Radionice su organizovane u Sarajevu, Livnu, Srebrenici, Goraždu, Banjoj Luci, Mostaru, Brčkom, Bijeljini, Bihaću i Zenici sa ciljem pružanja podrške poboljšanju uredničke politike u bh. medijima i znanja novinara/ki i blogera/ki u oblasti rodno zasnovanog nasilja kao i pružanja pomoći medijskim stručnjacima i blogerima da učinkovitije sarađuju i razmjenjuju informacije sa institucijama iz javnog i civilnog sektora koje se bave zaštitom prava žrtava, provođenjem zakona i kreiranjem politika u oblasti rodno zasnovanog nasilja.
Novinarka Euro Blica, aktivistica i predavačica na radionicama Milkica Milojević, mišljenja je da lokalni mediji, aktivisti i građani u jednoj zajednici mogu učiniti mnogo u sprječavanju nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući vršnjačko nasilje, cyber nasilje i porodično nasilje.
„Statistike govore da se svake godine u prosjeku u oba bh. entiteta prijavi oko 2700 slučajeva nasilja u porodici, a 300 do 500 žena i djece žrtava završi u sigurnim kućama. U BiH imamo samo 8 sigurnih kuća, što predstavlja problem za žrtve iz gradova i malih mjesta gdje ne mogu pronaći sigurno sklonište. Nasilje nad ženama je ozbiljan društveni problem. Očituje se i da nije isto biti žrtva nasilja u pojedinim dijelovima BiH. Ono što je biti žrtva nasilja u jednoj Bijeljini koja ima Laru ili Zenici koja ima Medicu nije isto kao u Goraždu ili nekom selu između Livna i Grahova i Glamoča ili uopšte u nekom malom mjestu gdje svi pokušavaju da sakriju teške priče pod tepih” kaže Milojević.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH i medijska ekspertica Ljiljana Zurovac smatra da novinari sa radionica u svoje redakcije treba da ponesu profesionalno etičko izvještavanje o nasilju nad ženama i djevojčicama.
„Novinari bi trebalo da se pridržavaju Kodeksa za štampu, on line medije i audio vizuelne sadržaje. Evidentno je mnogo etičkih kršenja pravila prilikom samog izvještavanja o ženama i maloljetnicama, a ne samo kada je nasilje u pitanju. Jedna od najvećih grešaka je predstavljanje žrtve nasilja punim imenom i prezimenom, uz objavu fotografije žrtve kao i objavljivanje komentara koji dodatno tu osobu prave žrtvom ili vrše dodatno nasilje. Razlog za to leži u trci za senzacionalizmom, za hvatanjem što većeg broja klikova u medijima ili čitanošću, zanemarujući interes žrtve nasilja”, navodi Zurovac i naglašava da svaki građanin ima puno pravo da reaguje i pošalje žalbu Vijeću za štampu ili RAK-u tražeći da se isprave pogrešni navodi u medijima koji ugrožavaju interes žrtve.
„ U toku 2017. godine u Vijeću za štampu dobili smo 400 žalbi od čega se svega 50-ak žalbi odnosi na izvještavanje o ženama ili nasilju nad ženama ili maloljetnicama. Važno je da NVO sektor koji se bavi zaštitom žena i djevočica kao dio svojih programa ili dnevnih aktivnosti uvede i reagiranja na pogrešno izvještavanje” zaključila je Zurovac.
U saradnji Udruženja/udruge BH novinari i Asocijacije XY a u okviru UN Women projekta „Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini” koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju organizovano je takmičenje za novinare/ke, blogere/ke „Isključimo nasilje- Mediji protiv nasilja nad ženama”. Takmičenje se odnosi na pet novinarskih kategorija i to štampu, web portale, radio, TV i blog, a u okviru svake kategorije biće dodijeljene nagrade za najbolje novinarske radove koji budu ispoštovali kriterije navedene u konkursu, u oblasti rodno zasnovanog nasilja. Detaljnije informacije o konkursu i kriterijima mogu se naći na web stranicama: www.bhnovinari.ba i www.asocijacijaxy.org na slijedećim linkovima:
http://www.asocijacijaxy.org/konkurs-za-novinare-i-novinarke–blogere-i-blogerke
