Slobodno i nezavisno novinarstvo je neophodno građanima u lokalnim zajednicama

0
65

SARAJEVO, 15.04.2021.- Istraživačka priča mora sadržavati originalan rad novinara, a ne samo prenošenje tuđih otkrića, ukazivati na sistemske probleme, te mora objasniti složene socijalne probleme, otkrivati korupciju, loše ponašanje i zloupotrebu vlasti – istaknuto je tokom radionice o istraživačkom novinarstvu za medijske djelatnike i slobodne novinare iz lokalnih zajednica, koja je održana u organizaciji Udruženja BH novinari, putem Zoom platforme.

Istraživačko novinarstvo se temelji na orginalnom istraživačkom radu novinara, te otkriva informacije koje pojedinac, organizacija ili vlast nastoje sakriti od javnosti i argumentirano ukazuje na problem od opšteg interesa. Informacije koje se pokušavaju sakriti su obično one koje se odnose na zloupotrebe u javnim službama, nezakonito finansiranje izbornih kampanja, korupcija u pravosuđu, policiji, zdravstvu, obrazovanju, te povezanost kriminala i politike, podmićivanja i slično.

Zinaida Đelilović, novinarka Žurnal magazina je mišljenja da istraživačko novinarstvo zahtijeva mnogo vremena i resursa i da vrlo često podrazumijeva da se jedna ili više osoba iz redakcije duže vrijeme bave samo jednom istraživačkom pričom. „Činjenica je da to sebi ne može priuštiti svaki medij, jer se na taj način ne proizvode svakodnevni sadržaji kojima se “pune” stranice novina ili portala. Ali, istraživačkim novinarstvom se može baviti svaki novinar, bez obzira na medij u kojem je uposlen, sve je stvar pristupa određenoj temi“, smatra Đelilović, dodajući da istraživačko novinarstvo pomaže građanima u borbi za njihova prava, te često ukazuju na različite vrste nepravilnosti u društvu i kako zloupotrebe mogu uticati na naš život.

Džana Brkanić, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) kaže da je najveći izazov za novinare, posebno kolege koji tek počinju da se bave novinarstvom, pronaći priču za istraživanje, ali da to ne treba puno da ih brine jer priča ima više nego istraživačkih novinara u BiH. „Za mlade novinare početnike najvažnije je da se svakodnevno informišu, jer još nemaju razrađenu mrežu tzv. informatora, kontakata, odnosno izvora informacija. Čitanjem štampe i portala svaki dan razvijamo novinarske vještine prepoznavanja važnih informacija, upoznajemo se sa događajima i ličnostima od interesa za javnost, potencijalnim sagovornicima ili izvorima i dolazimo do tema“, ističe Brkanić.

Ona također dodaje da je važno na samom početku naučiti pravila i zakone sistema u kojem se priča odvija kako bismo lakše razumjeli i brzo prepoznali važnost ljudi i odnosa na koje budemo nailazili tokom istraživanja. „Dokument je dokaz. Fotografija. Snimak razgovora. Print Screen morate znati kako sačuvati da ne bi bio oboriv na sudu. Nekada je za dobru priču dovoljan jedan papir, a mnogo češće se potvrda priče nalazi duboko skrivena u buntovima papira koje novinar izvlači iz javnih institucija, ustanova, firmi ili banaka. Zato neka istraživanja traju mjesec, neka tri, a neka čak godinu ili više“, zaključuje Brkanić.

Radionice o istraživačkom novinarstvu, kojima je do sada osnaženo 108 medijskih profesionalca i slobodnih novinara iz lokalnih medija, organizovane su sa ciljem jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjene evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama. Potreba za ovakvim radionicama je prepoznata od strane Udruženja BH novinari, s obzirom na činjenicu da mali lokalni mediji nemaju finansijskih kapaciteta ni dovoljno ljudskih resursa, kako bi kreirali istraživačke/analitičke članke o različitim „osjetljivim“ temama, koje se „kriju“ u svakoj lokalnoj zajednici u BiH. Još jedan od razloga zbog kojih se novinari u lokalnim sredinama teško odlučuju da budu istraživači jesu i konstatni pritisci, napadi, (auto)cenzura od strane različitih centara moći, kao i zavisnost od izvora finansiranja.

Azra Mustedanagić, novinarka FACE TV iz Sarajeva smatra da je istraživačko novinarstvo veoma bitno, posebno u lokalnim zajednicama. „Mišljenja sam da sve treba da kreće od nas i naše lokalne zajednice. Trebamo znati da li se nešto gradi propisno, koliko je mjesta zakonom predviđeno za parking i slične stvari. Također građani trebaju da znaju koliko je njihova lokalna zajednica prije svega sigurno mjesto za život kako njih tako i njihove djece. To se jedino može saznati kroz istraživačko novinarstvom, te objavljivanjem  jasnih i konkretnih dokaza“, kaže Mustedanagić.

Što se tiče kapaciteta i resursa kojima raspolažu lokalni mediji Mustedanagić je mišljenja da određeni kapaciteti postoje, ali da je resursa malo ili skoro nikako: „Dosta medija zavisi od raznih faktora, koji su većinom finansijske prirode. Mislim da je urednicima/vlasnicima i direktorima nekada teško “oduprijeti se” tome, s obzirom da njihovim radnicima zavisi plata od sigurnih izvora finansiranja. Ne treba zaboraviti da pojedini mediji u redakciji imaju jako malo ljudi, a fokus je uvijek na dnevnim vijestima“.

Mihaela Amidžić, novinarka portala mladibl.com iz Banjaluke kaže da je istraživačko novinarstvo u lokalnim zajednicama neophodno u smislu promjena društvenih prilika, jer priče koje razotkrivaju korupciju, kriminal, nepravilne privatizacije itd. imaju uticaja na javno mnjenje koje želi promjene u svojoj sredini. „Takođe, važno je da se što više posvetimo istraživačkim pričama kako bismo uticali na rad državnih organa i time sankcionisali nepravilnosti, te afere koje su u porastu. Mišljenja sam da lokalni mediji imaju mnogo prepreka i izazova prilikom kreiranja istraživačkih priča. Potrebno je prvenstveno mnogo više finansijskih sredstava, veća upornost i bolja edukacija novinara, a naravno tu je i problem sa sagovornicima, odnosno njihov izbor i pristanak da javno govore“, smatra Amidžić. Ona dodaje da je neophodno stvoriti bolje uslove za bavljenje istraživačkim novinarstvom, „s obzirom na to da vladajuće strukture direktno ili indirektno utiču na rad medija, često vrše pritisak na novinare zbog izvještavanja koje ne ide u njihovu korist,  te zbog toga istraživački novinar treba ostati istrajan, zbog čega mu je potrebna veća podrška društvene zajednice“.

Polaznici radionica iz lokalnih medija iz cijele BIH se slažu da je za istraživačko novinarstvo potrebna prije svega hrabrost i volja, ali i poznavanje njihovih osnovnih prava, kao i konstantna edukacija  i nadograđivanje znanja, čime se osnažuju da se na efikasan način suprostave različitim uticajima i pritiscima. Osim toga, medijski djelatnici smatraju da je neophodna sistemska podrška malim medijima, posebno u periodu pandemije korona virusa, koja bi im sa jedne strane obezbjedila finansijsku podršku, a sa druge strane osigurala nezavisnost koja je potrebna da bi se održao profesionalni standard i novinarski dignitet.

Radionica o istraživačkom novinarstvu održana je u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj ovog projekta je jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.