24. februara 2023. navršava se godinu dana otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ/EFJ) pokreću novu kampanju prikupljanja sredstava za podršku ukrajinskim novinarima na terenu.

Ukrajina je postala najsmrtonosnija zemlja za novinare 2022. godine sa 12 kolega ubijenih tokom svog rada, prema Listi ubijenih IFJ-a, a potrebe su ogromne.

Rat i dalje besni i utiče na sve dimenzije života novinara, od sve veće nesigurnosti, do potrebe za zaštitnom opremom i sigurnosnom obukom i humanitarnom pomoći za one koji su primorani da pobegnu.

Kao odgovor na vanrednu situaciju, IFJ i EFJ su u martu 2022. godine pokrenuli poseban Fond za bezbednost kako bi pružili ključnu podršku našim dvema podružnicama u Ukrajini, Nacionalnoj uniji novinara Ukrajine (NUJU) i Nezavisnom sindikatu medija Ukrajine ( IMTUU). Apel za hitne slučajeve bio je jasna ilustracija međunarodne solidarnosti. Obezbedio je ogromnu podršku, ne samo u smislu prikupljenog novca – najviše što smo ikada prikupili u bilo kojoj apelaciji – već i praktične pomoći koju su pružili naši filijali i novinarska zajednica širom sveta.

Zahvaljujući našem partnerstvu sa Uneskom, uspostavili smo šest centara novinarske solidarnosti širom Ukrajine, kojima upravlja NUJU, koji služe kao privremeni radni prostor za novinare, omogućavaju im pristup psihološkoj i pravnoj podršci, zaštitnoj i medicinskoj opremi, kao i smeštaj. obuke o bezbednosti i prvoj pomoći, između ostalih usluga.

Međutim, rat se odugovlači i novac je na izmaku. Ukrajinskim novinarima je potrebna naša podrška više nego ikada, a to je moguće samo uz vašu podršku i solidarnost.

Molimo vas da donirate Fondu za bezbednost novinara IFJ/EFJ u Ukrajini kako biste podržali ukrajinske novinare kojima je potrebna.

Preuzmite i delite vizuelne elemente kampanje na engleskom i francuskom jeziku.

Dodajte logo naše kampanje na glavnu stranicu vaše veb stranice da biste podržali kampanju prikupljanja sredstava IFJ-EFJ.

Označite #SupportUkrainianJournalists kao i @IFJGlobal i @EFJEurope na Tviteru, Fejsbuku, Instagramu.

Izvinjenja za nezavisne i istraživačke medije nema. Oni su sve češće na meti predsednice Vlade Ane Brnabić, koja ih časti epitetima – „tajkunski, mediji čije je delovanje brutalan fašizam“. U najnovijem televizijskom nastupu istrazivački mediji zaslužili su optužbu da su „pružali zdušnu podršku kriminalnom klanu Veljka Belivuka“.

Ko o čemu, predsednica Vlade o napadima na Danila. U najnovijem nastupu tvrdi – predsednikov sin bio je meta ozloglašenog, Belivukovog kriminalnog klana.

„Oni su da bi oslabili Aleksandra Vučića kriminalizovali Danila. Ali ono što je još strašnije od toga što su oni tu imali zdušnu podršku nekih takozvanih istraživačkih medija“, tvrdi predsednica Vlade Srbije.

I tako istraživački mediji ponovo postaju meta predsednice Vlade.

„Ja sam siguran da je predsednica Vlade mislila na nas, na KRIK, zato što su nas i ranije u tom kontekstu spominjali“, smatra glavni i odgovorni urednik KRIK-a Stevan Dojčinović.

Uvek sa istim ciljem, uveren je Stevan Dojčinović. Da bi skinuli odgovornost sa vlasti, pa i sa sebe lično.

„Ona je i dalje komandno odgovorna. Ona je bila premijerka. Ljudi iz njene Vlade su bili ti koji su dali podršku ovoj kriminalnoj grupi. Preko sedam godina su ih štitili. Sada naravno, kada istraživački novinari otkrivaju kako je vlast to radila, onda oni pokušavaju to da preokrenu tako što će da optuže istraživačke novinare da su oni sarađivali sa tom grupom i bili zaštitnici“, dodaje Dojčinović.

Takve optužbe posebno su opasne kada dolaze od najviših državnih funkiconera, smatra advokat Rodoljub Šabić.

„Direktan atak na slobodu izražavanja i na slobodu medija. A indrektan, ali opasan atak na bezbednost tih medija i novinara. Kad vi kažete direktna podrška kriminalnom klanu, vi ‘de facto’ tog nekog stavljate u rang saizvršioca, saučesnika, pomagača. Jel to premijerka neimenovanim istraživačkim novinarima i medijima stavlja u izgled višegodišnje kazne zatvora? Jel to moguće? Jel time preti“, pita se Rodoljub Šabić iz Civilnog odbora za zaštitu ljudskih prava.

Sa pretnjama istraživački novinari su se saživeli. Ali posle onih koji dolaze sa vrha, sa nacionalne frekvencije, i sve ostale pretnje postaju učestalije.

„Meni se desi na ulici da me ljudi napadaju, na internetu me napadaju… Čak i sad kad je ovo izjavila, čak nije KRIK ni imenovala, imamo takvu vrstu reakcije. Znači, ljudi razumeju na koga je mislila i onda nam šalju pretnje, uvrede, napadaju nas. To je onda veliki pritisak sa kojim se suočavate u svakodnevnom poslu“, objašnjava Dojčinović.

Možda nije svakodnevni, ali deluje da je u opisu premijerkinog posla napadati nezavisne medije u pokušaju odbrane predsednikovog sina.

„Po standardima tajkunskim medija, za Danila Vučića za porodicu Vučić, pa oni ne treba da postoje. To je brutalni fašizam“, poručlila je Brnabić.

Predsednica Vlade Ana Brnabić izjavila je danas da je klan Veljka Belivuka imao podršku istraživačkih medija, jer su oni prenosili informacije i na taj način kriminalizovali sina predsednika Srbije Danila Vučića.

„(Svedok i član klana Srđan) Lalić je pomenuo predsednikovog sina da je on kriv za ubistvo jednog od njih, i to je sve rekao, jer je klan hteo da oslabi predsednika. Kriminalizovali su Danila i ubacili ga u kontekst klana… Imali su direktnu podršku istraživačkih medija“, rekla je premijerka za TV Prva.

Takođe je rekla da je atentat o kome je pričao Lalić na suđenju bio samo „jedan od atentata“ koji su planirani na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Čuli smo potvrdu da su pripremali atentat na Vučića, ali prvi put smo čuli da bi za njegovo ubistvo bilo plaćeno pet miliona evra, ali da je ‘nebo granica’ i da bi (vođa kavačkog klana Radoje) Zvicer dao koliko god para da Vučić bude ubijen, kao i da ga ne zanima ko će drugi doći na vlast“, rekla je ona.

Salvom zvižduka ministru Berošu i premijeru Plenkoviću uz povike „Vili, odlazi“, prosvjednici su na Markovu trgu na prosvjedu „Oprostite što smetam ne mogu disati“ zatražili ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša i odgovornost premijera Andreja Plenkovića. Na prosvjedu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva nanovo se upozorilo na šutnju i zataškavanje, što traje punih šest mjeseci, o okolnosti smrti novinara Vladimira Matijanića.

Mnoštvo prosvjednika okupilo se pred Novinarskim domom u Zagrebu te su uz bučnu podršku Zlih bubnjara krenuli u prosvjednu šetnju do Markova trga.

– Krenut ćemo na Markov trg da kažemo Viliju Berošu i AP-u (premijeru Andreju Plenkoviću) što mislimo o tome kako i na koji način bešćutno zataškavaju cijeli ovaj slučaj, kazao je pri polasku povorke predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Povorka od gotovo 1000 ljudi od Novinarskog je doma preko Trga Republike Hrvatske išla Frankopanskom i Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića pa Zakmardijevim stubama do Gornjega grada na Markov trg. S transparenata na kojima su bili ispisani dijelovi razgovora Vladimira Matijanića s liječnicima pred njegovu smrt odaslane su poruke odgovornima: „Oprostite što smetam, ne mogu disati“, „Tko je ubio Vladimira Matijanića?! Zna se!?“, „Mijenjamo Vladu za Matijanića“… Na prosvjed su mnogi stigli autobusima iz Splita, Šibenika, Vinkovaca, Vukovara, Daruvara, Virovitice Osijeka, Slavonskog Broda, Pule, Rijeke… a među okupljenima je mnoštvo novinara, političara, književnika, glumaca.

Prosvjednici koji su se kretali u povorci naveli su kako su došli podržati prosvjed da bismo u budućnosti imali bolju brigu za sve nas.

– Situacija u našem zdravstvu je katastrofalna i došla sam dati podršku, kazala je jedna prosvjednica, dok je druga istaknula kako treba promijeniti u građanima svijest i da treba izaći na ulicu i treba prosvjedovati.

– Ne samo sjediti kod kuće i baviti se kafanskom politikom. Ako već ne možemo promijeniti stvari na izborima, možda možemo na prosvjedima, naglasila je.

Na Markovu trgu pušteni su potresni snimci razgovora Vlade Matijanića sa splitskom hitnom službom, koja mu nije pomogla. Kako je rečeno, prosvjedovalo se protiv sistema koji je ubio Matijanića te za sve druge žrtve zdravstvenog sustava, koji u Hrvatskoj ne funkcionira. HND i dalje traži neovisnu istragu okolnosti Matijanićeve smrti te ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je kako se ovaj prosvjed tiče svih građana i građanki jer smrt Vlade Matijanića nije jedina koja se tako dogodila.

– Bešćutni ministar zdravstva Vili Beroš odgovoran je za sustav koji je ubio Vladu zajedno s licemjernim povjerenstvom koje nas želi uvjeriti kako je sve bilo u redu, ali nije bilo u redu i nećemo to nikada prihvatiti, ne samo u ime, Vlade nego i u ime svih građana i građanki koji su nešto slično doživjeli. Da stvari ne funkcioniraju, govore i stotine mailova i poziva koje smo mi u HND-u dobili i u kojima su ljudi opisivali dramatične okolnosti u kojima su izgubili svoje najmilije. Ovo je prosvjed i za sve one koji su doživjeli tragediju poput Vladine. Šest mjeseci nas uvjeravaju, lažu, manipuliraju da je sve bilo u redu. Da stvari ne funkcioniraju govore stotine mailova i poziva koje su HND-u uputili građani iz cijele Hrvatske, a u kojima su opisivali dramatične okolnosti u kojima su izgubili najmilije. Želimo bolji zdravstveni sustav, sustav u kojem pacijenti poput Matijanića neće biti žrtve. Ovo nije prosvjed protiv zdravstvenih radnika i radnica, čiji rad poštujemo. Svi oni su žrtve sustava koji ne funkcionira, a podržavamo borbu brojnih zdravstvenih udruga koje traže bolje uvjete rada, rekao je Zovko kazavši kako je ovo odgovornost premijera Plenkovića, kojem je poručio: „AP, ovo je tema, ovo je tema koju nikada nećemo zaboraviti“.

Zovko je zahvalio na podršci i dolasku na prosvjed svima od zdravstvenih radnika do partnerskih organizacija koje su došle dati podršku Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i organizacije Novi optimizam iz Beograda.

Andrea Topić, novinarka i životna partnerica Vladimira Matijanića, istaknula je kako je sve već rekla što misli o zdravstvenom sustavu ponovivši da je ovo prosvjed za bolje zdravstvo te je pročitala nekoliko Facebook-poruka Vladimira Matijanića o hrvatskom zdravstvu pa tako Vlado u poruci od 4. veljače 2014. navodi: „Ležim u bolnici izgrađenoj prije ohoho godina, na krevetu koji je odavno prošao prvu mladost s posteljinom kakvu više nitko nema doma i slušam na Dnevniku o potrebi smanjivanja vrtoglavih troškova za zdravstvo“.

Potpredsjednik HND-a Branko Mijić kazao je kako je prošlo šest mjeseci od medicinski potpomognutog  ubojstva Vladimira Matijanića.

– Glavni krivici i dalje se ne žele pogledati u ogledalo i prave se kao da se ništa nije dogodilo. I štoviše, odgovornost za smrt Vladimira Matijanića prebacuju na osobu koja se ne može braniti, na pokojnog Vladu ubijajući tako našeg kolegu i prijatelja i po drugi put. Zato smo i došli danas ovdje, zato dižemo glas i zato ćemo to činiti i ubuduće. Guše nas bijes i srdžba, ali za razliku od Vlade, mi još dišemo i dok bude tako, nećemo oprostiti onima koji su ga usmrtili. Zato u ime Hrvatskog novinarskog društva pozivamo sve da ne odustajete i ne šutite dok god imate daha jer to što se dogodilo Vladimiru Matijaniću nije usamljen primjer, jer to se moglo dogoditi svakome od nas i nekome nama bliskom, kazao je Mijić dodavši kako se to dogodilo već mnogima.

Novinar Indexa Ilko Ćimić podsjetio je na tijek događaja koji su se odvijali u zadnjim satima Matijanićeve agonije koja je završila smrću, kao i sve što je uslijedilo nakon toga, a što je nazvao zataškavanjem.

-Zdravstveni sustavu Hrvatskoj ne funkcionira, poručio je Ćimić.

Vladina prijateljica i novinarka Gabrijela Radanović u svom govoru je kazala:

– Ministre Beroš, kada ste se usudili gnjusnim lažima komentirati smrt Matijanića, spomenuli ste nadstandard. Jeste li pod tim mislili na oživljavanje koje je trajalo preko sat vremena? Debelo preko sat vremena! Je li to nadstandard? Toliko smo dugo na stubištu ispred stana slušali zvuk upuhivanja zraka u njegova pluća, zvuk koji nikad nećemo zaboraviti. Proglasili ste ga nemarnim, Vladu, koji je odbijao u očaju povlačiti veze“, kazala je i poručila:

– Vladina smrt je na duši čovjeka kojeg odnedavno zovemo AP.

Na kraju su predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i Andrea Topić predali Vladi RH zahtjeve iz peticije koju je potpisalo gotovo pet tisuća ljudi. Traži se nova, neovisna istraga Matijanićeve smrti i ostavka ministra zdravstva Vilija Beroša.

– AP i bešćutni VB, od ove teme nikad nećemo odustati. To je taj bahati sustav. Dobili smo pouzdanu informaciju da neki liječnici nisu mogli doći jer su dobili inspekciju. Može ministar govoriti da je ovo što mi govorimo zlonamjerno, ali dokle god je živ, neće pobjeći od odgovornosti. AP, ovo je tema!, kazao je Zovko prije nego što su zahtjeve predati u zgradi Vlade.

Skupu su podržali i predstavnici NUNS-a, na čelu sa predsednikom Željkom Bodrožićem.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije osuđuje tekst na portalu Glas Zapadne Srbije, u kome se na najprizemniji mogući način vređaju prava jedne manjinske grupe – u ovom slučaju homoseksualne.

Tekst koji je potpisan sa GZS, što predstavlja redakcijski komentar, obiluje uvredama na ličnoj osnovi, sa puno laži, špekulacija i neistina i upućenih pretnji neimenovaj osobi, za koju se samo navodi da je – registrovani homoseksualac.

Naročito brine rečenica „Narod je davno rekao, ko se time služi njega opština sahranjuje“, gde se zapravo direktno preti neimenovanoj osobi.

Ovim tekstom Glas Zapadne Srbije na najprizemniji način etiketira pripadnike LGBT populacije, širi diskriminaciju i ksenofobiju, i na više mesta krši Kodeks novinara. U tekstu su pogažena gotovo sva novinarska načela, jer ne postoji provera podataka i izvor, ali su prekršena i osnovna ljudska prava i slobode zagarantovane Ustavom.

NUNS podseća da bi mediji trebalo da pišu u skladu sa Kodeksom novinara Srbije i ujedno da budu svesni svoje odgovornosti kada izveštavaju o osetljivim temama.

Kodeks izričito kaže da „novinar mora biti svestan opasnosti od diskriminacije koju mogu da šire mediji i učiniće sve da izbegne diskriminaciju zasnovanu, između ostalog, na rasi, polu, starosti, seksualnoj orijentaciji, jeziku, veri, političkom i drugom mišljenju, nacionalnom ili društvenom poreklu“.

Vlasnika Glasa Zapadne Srbije Gvozdena Nikolića, koji stoji iza ovog teksta, prošle je godine predsednik Republike odlikovao Srebrnom medaljom za izuzetne zasluge u javnim delatnostima, posebno u oblasti novinarstva, a njegov portal u poslednjih pet godina dobio je oko 270.000 evra na konkursima za sufinansiranje medijskih projekata od javnog interesa, iako je Nikolić odavno poznat po ovakvim ispadima. Svojevremeno je uputio ozbiljne pretnje predsedniku Sindikata profesionalnih fudbalera Nezavisnost Mirku Poledici jer ga je prijavio Komisiji za žalbe Saveta za štampu zbog neprofesionalnog izveštavanja, što je Komisija i potvrdila.

Krešić je prvi dobitnik regionalne novinarske nagrade „Gordana Suša“, koju je na predlog kolega i prijatelja ustanovio NUNS u znak sećanja na jednu od najboljih srpskih i jugoslovenskih televizijskih novinarki, koja je preminula u junu 2021. godine.

Uz Krešića su u užem izboru bile novinarke Arijana Saračević-Helać (Federalna televizija – FTV Bosne i Hercegovine) i Emina Kovačević (N1 Srbija), objavio je žiri.

Krešić je, po oceni žirija koji su činili novinari iz regiona, svojim profesionalnim angažmanom ispunio ključne kriterijume za nagradu – profesionalno i odgovorno novinarsko delovanje u televizijskom mediju u skladu s univerzalnim etičkim kodeksom novinara i u službi javnog interesa, zaštite ljudskih prava i slobode medija, kao i interesa i posebnosti svih građana, bez obzira na njihov etnički, verski ili rodni identitet, rekla je članica žirija iz uduge BH novinari Borka Budić.

Njegov rad, ocenio je žiri, karakterišu „profesionalnost, novinarska etika, uvažavanje javnog interesa, univerzalnost“ i „snažan televizijski identitet i lični integritet“.

Krešić (42) se novinarstvom bavi 2005. godine – prvo u u zagrebačkom dopisništvu Novog lista, gde je proveo šest godina, a potom od 2011. u Televiziju RTL. Od 2017. do 2022. bio je na TV N1 Zagreb, a od prošle godine radi na Nova TV.

Član je Hrvatskog novinarskog društva i trostruki je dobitnik njegove nagrade – 2009. nagrađen je za najbolji rad u pisanom novinarstvu, nagrada za najbolji rad u televizijskom novinarstvu pripala mu je 2014. godine, a 2018. osvojio je nagradu Novinar godine. Dobitnik je i nagrade „European Young Journalist“ za 2008. godinu.

Nagradu “Gordana Suša” NUNS je osnovao u saradnji s partnerskim novinarskim organizacijama sa prostora bivše Jugosslavije, uz podršku porodice Gordane Suše i beogradske ispostave Media Diversity Institute – Western Balkans.

Krešiću je, uz plaketu, uručena i mermerna skulptura „Anđeo“, rad bračkog vajara Petra Hranuelija, koji stvara u Zagrebu, Beogradu i umetničkoj koliniji Tamjanica na jugu Srbije, a izlaže u galerijama širom bivše Jugoslavije.

Presudom Osnovnog suda u Vranju od 11. oktobra prošle godine, zbog nasilničkog ponašanja prema zaposlenima u OK radiju i No Comment kafeu, Dejan Nikolić Kantar osuđen je na 14 meseci zatvora, a Bojan Tanasković i Slaviša Kocić na po osam meseci. Sada je ta presuda postala pravosnažna

Žalbu prvostepeno osuđenih veće Višeg suda u Vranju je  odbacilo je 24. januara kao neosnovane i potvrdilo presudu Osnovog suda. 

Ovom odlukom, presuda je postala pravosnažna.

Događaji koji su obuhvaćeni optužnim predlogom i presudom dogodili su se u junu mesecu 2022. godine. Efikasnim radom tužilaštva i vrlo kredibilnim vođenjem sudskog postupka u Osnovnom sudu a potom i na Višem sudu, doneta je presuda u rekordnom roku, ako se uzmu u obzir slični slučajevi napada na novinare ili nasilničkog ponašanja. 

Ovo bi trebalo da postane primer efikasnosti pravosuđa.

Podsećamo da je Dejan Nikolić već šest puta osuđivan za različita krivična dela. Ovo je sedma presuda. 

Uz to, protiv Nikolića u toku su suđenja za pretnje i nasilničko ponašanje prema bivšem načelniku Policijske uprave Vranje, kao i prema devojci sa kojom je bio u vezi. Pored toga, podignut je optužni predlog za pretnje koje je izrekao na samom suđenju na kojem je osuđen na 14 meseci zatvora. U toku je prikupljanje podataka o pretnji koju je uputio službenom licu u Centralnom zatvoru, i u ovom slučaju se očekuje optužni predlog. 

U isto vreme, Uprava za igre na sreću Ministarstva finansija privremeno je zatvorila kockarnice iz sistema Koloseum Gejm, koja je bila u vlasništvu Nikolića, jer je utvrđeno da nije dao istinite podatke ovoj upravi kako bi dobio licencu za obavljanje ovog posla. Naime, Nikolić je krivično kažnjen za ilegalno organizovanje igara na sreću, što nije prijavio Upravi kao nadležnom organu. I upravo dok je izdržavao ovu kaznu od četiri meseca zatvora, u svojoj kući sa slobodom da šeta po gradu, učinio je krivično delo za koje je kažnjen na 14 meseci zatvora.

Upravni sud u Nišu stavio je van snage odluku Uprave za igre na sreću i omogućio kladionicama da nastave sa radom i pored evidentnog prekršaja vezanog za uslove za dodeljivanje licence za ovaj posao. I Upravni sud je pokazao efikasnost u radu, koja je u potpunom nesaglasju sa iznetim činjenicama i pravosnažnim presudama protiv Nikolića. 

Očekuje se da će već pritvoreni Dejan Nikolić Kantar ostati u zatvoru do isteka kazne na koju je osuđen. 

Povodom ove presude, Veran Matić, član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija, čiji je OK radio član, izjavio je: 

„Zadovoljan sam efikasnošću sa kojom se došlo do pravosnažne presude. Očekujem da se i drugi slučajevi po kojima se vode postupci završe na sličan način. Na žalost, lokalna samouprava Vranja još uvek nije izvršila odluku sopstvenog organa i od juna meseca nije uspela da sruši nelegalno izgrađeni objekat, kojim je zazidan deo OK radija. Nastojaćemo da i preko Radne grupe za zaštitu i bezbednost novinara Vlade Srbije učinimo sve da se to što pre dogodi. Takođe, i da se izvrši adekvatna nadoknada svih gubitaka OK radija koji su nastali zbog nasilničkog ponašanja i nelegalne gradnje. 

Solidarnost novinara, kroz Stalnu radnu grupu za bezbednost novinara, sinergija sa MUP-om i Tužilaštvom, dala je važan doprinos efikasnosti, ali i sprečavanju različitih pokušaja opstrukcija“, kaže Matić.