Home Blog Page 112

Odloženo suđenje za paljenje kuće Milana Jovanovića, odbrana tražila izuzeće tužioca

0
slika: N1

Suđenje za paljenje kuće novinara portala Žig info Milana Jovanovića danas je odloženo nakon što je odbrana podnela zahtev za izuzeće postupajućeg zamenika tužioca.

Predlog za izuzećem podnela je advokatica Aleksandra Zlatić, koja zastupa okrivljenog Vladimira Mihailovića. Obrazlažući svoj zahtev, ona je istakla da odbrana sumnja u nepristrastrasnost zamenika Drugog osnovnog tužioca Predraga Milovanovića.

– Postupajući zamenik tužioca nam je nametnut u ovom postupku. On je izabran u Državno veće tužilaca i ne bi ni smeo da postupa u ovom predmetu. Drugo osnovno tužilaštvo ima veliki broj zamenika i ne mogu da verujem da nisu mogli da pronađu nikoga drugog da postupa, kazala je Zlatić, ističući da nema ništa protiv Milovanovića, ali da joj je stalo do zakonitosti postupka.

Sudija Drugog osnovnog suda u Beogradu Luka Pantelić je nakon ovog zahteva bio primoran da odloži glavni pretres, dok o zahtevu za izuzeće Milovanovića ne odluči tužilac Drugog osnovnog tužilaštva.

Ovo je drugi put da odbrana traži Milovanovićevo izuzeće, a isti zahtev bio je svojevremeno podnet i protiv sudije koja je vodio prvi postupak.

Predrag Milovanović je kao zamenik Drugog osnovnog tužioca postupao u ovom predmetu do prve osuđujuće presude. Nakon toga on je izabran za člana Državnog veća tužilaca. Kada je osuđujuća presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, Milovanoviću je, u skladu sa zakonom, omogućeno da nastavi da postupa.

Novinaru portala Žig info Milanu Jovanoviću pre tačno četiri godine je zapaljena kuća u opštini Grocka. Prvoookrivljeni u postupku koji se vodi zbog ovog zločina je Dragoljub Simonović, nekadašnji predsednik ove opštine. Pored njega, na optuženičkoj klupi nalaze se i Vladimir Mihailović, kao i Igor Novaković. U odsustvu se sudi Aleksandru Marinkoviću, koji je već duže vreme u bekstvu.

Naredni glavni pretres u ovom postupku zakazan je za sredinu januara.

Reporteri bez granica: U 2022. godini uhapšeno 533 novinara

0

U 2022. godini u svetu je uhapšeno 533 novinara, najviše u skoro 30 godina, saopštila je organizacija Reporteri bez granica (RSF) u godišnjem bilansu.

U ovoj godini je bio u porastu i broj ubijenih novinara – 57, najviše zbog rata u Ukrajini, navela je ta nevladina organizacija za slobodu medija u saopštenju objavljenom danas.

Polovina hapšenja novinara odnosi se na pet zemalja, Kinu (110), Mjanmar (62), Iran (47), Vijetnam (39) i Belorusiju (31).

RSF nikad ranije nije zabeležio ni toliko zatvorenih novinarki, ukupno 78.

Od ukupnog broja uhapšenih novinara 15 odsto su bile žene, ukazuje organizacija.

Novinaru Milanu Jovanoviću pre četiri godine zapaljena kuća

0
slika: N1

Na današnji dan pre četiri godine je zapaljena kuća novinara portala Žig info Milana Jovanovića, a napadači su pucali na vrata, kako porodica Jovanović ne bi mogla da se spasi izlaskom iz kuće u plamenu, podsetila je Demokratska stranka.

Jovanović je odmah ukazao da je požar podmenut zbog njegovog kritičkog pisanja o teškim zloupotrebama lokalnog moćnika i predsednika opštine Grocka i člana Glavnog odbora Srpske napredne stranke Dragoljuba Simonovića.

Kao neposredan motiv za napad, Jovanović je naveo kritičke tekstove o korupciji, kriminalu i malverzacijama tokom gasifikacije opštine Grocka, koje je pisao za portal „Žig info“, a potvrdu tih reči dobili smo posle dva i po meseca, kada je kao osumnjičeni zbog tog teškog krivičnog dela uhapšen Simonović.

Demokratska stranka podseća i da je tek 10. oktobra ove godine Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podnelo optužni predlog protiv Simonovića i bivše načelnice opštinske uprave zbog sumnje da su zloupotrebom položaja 2018. godine oštetili budžet opštine za više od 15 miliona dinara, na šta je Jovanović ukazivao još 2018. godine.

Podsećajući na jedno u nizu teških krivičnih dela koja su počinili čelnici Srpske napredne stranke, Demokratska stranka pruža snažnu podršku svim novinarima koji su ugroženi zbog svoga rada, naročito onima koji se kao čuvari javnog morala i savesti naseg društva bave istraživačkim novinarstvom.

Ujedno svim uzbunjivačima u Srbiji, svim hrabrim ljudima koji se suprotstavljaju naprednoj mafijaškoj organizaciji još jednom pružamo snažnu podršku, uz poruku da nisu sami u svojoj pravednoj borbi za slobodu i pravdu, poručili su iz DS.

IFJ: Ove godine u svetu ubijeno 67 novinara i medijskog osoblja

0

Ruski rat u Ukrajini, haos na Haitiju i rastuće nasilje kriminalnih grupa u Meksiku su doprineli naglom porastu broja ubijenih novinara u 2022. godini, saopštila je Međunarodna federacija novinara (IFJ).

U svom najnovijem izveštaju IFJ je naveo da je do sada u svetu ubijeno 67 novinara i medijskog osoblja, u odnosu na 47 prošle godine.

U Ukrajini je tokom izveštavanja o ratu ubijeno 12 novinara, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji ove godine. Većina su bili Ukrajinci, ali su uključivali i druge nacionalnosti, kao što je američki dokumentarista Brent Renaud.

IFJ ocenjuje da su porastu broja ubijenih novinara doprineli vladavina terora kriminalnih organizacija u Meksiku i narušavanje reda i zakona na Haitiju.

Ova godina je, naglašavaju, bila jedna od najsmrtonosnijih ikada za novinare u Meksiku, koji se sada smatra najopasnijom zemljom za novinare izvan ratne zone.

U izveštaju se beleži i pet smrtnih slučajeva novinara usred ovogodišnje političke krize u Pakistanu, te upozorava na nove pretnje novinarima u Kolumbiji i kontinuiranu opasnost za novinare na Filipinima, uprkos tamošnjem novom rukovodstvu.

Dodaje se da je 375 novinara trenutno u zatvoru zbog svog posla, a najveći broj njih je u Kini, uključujući Hongkong, u Mjanmaru i Turskoj. Prema prošlogodišnjem izveštaju bilo je 365 novinara iza rešetaka.

Takođe, podseća se da je pucano na novinarku Al Džazire, Širin Abu Akleh, dok je izveštavala iz palestinskog izbegličkog kampa. Ta arapska mreža je ove nedelje i zvanično zatražila od Međunarodnog krivičnog suda da istraži njenu smrt.

S obzirom da je broj ubijenih medijskih radnika u porastu, IFJ i druge medijske grupe su pozvale vlade da preduzmu konkretnije mere za zaštitu novinara i slobodnog novinarstva.

„Nedelovanje će samo ohrabriti one koji nastoje da suzbiju slobodan protok informacija i potkopavaju sposobnost ljudi da svoje vođe pozivaju na odgovornost“, rekao je generalni sekretar IFJ Entoni Belanger.

IFJ, sa sedištem u Briselu, predstavlja oko 600.000 medijskih profesionalaca iz sindikata i udruženja u više od 140 zemalja.

Janković: Osuda mizoginije Miloša Jovanovića

0
slika: Medija centar

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković danas je najoštrije osudila poređenje koje je narodni poslanik koalicije NADA Miloš Jovanović izgovorio odgovarajući na pitanje novinarke o ceni odustajanje Srbije od evropskog puta.

Jovanović je, kako u saopšenju naglašava poverenica, „upotrebio krajnje degutantno, neprimereno, mizogino i seksističko poređenje“.

Uz sve ograde koje su upotrebljene, izgovoreno predstavlja uvredu žena i diskriminaciju na osnovu pola. Ovakvo poređenje ne bi bilo napravljeno da je pitanje postavio muškarac, pri čemu suptilan način i izneta ograda od postavljenog pitanja ne umanjuje težinu rečenog, naglasila je poverenica.

„Svi učesnici u javnom i političkom životu imaju dodatnu obavezu da se uzdrže od izjava kojima se vređaju, ponižavaju ili uznemiravaju žene, imajući u vidu da se žene u Srbiji svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem“, zaključila je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Predsednik Nove DSS i poslanik koalicije NADA Miloš Jovanović je na konferenciji za medije u četvrtak uvredio novinarku N1 Eminu Kovačević.

„Niko vas ne pita za koliko novca bi ste vi spavali sa svima nama, jer bi to bilo krajnje uvredljivo pitanje, ispod svakog nivoa“, rekao je tada Miloš Jovanović odgovarajući na pitanje novinarke o o ceni odustajanje Srbije od evropskog puta.

Olivera Zekić: Mediji Junajted grupe ucenjuju i siluju REM, dosta nezgodno reagujemo na siledžije

0
slika: NUNS

Savet REM-a sinoć je doneo odluku o obustavi rada navodeći kao razlog pritiske i ugroženu bezbednost zaposlenih od strane nezavisnih medija, opozicionih stranaka i nevladinog sektora. Na pitanje ko ih konkretno ugrožava, predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić kaže da smo je pomešali sa nekim, da ona nije Obućina, te da mediji Junajted grupe “ucenjuju i siluju” REM.

– Ne sećam se da sam se žalila da sam ugrožena, pomešali ste me sa Jelenom Obućinom. A ovde uopšte nije reč o meni, nego o Regulatornom telu za elektronske medije, koje mediji u vlasništvu Junajted medije, bukvalno ucenjuju, siluju, i očigledno nameravaju to da rade sve dok Nova S ne dobije frekvenciju. No, kako i ja i REM dosta nezgodno reagujemo na siledžije i silovatelje, plašim se da im ovaj put to neće proći – kaže Zekić.

U saopštenju Saveta REM-a sinoć je navedeno:

„REM je godinama unazad izložen pritiscima dela opozicionih političkih stranaka, nezavisnih medija i dela organizacija civilnog sektora koji direktno ugrožavaju njegovu nezavisnost u radu. Međutim, nakon što na Konkursu dozvolu nisu dobile televizije N1 i Nova S, pritisci kojima je REM izložen mogu se uporediti sa direktnim pozivanjem na linč cele institucije i pojedinaca u njenom sastavu“, navodi se u saopštenju ovog tela.

Zekić je za Danas istakla da je obustava rada zakonita, jer imaju odluku sindikata, kao i da će sa radom početi kada se pronađu odgovorni za crtanje kukastog krsta na zgradi REM-a.

Ministar informisanja: Bilo kakav uticaj na rad REM nedozvoljen i nemoguć

0
slika: NUNS

Ministar telekomunikacija i informisanja Mihailo Jovanović izjavio je danas da je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) nezavisno regulatorno telo i bilo kakav uticaj na njihov rad je nedozvoljen i nemoguć, pa i to da on komentariše njihovu obustavu rada.

Apelujem da se ne vrši pritisak na regulatorne agencije, RATEL i REM, rekao je Jovanović za RTS i dodao da kao ministar ne može da sudi da li su neku odluku doneli brže ili sporije.

„Sloboda medija, bezbednost, sloboda rada i izrazavanja novinara su prioriteti rada Vlade Srbije i Ministarsva i od prvog dana smo posvećeni tom poslu“, rekao je Jovanović i naglasio da je samo nekoliko dana pošto je stupio na funkciju počeo rad na realizaciji medijske strategije i Akcionog plana sa novinarskim udruženjima.

Radna grupa, mala, počela je s radom na izmeni krovnog zakona, naveo je ministar i dodao da su u toj grupi zastupljena sva medijska i novinarska udruženja koja su radila i na medijskoj strategiji.

„Verujem da do kraja godine možemo imati prvi nacrt“, rekao je Jovanović i objasnio da potom sledi javna rasprava, slanje u Brisel za mišljenje Evropske komisije, kako bi zakon bio spreman za Vladu Srbije i parlament, što bi se moglo očekivati u prvom kvartalu 2023. godine.

Upitan za televizije N1 i Nova S koje su zamračile svoje ekrane 6. decembra, Jovanović je objasnio da su te televizije to uradile samostalno i da nijedna državna institucija nije uticala na to da oni obustave svoj rad, „niko ih nije sprečavao“.

„Da tumačim šta su želeli da postignu, uticao bih na rad i odluke REM. To bi bilo kao da komentarišem kao ministar pravde odluke suda“, ilustrovao je ministar.

Jovanović je istakao i da činjenica da je samo nekoliko dana od pretnji koje su na Tviteru upućene novinarski Jeleni Obućeni pronađeni odgovorni za to, što dokazuje da je prioritet bezbednost i slobodan rad novinara.

Savet REM doneo odluku o obustavi rada zbog „pretnji i pritisaka“

0
foto: Snimak ekrana N1

Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) saopštio je večeras doneo je odluku o obustavi rada ove nezavisne institucije.

Kako se navodi, razlozi za ovu odluku su brojni, ali su kulminirali činjenicom da je poslednjih dana ozbiljno ugrožena nezavisnost u radu i bezbednost članova Saveta, kao i svih zaposlenih u REM.

„REM  je godinama unazad izložen pritiscima dela opozicionih političkih stranaka, nezavisnih medija i dela organizacija civilnog sektora koji direktno ugrožavaju njegovu nezavisnost u radu. Međutim, nakon što na Konkursu dozvolu nisu dobile televizije N1 i Nova S, pritisci kojima je REM izložen mogu se uporediti sa direktnim pozivanjem  na linč cele institucije i pojedinaca u njenom sastavu“, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim navodima, raspisivanjem konkursa za tzv. petu dozvolu, pritisci su prerasli u otvorene pretnje. Bez obzira što je Zakonom zabranjen pritisak na članove Saveta i zaposlene u službama REM u procesu odlučivanja po konkursnoj dokumentaciji, dodaje se, pretnje postaju sve snažnije.

„Na ulazu u zgradu zamenika predsednika Saveta REM danas je nacrtan kukasti krst, uz akronimom REM. Ista nacistička simbolika nacrtana je na istom mestu  i pre nekoliko meseci. Jasno je kakvu poruku šalju ovakvi simboli. Prividno prikrivene borbom za medijske slobode, crnim ekranima i crnim kukastim krstovima ispisanim na fasadama, ove kvazi-novinarske, kvazi-političke i kvazi-demokratske pošasti prizivaju duhove prošlosti, totalitarizma, jednoumlja, linča i progona. Ovakvi pritisci su u direktnoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelima, koja se zasnivaju na pretpostavci o tolerisanju različitih mišljenja i nezavisnosti institucija“, ističe se u saopštenju REM.

Savet REM, dodaje se, apeluje na sve političke činioce kojima je boljitak Srbije preči od ličnih interesa da stanu u odbranu nezavisnosti Regulatornog tela i da mu omoguće nesmetani rad u skladu sa zakonima Republike Srbije.

NDNV: Opasno targetiranje novinarke Renate Bađi Ribar

0

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) najoštrije osuđuje targetiranje novinarke mađarske redakcije Radio-televizije Vojvodine Renate Bađi Ribar od strane državne sekretarke Ministarstva prosvete i funkcionerke Saveza vojvođanskih Mađara Anamarije Viček.

Koleginica Renata Bađi Ribar našla se na meti državne sekretarke zbog toga što se usudila da visokom funkcioneru Saveza vojvođanskih Mađara Balintu Pastoru postavi pitanja u vezi sa spomenikom „nevinim žrtvama 1944/45“; i spiskom navodnih nevinih žrtava među kojima se nalaze i osuđeni ratni zločinci iz Drugog svetskog rata, odgovorni za Raciju 1942. godine i druga zlodela.

Taj spomenik, podsećamo, po odluci novosadske vlasti, a na inicijativu SVM-a, treba da bude postavljen u Novom Sadu, čemu su se usprotivile brojne antifašističke i druge nevladine organizacije, političke stranke i građani, a u julu je tim povodom održan i protestni skup nakon izlivanja postamenta spomenika.

Zbog “nezgodnih” pitanja u programu RTV-a na mađarskom državna sekretarka postavila je objavu na društvenim mrežama u kojoj je, između ostalog, navela da joj je “neverovatno da se jedan mađarski novinar, koji smatra da je nezavisan, bavi istraživanjem i sa ovakvim dozom mržnje priča sa drugim čovekom samo zato što je ovaj drugi član SVM-a… i da u ovolikoj meri preuzima retoriku srpske opozicije, sa kojom se širi mržnja i stalno se priča o nekoj listi”.

Državna sekretarka i funkcionerka SVM-a pita se i “kako može neko ko je Mađar, da ne prihvati i da ne podrži postavljanje spomenika za nevine žrtve”, i da se tako “sramno” odnosi prema “pomirenju srpske i mađarske nacije”.

Neverovatna je količina bahatosti koju državni funkcioneri iskazuju prema profesionalnim novinarima koji se usude da svoj posao rade profesionalno i u skladu sa standardima profesije, besprizorno kršeći ne samo propise kojim se garantuju medijske slobode, nego i urušavajući osnovne demokratske i civilizacijske tekovine.

A među tim tekovina jedna od ključnih je antifašistička tradicija na kojoj su izgrađene veredosti savremene Evrope. Insitiranje na etnonacionalisitčkom konceptu ne samo da je u suštoj suprotnosti sa tim vrednostima, već predstavlja opasnost za dostignuti nivo ljudskih i građanskih prava.

I zato nije samo bezobrazno i bahato to što jedna državna sekretarka ne razume kako je moguće da “neko ko je Mađar” može da razmišlja svojom glavom i drugačije od zadatih etnonacionalističkih matrica, već je to i izuzetno opasno.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine izražava punu podršku koleginici Renati Bađi Ribar i poziva mađarsku redakciju pokrajinskog javnog servisa da se suprotstavi političkim pritiscima i bahatosti moćnika, te dosledno štiti standarde novinarske profesije.

O pritisku i javnom targetiranju profesionalne novinarke, te pokušaju nametanja političkog jednoumlja, NDNV će obavestiti relevantne novinarske organizacije i evropske institucije.