Home Blog Page 31

Slučaj Ok radija: Ilić traži sporazum o priznanju krivičnog dela, i spajanje predmeta

0
photo: OK radio

Direktoru firme ,,Colosseum gest” Stefanu liću (iza koje stoji Dejan Nikolić Kantar) četvrti put je odloženo suđenje u Osnovnom sudu u Vranju zbog nelegalne gradnje nakon koje je usledilo i zaziđavanje prozora redakcije ,,OK Radija”. Njegov branilac Novica Zdravković u dopisu sudu tražio je odlaganje glavnog pretresa jer je Ilić dao predlog Osnovnom javnom tužilaštvu u Vranju o zaključenju sporazuma o priznanju krivičnog dela uz prethodno spajanje predmeta koji su vezani za nelegalnu gradnju kod ove redakcije.

Podsetimo , Zdravković je otkazao punomoćje Iliću ali ga sada ponovo zastupa, a advokat koga je na ovom ročištu dobio po službenoj dužnosti Stojan Ilić ga iz ovog razloga neće zastupati.

Naredno ročište zakazano je 14. februara 2024. godine.

Podsetimo se, pre skoro dve godine firma ,,Colloseum gest”, iza koje stoji vlasnik kockarnica i osuđivani nasilnik Nikolić počela je izgradnju bespravnog objekta za kladionicu u samom centru Vranja, pored ,,OK radija” i garaže koju koristi lokalna vlast.

Tim objektom kasnije je zazidan i prozor redakcije ,,OK radija” što je bio deo pretnji i pritisaka na ovaj medij. Nikolić je osuđen za pretnje i ugrožavanje sigurnosti vlasnice radija Olivere Vladković i finansijske direktorke Svetlane Ivanove.

Protiv Ilića se vodi još jedan postupak zbog krivičnog dela građenje bez građevinske dozvole koji se odnosi na radove usled kojih je zazidan i ,,OK Radio” za koji Ilić traži spajanje predmeta. Osnovni sud u Vranju je presudio da se Ilić u tom slučaju kazni sa 300.000 dinara i godinu dana uslovnog zatvora. Osnovno javno tužilaštvo  je podnelo žalbu na ovu presudu zbog toga što sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju krivičnog dela iz optužnog predloga u vezi krivičnog dela građenje bez građevinske dozvole iz čl. 219a. st. 3 u vezi st. 2. Krivičnog zakonika kojim je predviđena stroža kazna zatvora od šest meseci do pet godina uz novčanu kaznu.

Podsetimo se, i dalje nakon skoro dve godine Gradska uprava nije srušila nelegalan objekat kockarnice kojim su zazidane kancelarije ,,Ok radija” iako je nadležna inspekcija donela rešenje za to.

Izvor: Jugpress

 

Dvanaest opština nije raspisalo medijske konkurse u 2023. godini

0
Izvor: Pixabay

Bela Palanka, Bosilegrad, Crna Trava, Gadžin Han, Golubac, Knić, Lučani, Preševo, Rača, Surdulica, Žabari i Žitorađa su lokalne samouprave koje u 2023. nisu raspisale Konkurse za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja.

Novinari iz Preševa i Surdulice su krajem prošle godine ukazali na taj probelm. Oni su u javnom saopštenju naveli da je položaj novinara bez ove vrste pomoći ugrožen, a da se mediji zbog nedostatka finansija nalaze pred gašenjem.

Iako je novi Zakon o javnom informisanju i medijima, prema kome su lokalne samouprave u obavezi da raspišu medijske konkurse, stupio na snagu 4. novembra prošle godine, ove opštine do kraja godine to nisu učinile.

Prema novom Zakonu Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama, kao i lokalne samouprave dužne su da do prvog marta tekuće godine raspišu konkurse za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja.

Ovo je prvi put da se Zakonom definišu rok za raspisivanje konkursa, kao i kazne za one koji ove odredbe ne budu poštovali.

Podsetimo, ukoliko nadležni ne raspišu konkurse do pomenutog datuma, ili ih ponište, a nove ne raspišu u roku od mesec dana, predviđene su prekršajne kazne za odgovorno lice, u rasponu od 50.000 do 150.000 dinara.

Takođe, pri oceni projekata uzimaće se u obzir  u kojoj meri se medij putem koga će biti realizovan projekat pridržava profesionalnih i etičkih standarda.

To će biti ocenjeno na osnovu mišljenja Saveta za štampu, za štampane i onlajn medije i REM-a za elektronske medije, odnosno, na osnovu mera koje su ova tela izrekla medijima. Kako piše u ZJIM, ocenjivaće se težina povrede i broj izrečenih mera, kao i ponašanje nakon izrečene mere.

Za kršenje ovih odredbi predviđene su prekršajne kazne za odgovorno lice, takođe u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara.

HRW o Srbiji: Zastrašivanje novinara, napadi na LGBT, spori procesi ratnih zločina

0

U Srbiji su nezavisni novinari bili meta pretnji i zastrašivanja u 2023. godini, procesuiranje slučajeva ratnih zločina i dalje je sporo i često dolazi do odlaganja, a lezbejke, gejevi, biseksualci i transrodne osobe i organizacije meta su kontinuiranih napada, navodi se u godišnjem izveštaju američke organizacije Hjuman rajts voč (HRW) o ljudskim pravima širom sveta.

U delu izveštaja koji se odnosi na slobodu medija u Srbiji, navodi se da je Stalna grupa za bezbednost novinara u prvoj polovini godine registrovala 42 slučaja pretnji novinarima, a Nezavisno udruženje novinara je do kraja marta zabeležilo tri napada.

Novinari su ostali na meti takozvanih strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP), navodi se u izveštaju HRW.

Podseća se da je u martu počelo ponovljeno suđenje Ratku Romiću i Milanu Radonjiću, dvojici srpskih službenika Državne bezbednosti optuženima za učešće u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije 1999.

Provladini mediji nastavili su sa kampanjama klevetanja nezavisnih novinara koji kritički izveštavaju o vladi, piše HRW.

Izvor. N1

HND: Premijerov napad na N1 nedopustiv je pritisak na medije

0

Brutalni verbalni napad predsjednika HDZ-a i Vlade Andreja Plenkovića na N1 televiziju opasna je najava načina na koji će se najmoćniji političar u Hrvatskoj odnositi prema medijima koji mu nisu po volji kako se budu približavali izbori.

Nakon što je novinarka N1 televizije pitala premijera strahuje li da bi predsjednik Republike Zoran Milanović mogao poništiti izbor glavnog državnog odvjetnika ako procijeni kako se nisu poštovale procedure, Plenković je odgovorio u maniri srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji se svakodnevno obračunava s navedenom televizijom u Srbiji, i to optužbom da N1 u Hrvatskoj radi „polulegalno“. Ovakve optužbe govore u prilog činjenici da je premijer odlučio krenuti u otvoreni napad i zastrašivanje svakoga tko ne svira političku glazbu koju on voli i tko profesionalno radi svoj posao. Za Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske ovakvo je ponašanje zabrinjavajuće i opasno, kako za novinarsku profesiju tako i za javni interes te je za svaku osudu.

Premijer Plenković godinama docira i vrijeđa novinare te ima stalnu potrebu biti glavni urednik svih hrvatskih medija. Kad već koristi termin „polulegalno“, pitamo ga hoće li odgovarati ako netko njegove riječi shvati kao poticaj da se krene obračunavati s našim kolegicama i kolegama. I treba li ga podsjećati da je N1 televizija prije tri godine zatražila dobivanje nacionalne koncesije?

Kada ovom napadu dodamo i uporno guranje izmjena Kaznenog zakona, odnosno „lex AP“, koji će ostaviti katastrofalne posljedice za novinarsku profesiju, te kandidaturu čovjeka za čelno mjesto DORH-a koji bi privodio novinare i čvrsto zagovara donošenje takvih zakona, onda se s pravom treba zabrinuti i zapitati tko je sljedeća premijerova meta. Do tada njega i sve predstavnike vlasti podsjećamo da je zakonodavni okvir Republike Hrvatske jasan kada su u pitanju mediji i njihov rad. Prema Zakonu o medijima, svaki medij koji djeluje na području Republike Hrvatske ima pravo na slobodan rad.

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

 

Izvor: HND

NUNS: Podrška novinarima i apel vlasnici NIN-a da sačuva kredibilitet lista

0

Nezavisno udruženje novinara Srbije iskreno žali zbog dešavanja u nedeljniku NIN-u nakon što je većina novinara ovog lista juče saopštila da je napustila redakciju. Ovoj odluci prethodio je odlazak zamenice urednika Vesne Mališić, a zatim i urednika lista Milana Ćulibrka.

NUNS apeluje na vlasnicu NIN-a Jelenu Drakulić Petrović da sačuva kredibilitet koji je građen decenijama i omogući novim članovima redakcije da posao obavljaju u skladu sa profesionalnim standardnima i bez uticaja politike i biznisa.

Kada je u avgustu prošle godine izdavač NIN-a Ringijer saopštio da vlasništvo nad ovim nedeljnikom prenosi na direktorku kompanije Jelenu Drakulić Petrović, javnost je bila zabrinuta, kako se ispostavilo sa pravom, da je to uvod u promene u ovom listu.

Prema rečima doskorašnjih novinara NIN-a, nova vlasnica najavila je promenu koncepcije, ali ih nije uverila da će i dalje posao moći da obavljaju kao što su do sada činili – “beskompromisno i rukovodeći se isključivo imperativima profesionalnog novinarstva”.

Bivša zamenica urednika nedeljnika NIN Vesna Mališić rekla je da je nezadovoljstvo redakcije izazvano činjenicom da se vlasnica, od trenutka kad je kupila NIN do Nove godine, nije obratila redakciji.

“Pet meseci smo mi radili, a da nismo znali kako je neko kupio novinu, šta se tu dešava, kakve su to promene. Direktorka nam se pred Novu godinu obratila, pokazala nam je neko istraživanje koje je pokazalo da ljude vise interesuje ekonomija, IT, sport, region… Dakle, ne interesuje ih ono što je suština političkog nedeljnika, a to je da bude politički nedeljnik koji je kritički okrenut prema događajima u stvarnosti, nego se širimo u prostorima u kojima ima vise marketinga, reklama, ima možda vise para… svega drugog, a manje onog što je suština političkog nedeljnika”, objasnila je Vesna Mališić.

Sada bivši urednik NIN-a, Milan Ćulibrk juče je izjavio da će 8. februara izaći poslednji broj ovog nedeljnika na kom će raditi dosadašnja redakcija. Najavio je i da će svi koji su napustili NIN preći u novi nedeljnik koji će izlaziti u okviru Junajted medije.

NUNS pruža podršku i izražava poštovanje kolegama koji su u teškim momentima ostali na okupu i pokazali zajedništvo, solidarnost i privrženost novinarskoj profesiji.

NUNS očekuje da će nedeljniku koji osnivaju doskorašnji novinari NIN-a biti omogućeno da, kao i do sada, rade profesionalno i nesmetano.

Nezavisno udruženje novinara Srbije

11. januar 2024.

Apelacioni sud za kraj marta zakazao javnu sednicu o slučaju paljenja kuće Milana Jovanovića

0
slika: N1

Pet i po godina posle zločina i godinu dana posle druge prvostepene presude Apelacioni sud će pokrenuti postupak odlučivanja o optužnici po kojoj su visoki funkcioner SNS-a Dragoljub Simonović i njegovi saradnici već dva puta osuđeni na zatvorske kazne. Kada će se taj postupak završiti – niko ne zna. U slučaju Slavka Ćuruvije on traje od marta 2023.

Godinu dana nakon što je doneta, druga po redu, prvostepena presuda protiv Dragoljuba Simonovića i još trojice za paljenje kuće novinara, Apelacioni sud će razmatrati žalbe tužioca i odbrane.

Javna sednica zakazana je za 26. i 27. mart u 11 sati, u sudnici broj 11.

Ovo ne znači da će tada novinar Milan Jovanović i njegova supruga Jela Deljanin imati u rukama pravosnažnu presudu posle pet i po godina od kako im je spaljena kuća, automobil, uspomene i nepovratno uništeno zdravlje i mir.

Nakon što tročlano sudsko veće sasluša sve stranke u postupku, počeće takozvani i, po mogućoj dužini veoma čuven, „nejavni“ postupak.

Podsetimo, u slučaju ubistva novinara Slavka Ćuruvije, taj nejavni deo traje od marta prošle godine.

 

I drugi put osuđeni na ukupno 17 godina

Prvostepenom presudom koju je 20. marta 2023. godine izrekao sudija Drugog osnovnog suda Luka Pantelić, nepravosnažno su na ukupno 17 godina zatvora osuđeni Dragoljub Simonović, bivši predsednik Opštine Grocka i funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, Vladimir Mihailović, bivši policajac, Igor Novaković, lokalni kabadahija, dugo poznat policiji, i Aleksandar Marinković, sitni prestupnik, ali vrlo vešt u skrivanju, budući da policija ne može već pet godina da ga pronađe i privede pravdi.

Prema presudi, Simonović je, u želji da ućutka novinara koji je, uprkos stalnim pretnjama i pritiscima, neumorno istraživao i objavljivao tekstove o korupciji, iskoristio svoju političku moć, uticaj i sumnjivo stečen novac i podstakao Mihailovića, Novakovića i Marinkovića da u garažu Milana Jovanovića bace Molotovljev koktel, koji je doveo do požara u celoj kući.

Milan i Jela Deljanin preživeli su pravim čudom, pa je ovaj slučaj u novinarskoj zajednici okarakterisan kao pokušaj ubistva, iako optužnica i presuda ovaj napad tretiraju kao krivično delo izazivanja opšte opasnosti.

 

Ruganje i vređanje žrtava, aplauzi optuženima

Niko od osuđenih nikada nije pokazao ni trunku empatije prema oštećenima. Naprotiv, rugali su im se, vređali na sudu, a organizovali su i sramno okupljanje zaposlenih iz Opštine Grocka da pred sudom aplaudiraju Dragoljubu Simonoviću.

Činjenica da se ovaj slučaj korakom raka i kao rak rana bezbednosti novinara u Srbiji vuče po sudovima duže od pet godina, deluje uznemirujuće pogotovo kad se zna da je tužilac Predrag Milovanović za tri meseca završio istragu i podneo optužni predlog koji do dan danas nije pobijen ni u jednoj važnoj činjenici.

Inače, optužnica se zasniva na priznanjima glavnih učesnika u podstrekačkom zločinačkom lancu – na priznanjima Mihailovića i Novakovića, datim u dva navrata i u prisustvu njihovih advokata.

Na pitanje novinara Milana Jovanovića da li je za njega pravda u Srbiji dostižna, odgovaraće tročlano sudsko veće Apelacionog suda u Beogradu u sastavu Milimir Lukić (predsednik veća), Olivera Anđelković (izvestiteljka) i Maja Ilić.

Izvor: Cenzolovka

 

Prvanović: Nadzorni odbor nije doneo odluku da su mediji u vlasništvu UM kršili izbornu tišinu

0
N1

U skupštini Srbije održana je sednica Nadzornog odbora za praćenje kampanje, koji se izjašnjavao o prijavi predsednika SNS Miloša Vučevića o navodnom kršenju izborne tišine u medijima Junajted grupe. Član tog odbora Slobodan Prvanović izjavio je da je jednoglasno odlučeno da ovo telo nije nadležno za odluku o toj prijavi.

„Nadzorni odbor nije doneo osuđujuću deklerativno osuđujuću odluku protiv medija u vlasništvu United Grupe, i ja sam zadovoljan zbog toga. Mislim da bolje od ovoga nije moglo da se desi… Na početku diskusije je delovalo da će većina da usvoji zahtev u smislu da će doneti deklerativno osuđujuću odluku, ali, da li zbog naših argumenata ili nečeg drugog, postupićemo onako kako smo postupali kada su bili u igri i neke druge pritužbe“, kazao je Prvanović.

Na sednici ovog tela se razgovaralo i o tome da se upute preporuke Skupštini da se izmeni zakon, kako da bi sledeći Nadzorni odbor imao veća i preciznija ovlašćenj oko njihove nadležnosti.

Podsetimo, u Skupštini Srbije održana je sednica Nadzornog odbora za praćenje kampanje. Centralna tema prijava bila je predsednika SNS Miloša Vučevića o navodnom kršenju izborne tišine u medijima Junajted grupe.

Izvor: N1

Članovi redakcije i kolegijuma napustili NIN jer nisu dobili garancije da će posao obavljati profesionalno

0

Poštovani,

 

Nova vlasnica NIN d.o.o. Jelena Drakulić Petrović najavila je promenu koncepcije nedeljnika NIN, ali nas nije uverila da ćemo svoj posao moći i dalje da radimo kako smo dosad činili – beskompromisno i rukovodeći se isključivo imperativima profesionalnog novinarstva.

Zbog toga smo, oslanjajući se na svoje iskustvo i rešeni da očuvamo profesionalni integritet svakog od nas, odlučili da posao nastavimo u novom nedeljnom listu, u kome ćemo nastaviti da, kao i do sada, radimo u javnom interesu.

 

Članovi kolegijuma i redakcije NIN-a

Miloš Vučević optužuje Danas, N1 i Novu za kršenje izborne tišine, podseća da za to slede kazne do 150.000 dinara

0
Foto: N1

Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević uputio je dopis Nadzornom odboru za izbornu kampanju, tvrdeći da su Danas, N1 i Nova prekršili izbornu tišinu, odnosno Zakon o izboru narodnih poslanika.

On je podsetio da su prema tom zakonu za kršenje izborne tišine predviđene novčane kazne u 50.000 do 150.000 dinara, dok su za fizička lica kazne predviđene od 10.000 do 40.000 dinara.

Vučević smatra da je list Danas prekršio izbornu tišinu naslovnim stranama od 15. i 16. decembra na kojima je, kako navodi, Aleksandar Vučić kao nosilac liste SNS predstavljen u negativnom tonu.

Takođe, Vučević smatra da je došlo do kršenja izborne tišine i objavljivanjem tekstova o glumcu Draganu Bjelogrliću na sajtu Danasa, kao člana ProGlasa. Za isto optužuje i sajt N1.

“Objavljivanje ovih članaka upravo u periodu izborne tišine prevazilazi običan novinarski propust. Oni predstavljaju namerni čin koji prelazi granice neutralnog izveštavanja”, navodi Miloš Vučević.

Listu Nova se stavlja na teret da je na naslovnim stranama od 16. i 17. kršila izbornu tišinu kroz pozive poznatih ličnosti na glasanje, odnosno prenoseći izjave glumca Bojana Dimitrijevića, istoričarke Dubravke Stojanović i pesnika i urednika Arhipelaga Gojka Božovića.

Predsednik SNS smatra da je izborna tišina prekršena i na TV Nova u emisiji “Kod Ivana Ivanovića”, gde je gost bio glumac Dragan Bjelogrlić.

“U emisiji je Bjelogrlić opširno govorio o navodnim teškoćama i problemima sa kojima se društvo suopčava. Kroz svoje komentare on je suptilno kritikovao SNS i navodni negativan uticaj stranke na društvo”, zaključuje Miloš Vučević u dopisu Nadzornom odboru za izbornu kampanju.

Izvor: Danas