazi je nedopustivo”.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinara podsjetila je da je prema Međunarodnoj federaciji novinara najmanje 99 novnara/ki ubijeno od 7. oktobra prošle godine pa do danas. Većinu navodi čine palestinski novinari, njih 92. Živote je tokom obavljanja svoga posla izgubilo i četvoro izraelskih i troje novinara iz Libana.“Za četiri godine rata u Bosni i Hercegovini je ubijeno 80 novinara/ki, a za četiri mjeseca rata u Pojasu Gaze mnogo više. Zato pošaljimo poruku svima, prije svega međunarodnim organizacijama da ne smiju bez ikakvih reakcija gledati šta se dešava nad novinarima u Gazi. Moraju razraditi svoje taktike, primijeniti pravila međunarodnog humanitarnog prava i zaštititi naše koleginice i kolege koji, rizikujući svoje živote, pokušavaju pronijeti istinu o onome što se događa u Pojasu Gaze“, rekla je Rudić.

U Banjaluci na Trgu Krajine okupili su se novinari iz banjalučkih medija i podsjetili na važnost zaštite novinara/ki koji izvještavaju iz ratnih zona. “Međunarodne organizacije i institucije ne čine dovoljno da zaštite naše kolege da mogu raditi, živjeti, izvještavati iz Pojasa Gaze. Upravo zahvaljujući tim hrabrim novinarkama i novinarima svijet saznaje razmjere razaranja, uništavanja i šta se zapravo dešava u Pojasu Gaze”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara Banjaluka smatra da novinari nisu dovoljno zaštićeni.  Novinari iz Zenice okupljeni na koomerativnom skupu u znak sjećanja na ubijene novinare iz Gaze poručili su kako je nedopustivo ubijati novinare i medijske profesionalace na radnim zadacima.

“Ovo je najmanje što možemo učiniti kako bi se prisjetili svih kolega i kolegica i medijskih profesionalaca u pojasu Gaze koji nisu više među živima. Na ovaj način želimo poslati jasnu poruku da je nedopustivo ubijanje novinara”, kazala je Velida Kulenović, predsjednica BHN Kluba novinara Zeničko-dobojskoj kantona i novinarka Federalnog radija. Iz Tuzlanskog kantona novinari/ke poručili su kako rat mora što prije stati i kako se mora znati ko je kriv za zločine.

“Izgubili su život u želji i namjeri da izvrše svoj profesionalni zadatak, odnosno da svijetu prenesu šta se zapravo tamo događa. Mnogi su poginuli praktično prilikom snimanja, neki s porodicama. Svjedoci smo da su stradale cijele porodice pojedinih kolega”, rekao je Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari. Medijski profesionalci/ke su saglasni i poruka je jasna novinari i novinarke, snimatelji, fotoreporteri i freelenceri moraju imati međunarodni zaštitu i tokom izvještavanja iz ratne Gaze, a svi oni koji stoje iza ubistava novinara moraju biti procesuirani i kažnjeni. BH novinari pridružilo se Međunarodnoj federaciji novinara – IFJ, Nacionalnom sindikatu novinara Velike Britanije i Sindikatu novinara Palestine u kampanji zaštite svih novinara/ki i medija koji izvještavajuiz Pojasa Gaze.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima smatraju društveno neprihvatljivim, manipulativnim i pravno neutemljenim pokušaje Fadila Novalića, bivšeg premijer Federacije BiH, da pojedinim novinarima i medijima delegira odgovornost za to što je pravomoćno osuđen na četiri godina zatvora u sudskom postupku pred Sudom BiH, vođenom za slučaj visoke korupcije.

Nakon što su u javnosti objavljene informacije o presudi Fadilu Novaliću, Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću. osuđenima u aferi “Respiratori”, Novalić je pokrenuo neprimjerenu hajku i brutalnu političku kampanju protiv Harisa Šetovića, novinara Federalnu televizije (FTV), i Centra za istraživačko novinarsvo (CIN), optužujući ih da su mu “napokavali aferu” u vezi sa kupovinom respiratora i nezakonitim trošenjem javnog novca, te da je on sam “žrtva politički montiranog procesa”. Slične optužbe na račun medija iznio je trećeoptuženi Fikret Hodžić, što je na društvenim mrežama preraslo u ozbiljnu i sigurnosno opasnu kampanju protiv FTV –a i CIN –a, govor mržnje i huškanje. Toj kampanji su se, na žalost, pridružili i visoki dužnosnici SDA!

Upravni odbor BH novinara daje punu podršku novinarima FTV – a i CIN – a, koji su informacije o sudski utvrđenoj odgovornosti i zatvorskim kaznama za glavne aktere afere “Respiratori” objavili u javnom interesu, poštujući pravo građana da budu informisati o pitanjima koja se tiču načina trošenja javnog novca i zaštite općeg zdravlja u doba pandemije COVID -19. U tom kontekstu, UO BH novinara ocjenjuje neutemljenim pokušaje Novalića i Hodžića da kriminaliziraju medije i novinare, te da orkestriranom političkom hajkom na društvenim mrežama, krivnju sa svojih leđa prebace na druge.

Upravni odbor BH novinara prihvata lično nezadovoljstvo Fadila Novalića i Fikreta Hodžića kao i njihovu potrebu da javno komentarišu presudu, uključujući i javnu kritku samog sudskog postupka. To međutim ne znači da i Novalić i Hodžić, pomognuti infrastrukturom SDA i radi zaštite vlastitih interesa, mogu ciljano izlagati sigurnosnim rizicima novinare i klevetati urednike samo zato što su objavili pravosnažnu sudsku presudu. Ako nastave u tom pravcu, BH novinari će poduzeti institucionalne i zakonske mjere zaštite svojih koleginica i kolega u medijima.

Na kraju, Upravni odbor BH novinara poziva medije i novinareu BiH, posebno u Sarajevu, da, poštujući javni interes, svojim izvještajima o finalnoj odluci Suda BiH u vezi sa aferom “Respiratori” doprinose vladavini prava, a građanima ponude objektivne informacije i širi uvid u činjenice na osnovu kojih je donesena pravomoćna presuda.

Upravni odbor BH novinara  

Upravni  odbor Udruženja/udruge BH novinari daje punu podršku  zahtjevima Samostalnog sindikata radnika BHRT –a i njihovom posljednjem apelu za rješavanje finansijskih i drugih teškoća u funkcioniranju javnog medijskog servisa na nivou države, te stvaranju uvjeta za siguran i plaćen rad za 800 novinara/ki i drugih uposlenika/ca.

Samostalni sindikat radnika BHRT-a je u srijedu uputio alarmantano pismo Parlmentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine kao osnivaču ovog medija, zatim Upravnom odboru i menadžmentu BHRT –a, te ostalim nadležnim lokalnim i međunarodnim tijelima i organizacijama za „spas“ BHRT od finansijke propasti. U svom apelu, Samostalni sindikat radnika BHRT –a traži stabilno finansiranje javnog RTV servisa i  podsjeća kako je to jedan do 14 prioriteta na evropskom putu BiH, naglašavajući istovremeno kako se  radnici tog medija nalaze na rubu egzistencije. Ranije je saopćeno da entiteski javni servisi – RTRS i RTVFBiH duguju BHRT – u 80 miliona KM od naplaćene takse, odnosno 15 miliona za pružene, a neplaćene usluge.

Upravni odbor BH novinara podsjeća kako nadležne institucije BiH više od decenije ne žele riješiti problem stabilnog finansiranja BHRT, dozvoljavajući čak i da jedan od servisa – RTRS, javno krši Zakon o javnom RTV sistemu više od 6 godina bez ikakvih reakacija ili sankcija za takvo postupanje. Finansjska destabilzacije BHRT –a postala je plodno tle i za političko – nacionalna uplitanja u rad ovog medija, koja nisu bila u direktnoj vezi samo sa imenovanjima članova/ca uprave, direktora/ica i urednika/ica, već  su uticala i na unuatrnju destabilizaciju, loše programske odluke i nacionale podjele među uposlenicima.

Upravni odbor BH novinara smatra da teret i odgovornost za rješavanje bezakonja u raspodjeli RTV takse među tri emitera, programskoj stabilnosti i politički nezavisnom upravljanju ovim javnim medijem moraju biti na osnivaču – Parlamentarnoj skupštini BiH, zatim na Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), kao regulatoru profesionalnog i zakonitog rada nositelja dozvolje za javno emitiranje, te na međunarodnoj zajednici BiH koja je garant poštivanja prava na slobodu informisanja i pristupa javnim i pluralnim informacijama za sve građane. Svaka od navedenih institucija/organizacija mora preuzeti dio svoje odgovornosti i početi tražiti rješenja za opstanak BHRT i dostojan, plaćen rad njegovih uposlenika.

Istovremeno, Upravni odbor BH novinara poziva upravu i menadžment BHRT da sa mnogo više odgovornosti i transparetnosti ponudi javnosti svoje strategije i planove za „spas“ BHRT. Javnost, profesionala medijska zajednica i građani BiH koji plaćaju RTV taksu očekuju od menadžmenta i Upravnog odbora BHRT –a da ponudi nove, inovativne modele upravljanja javnim medijem i javnim resursima u interesu građana, pošteniju i racionalniju raspodjelu novca za plaće i druga primanja svih uposlenih, kao i kreiranje kvalitetnih i modernih programskih sadržaja.

Rješenje finansijskih, programskih i tehničkih teškoća u BHRT –u nije moguće (samo) intervencijom i odlukama izvan RTV doma, već traži više angažmana i odgovornosti onih koji vode ovaj medij i njime upravaljaju!        

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

Upravni dobor Udruženja/udruge BH novinari  ocjenjuje uvredljivim i neprimjerenim politički napad na novinare i urednike N1 televizije tokom obraćanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na jučerašnjoj press konferenciji u Banjoj Luci.

Milorad Dodik je iznova optužio N1 televiziju kako je „dio politike koja ruši Republiku Srpsku“, da „lažu i podvaljuju“ te da imaju „antisrpski narativ”.  Iako je više puta ponovio da se njegove optužbe ne odnose direktno na novinarku N1 Snježanu Mitrović, koja je izvještavala sa press konferencije, gospodin Dodik je na potpuno neprihvatljiv način uzeo mirkofon iz ruku novinarke, uz komentar da to radi kako se  „novinarka N1 ne bi loše osjećala“. Nastavljajući izljev mržnje prema N1 televiziji, on je jasno stavio do znanja kako ima službu koja prati sve ono što radi ovaj medij i još jednom naglasio da  N1 treba zabraniti rad jer je  „subverzivni državni element“.

Upravni odbor BH novinara smatra neprihatljivim verbalni napad na novinarku Snježanu Mitrović i N1 televiziju, kao i brutalno kršenje njihovog prava na slobodu izražavanja i postavljanje kritičkih pitanja. Sramotni su i na granici patološke mržnje višegodišnji obračuni Milorada Dodika sa medijskim djelatnicima te njegovo kontinuirano  uzurpiranje javne političke funkcije za lični obračun sa novinarima_kama i medijima koji kritikuju Dodikove odluke ili mu postavljaju legitima pitanja od javnog značaja.

Upravni odbor BH novinara posebno ističe izjavu predsjednika Dodika o „praćenju“ onoga što radi N1 televizija  i njeni novinari_ke. Ako je to tačno i ukoliko su novinari_ke ove televizije praćeni ili prisluškivani na bilo koji način, to može prestavljati ozbiljan zakonski problem i nedozvoljeno političko i institucinalno uplitanje u rad medija. BH novinari će zatražiti zvanični odgovor od državnih agencija SIPA i OSA, koje moraju obavijestiti javnost o tome na da li je, i ako jeste, na osnovu čijeg zahtjeva ili odluke i kojeg zakona, omogućeno praćenje i prisluškivanja novinara_ki N1 televizije i/ili bilo kojeg drugog medija u Bosni i Hercegovini.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

FOTO: N1 TV