“Evropski kodeks standarda za nezavisne fektčeking organizacije”, objavljen danas, razvijen je kroz projekat koji je uključio medije za proveru činjenica iz više od 30 država Evrope. On je rezultat višemesečnog istraživanja, anketiranja i diskusije među evropskim fektčekerima, ali i predstavnika akademske zajednice i drugih eksperata u ovoj oblasti. Finalnu verziju Kodeksa odobrilo je 44 od 45 organizacija koje su učestvovale u glasanju.

Organizacije koje žele da postanu akreditovane članice Evropske mreže fektčekera (European Fact-Checking Standards Network – EFCSN) obavezne su da poštuju standarde uređene Kodeksom –  polazeći od kvaliteta izvora do nepristrasnosti i finansijske transparentnosti. Članstvo u mreži, koja će da predstavlja i podržava ovu zajednicu, ukazivaće publici na to koji fektčeking mediji su nezavisni, etični i posvećeni radu u korist javnog interesa.

Ovaj projekat je podržala Evropska komisija, a predvodi ga šest evropskih organizacija koje su fokusirane na borbu protiv dezinformacija: Fondacija Maldita (Španija), AFP (Francuska), CORRECTIV (Nemačka),  DEMAGOG (Poljska),  Pagella Politica/ Facta (Italija) and EU DisinfoLab (Belgija).

Komisija je predložila uredbu koja sadrži skup pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija u EU-u. Predložena uredba uključuje, među ostalim, zaštitne mjere protiv političkog upletanja u uredničke odluke i protiv nadzora. Stavlja naglasak na neovisnost i stabilno financiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja. Također se predlažu mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Prijedlog uredbe bavi se i pitanjem medijskih koncentracija te se predlaže osnutak novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge, koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela.

“Posljednjih godina vidjeli smo različite oblike pritiska na medije i sada je vrijeme za djelovanje. Moramo uspostaviti jasna načela: nijedan novinar ne smije biti špijuniran zbog svog posla, nijedan javni medij ne smije se pretvoriti u propagandni kanal”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnosti Vera Jourova. “Ono što danas predlažemo prvi put jest:  zajedničke zaštitne mjere za zaštitu slobode medija i pluralizma u EU-u”, istaknula je Jourova. Europski akt o slobodi medija treba osigurati da javni i privatni mediji mogu lakše prekogranično djelovati na unutarnjem tržištu EU-a bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.

Zakonom su obuhvaćena sljedeća područja: zaštita uredničke neovisnosti, zabrana upotrebe špijunskog softvera protiv medija, neovisnost javnih medija, testovi medijskog pluralizma, transparentno državno oglašavanje, zaštita medijskog sadržaja na internetu i pravo novog korisnika da prilagodi svoju medijsku ponudu.   Uredba će zahtijevati od država članica da poštuju učinkovitu uredničku slobodu pružatelja medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora. Osim toga, pružatelji medijskih usluga morat će javnom objavom takvih informacija osigurati transparentnost vlasništva te poduzeti mjere u cilju jamčenja neovisnosti pojedinačnih uredničkih odluka. Uredba zabranjuje korištenje špijunskih softvera protiv novinara i njihovih obitelji. Prijedlog uredbe predviđa mali broj iznimki od pravila o zabrani špijunskih softvera na temelju odredbi o nacionalnoj sigurnosti u slučajevima istrage zločina poput terorizma, zlouporabe djeteta ili ubojstva.

Novinar koji je predmet praćenja mora imati pravo na učinkovitu sudsku zaštitu neovisnog suda u svojoj državi. Države članice morat će osnovati neovisno tijelo koje će rješavati pritužbe novinara u pogledu korištenja takvih softvera protiv njih. Ta će tijela morati u roku od tri mjeseca od podnošenja pritužbe morati objaviti mišljenje o tome je li mjera poduzeta u skladu s odredbama Akta o slobodi medija. Ondje gdje postoje javni medijski servisi, njihovo financiranje mora biti odgovarajuće i stabilno, kako bi se osigurala urednička neovisnost. Čelnici i upravni odbor javnih servisa morat će se imenovati na transparentan, otvoren i nediskriminirajući način. Pružatelji javnih medijskih usluga dužni su pružati mnoštvo informacija i mišljenja, na nepristran način, u skladu sa svojom misijom javne službe, navodi Komisija.

Komisija ne ulazi u to kako će države članice osigurati stabilno financiranje, obveznom pretplatom koju građani izravno plaćaju ili iz proračuna, to treba biti njihov izbor, a ono što je bitno jest da financiranje bude stabilno i održivo, kaže Jourova. Države članice morat će raditi procjene utjecaja koncentracije medija na pluralizam i uredničku neovisnost.

Također se traži “transparentna i nediskriminacijska” raspodjela državnih oglasa u medijima. Državno oglašavanja veliki je izvor prihoda za medijski sektor stoga je potrebno osigurati da svi sudionici na medijskom tržištu budu pravedno tretirani pri raspodjeli tih oglasa. Vlasti će morati objavljivati iznose koji su potrošeni na oglašavanje i koji su mediji dobili oglase.

Konačna odluka o ovom prijedlogu je na Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu. Kada se usvoji, uredba će se izravno primjenjivati u državama članicama.

Izvor: HND

Zbog toga je zamenik javnog tužioca, Kontakt tačka za bezbednost novinara u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu u cilju otkrivanja svih napada i procesuiranja osumnjičenih dao nalog kontakt tački u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu da u skladu sa saznanjima iz medija formira predmete u vezi svakog napada na novinare, da se utvrde lokacije napada i ispitaju sve okolnosti.

Takođe potrebno je i da se svi oštećeni pozovu u tužilaštvo radi davanja izjave, zatim da se, ukoliko postoje, pribave video zapisi i snimci sa nadzornih kamera i prikupe druga obaveštenja.

Izvor: Danas

Gajić je rekao da je mladić u crvenoj trenerki sa kapuljačom i maskom protiv kovida najpre prišao snimatelju, tražio da ugasi kameru i rekao mu da mora da se skloni odavde, da nije dobrodošao i ne može da snima sa skupa.

“Ja sam u međuvremenu prišao i predstavio se, potom mi je taj mladić oteo mobilni telefon iz ruke, rekao kako moram da se sklonim odavde, kako ne mogu ovde da budem, kako policija neće moći da dođe dovoljno brzo da me zaštiti i kako će me odvesti iza zgrade narodne biblioteke da mi ‘objasni neke stvari’”, rekao je Gajić.

Potom je vratio mobilni telefon i rekao da je “samo došao da me upozori”, kaže Gajić.

Na incident su reagovale kolege sa drugih medija, a koleginica iz dnevnog lista Politika je stala između Gajića i tog mladića, koji je onda odlučio da se povuče, rekao je reporter N1.

Nakon toga je Gajić pozvao policiju i razgovarao sa šefom smene u PU Vračar koji je u roku od 10 minuta poslao policajce u civilu.

Što se tiče samog skupa protivnika Evroprajda, Gajić javlja da ih se okupilo nekoliko stotina, da su u međuvremenu ušli u hram i neće ići u organizovanu šetnju.

Izvor: N1

Incident je prijavljen policiji koja je od našeg snimatelja uzela podatke.

Inače, dvojica učesnika skupa protiv manifestacije „Evroprajd 2022“ privedena su u blizini Crkve Svetog Marka.

Došlo je i do incidenta, nakon što su protivnici Prajda flašama gađali automobile, psovali okupljne novinarske ekipe i ušli u raspravu sa policijskim službenicima.

Jake snage policije blokirale su danas kod Glavne pošte u Takovskoj ulici tridesetak građana, među kojima je i raščinjeni monah Antonije, koji su izveštaču rekli da nameravaju da spreče štetnju u okviru Evroprajda.

Iyvor: N1

Uprkos tome, NUNS se zahvaljuje ostalim policajcima, što su u teškim okolnostima brzo reagovali, često i sami bili izloženi gnevu protestanata, i uglavnom omogućili da novinari obavljaju svoj posao.

Očekujemo da budu sankcionisani svi napadači na novinare. Da podsetimo raščinjeni monah Antonije pogodio je flašom u stomak snimatelja N1. Napadač je ubrzo priveden.

Pripadnici Policijske brigade Beograda bez ikakvog obrazloženja, zaustavili su i maltretirali novinara FoNeta Davora Lukača, iako im se uredno predstavio, samo zato što je na javnom mestu, ispred zgrade u kojoj je kabinet predsednika Srbije Aleksandra Vučića, posmatrao kako privode i pretresaju maloletnike.

Novinarske ekipe N1 i Tanjuga napadnute su kod Hrama Svetog Save prilikom snimanja okupljanja. Ekipi N1 je prećeno, a novinaru Petru Gajiću je i oduzet mobilni telefon koji mu potom vraćen. Nakon što je pozvao policijsku stanicu pojavili su se policajci u civilu. Ekipi Tanjuga verbalno je pretila grupa momaka sa kapuljačama zahtevajući da prekinu da snimaju, a policija tada nije reagovala.

Prilikom sukoba sa policijom demonstranti su bacali i flašu na novinarku portala Nova.rs,  koja je, na sreću, ostala nepovređena.

Maja Sever, predsednica Evropske federacije novinara (EFJ) izjavila je za sajt NUNS-a  da je jučerašnja Parada Ponosa još jednom je pokazala da su novinari danas postali mete.

“Napadi u Beogradu nisu slučajna pojava, već su novinari koji obavljaju svoje uobičajene zadatke, izveštavaju s događanja, postali cilj napada. Juče je policija osigurala jaku zaštitu, ipak su novinari napadnuti, i u ovakvim okolnostima sve je teže raditi novinarski posao, pokriti sve aspekte događaja bez opasnosti od stradavanja. Jučerašnji događaj još jednom je pokazao da je potrebno izgraditi snažan mehanizam zaštite novinara koji će biti obavezujući i za nadležne institucije, poput policije i tužiteljstva, ali i za poslodavce koji novinarima moraju osigurati sigurnosu opremu, edukaciju i podršku unutar medijske kuće”, istakla je Sever.

NUNS je uoči subotnjih okupljanja prosledilo dopis Ministarstvu unutrašnjh poslova i Direkciji policije, u kome se pozivaju  da „obrate pažnju, i pruže podršku I, ukoliko to bude neophodno, zaštite novinare koji će u subotu izveštavati“. NUNS je u dopisu naveo da se novinarima, u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije, omogući pravo na kretanje, snimanje i rad, uprkos zabrani okupljanja građana, a u cilju pravovremenog i istinitog informisanja svih građana u Republici Srbiji o događajima u gradu Beogradu.

Nezavisno udruženje novinara Srbije apelovalo je da novinari i ostali medijski profesionalci, uoči okupljanja, budu jasno i vidno obeleženi ,,PRESS’’ markerima, i da kod sebe imaju istaknutu novinarsku legitimaciju, te da u datim situacijama obavezno poštuju uputstva koja im budu data od strane službenika Policije.

Novinari su takođe bili obavešteni o kontakt tačkama u NUNS – u za slučaj da im je potrebna pravna pomoć ili da treba da se prijavi slučaj tuzilašvu i policiji.

NUNS poziva sve koleginice i kolege, ukoliko su bili napadnuti ili sun a bilo koji način bili ometani u radu, a to do sada nismo zabeležili, da se jave NUNS-u.