U Čečeniji su prebijeni novinarka Nove Gazete Elena Milašina i advokat Aleksandar Nemov.

Rijaliti programi na televizijama sa nacionalnim frekvencijama su „šećerna vodica“ da bi se progutale informacije koje su lažne i manipulativne, a televizija Pink će se braniti do poslednjeg trenutka jer vlast počiva na medijskoj manipulaciju, ocenili su sagovornici N1 povodom devetog protesta „Srbija protiv nasilja“, u kom su građani išli do RTV Pink.

Doskorašnja članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Judita Popović ocenila je specijalnoj emisiji o protestima protiv nasilja na TV N1 da su zahtevi građana zagrebali površinu, jer je ljudima dosta nasilja, i onog u kulturnom, informativnom i svakodnevnom životu.

Kako je istakla, favorizovane komercijalne televizije su privilegovane da dopru do svih građana Srbije i dobro je što su građani prepoznali „medijsku anarhiju“.

„Ključan je tu informativni program koji čini polovinu mediskog sadržaja, a rijaliti je šećerna vodica da bi se progutale informacije koje su lažne, manipulativne i onemogućavaju ljude da po svojoj proceni donose zaključke“, rekla je Popović.

Kako je navela, to je konfuzija koju je REM dugo godina promovisao.

„REM se uvek fokusirao na sadržaje koji nisu ključni u toj meri. Ako ljudi nisu na pravi način informisani, manipuliše se, ide se u pravcu toga da ljudi žive u paralelnom svetu, koji nikako nije realan“, istakla je ona.

Reakcije REM-a na kršenja zakona su, kako je ocenila, bile retke, selektivne, a svi postupci završavali su odbijanjem prijave ili svođenjem kazni na opomene i upozorenja.

Ključna argumentacija u elaboratima televizija sa nacionalnim frekvencijama je, kako je navela, bila da su se u međuvremenu promenili i da će voditi računa o javnom interesu.

Na moje pitanje kako će da ispune te lepe priče, nisam dobila garanciju osim „časne reči“.

Glavni urednik novina Nova Ranko Pivljanin rekao je da zastava na zgradi Pinka do koje su građani prošetali tokom devetog protesta „Srbija protiv nasilja“ u Beogradu simbolizuje distinkciju dve Srbije – jednu koju pravi Pink „monstruozni mehanizam“, da je crno belo, a belo crno, a to je, kako kaže, medijski program koji je doveo do ove šetnje i svega ovoga.

„Ne emituje REM nasilje, samo ga odobrava. Ljudi su otišli na mesto zločina“, rekao je Pivljanin.

On je ocenio da je Pink „skaradno mesto“, uz podsećanje da je njen vlasnik Željko Mitrović služio svakom režimu ali da je problem što su sve vlasti dolazile kod njega.

Pink i Hepi su, kako je naveo, posledica, a problem je što javni servis nije to što jeste i to funkcioniše jer nema druge strane da se vidi da to nije tako.

,,U ovoju zemlji dok jedna garnitura političara ne fasuje robiju neće se ništa promeniti. Pink će se braniti do poslednjeg trenutka jer vlast počiva na medijskoj manipulaciji. Onog trenutka kada bi ukinuli mogućnost da plasira opsenu širom Srbije izgubio bi rejting i vlast“, rekao je Pivljanin.

Pink će se, kako je ocenio, braniti više od ministra policije Bratislava Gašića.

„Strah me da (Aleksandar Vučić) neće otići na izborima, mislim da on ne bi podneo poraz na izborima“, smatra Pivljanin.

Osim u Beogradu, protesti su održani u još 15 gradova Srbije, a predsednik NUNS-a Željko Bodrožić ocenio je da je organizovanje skupova u brojnim gradovima u Srbiji veliki uspeh, i podsetio je na stanje u našoj državi od prošle godine, kada nije bilo masovnih okupljanja protiv vlasti.

„Očigledno je da je manje ljudi nego što je bilo prethodnih nedelja, ali to i dalje ne treba da obeshrabri građane Srbije koji su ustali protiv nasilja. Ta masa koja je nedeljama punila ulice Beograda ne može da nestane i očekivano je bilo da broj ljudi opadne zbog leta i godišnjih odmora“, kazao je Bodrožić.

Prema njegovom mišljenju, sama činjenica da su se protesti odužili do jula predstavlja veliki uspeh, jer su se proširili po celoj Srbiji.

„Poprilična apatija je vladala među građanima i medijski mrak je dao rezultate. I dalje, posle svih ovih nedelja postoje građani koji ne znaju da postoje protesti“, upozorio je Bodrožić.

Rusko glavno tužiteljstvo proglasilo je aktivnost Novaya Gazeta Europe „nepoželjnom“ i „prijetnjom temeljima“ ruskog ustavnog poretka i sigurnosti. Tim povodom reagirali su iz Committee to Protect Journalists (CPJ) priopćivši da ruske vlasti trebaju prestati ušutkavati medije  označavajući ih kao „nepoželjne“ i pustiti neovisnu novinsku kuću Novaya Gazeta Europe da radi slobodno.

Organizacijama koje dobiju klasifikaciju nepoželjnih zabranjeno je djelovanje u Rusiji, a svatko tko u njima sudjeluje ili radi na organiziranju njihovih aktivnosti suočava se s kaznom do šest godina zatvora i administrativnom kaznom.

Otkako je Novaya Gazeta osnovana 1993., najmanje pet njezinih novinara i suradnika ubijeno je zbog svog rada. Danas  3. srpnja 2023. obilježit će se 20. obljetnica ubojstva Yurija Shchekochikhina, tadašnjeg zamjenika urednika te novine i voditelja istražnog odjela.

– Oni koji su to učinili i dalje su na vlasti u mojoj zemlji. Ali i dalje sam novinar. I nastavit ću, rekla je Ekaterina Glikman, zamjenica urednika Novaya Gazeta Europe, za CPJ putem aplikacije za razmjenu poruka, ističući da je Shchekochikhin bio njezin prvi šef. -Novaya je nezaustavljiva. Vidjet ćemo tko će duže izdržati, poručila je Glikman.

– Nemilosrdni progon ruskih vlasti protiv Novaya Gazeta Europe seže jednako duboko kao i predanost medija neovisnom izvještavanju koje prkosi vlastima, za što je platila visoku cijenu, rekla je Gulnoza Said, programska koordinatorica CPJ-a za Europu i središnju Aziju, u Amsterdamu te dodala da bi ruske vlasti trebale  odmah preispitati svoje propise o ‘nepoželjnim organizacijama’ i prestati zabranjivati svako izvješćivanje koje je u suprotnosti s vladinim narativom.

Tužiteljstvo je optužilo Novaya Gazetu Europe za distribuciju materijala organizacija koje su označene kao ekstremističke ili nepoželjne i navelo da „stvara i širi tendenciozne informacije“ štetne po interese Rusije, a glavne teme su „lažne informacije“ o kršenju prava, ratu u Ukrajini i ratni zločini.

Novaya Gazeta Europe ima sjedište u Latviji, a pokrenuli su je u travnju 2022. novinari koji su prethodno radili u nezavisnim ruskim novinama Novaya Gazeta, od kojih su mnogi pobjegli nakon ruske invazije na Ukrajinu i naknadne kriminalizacije „lažnih informacija“ o ruskoj vojsci .

Krajem travnja 2022. ruski državni regulator za medije Roskomnadzor blokirao je web stranicu Novaya Gazeta Europe. U rujnu je rusko Ministarstvo pravosuđa označilo Kirilla Martynova, glavnog urednika Novaya Gazeta Europe, „stranim agentom“.

-Budući da nije uspio u potpunosti iskorijeniti svaki neovisni glas i glasilo u zemlji ili nas natjerati da šutimo, Kremlj nas je sada označio kao kriminalce“ napisala je ta novina u priopćenju u srijedu. Nepoželjni status „namijenjen je prijetnji novinarima, piscima i čitateljima“ i „posljednji je alat koji Kremlj može upotrijebiti protiv nas“.

Novaya Gazeta Europe nastavit će objavljivati, prema toj izjavi, koja je potaknula ruske čitatelje da nastave čitati njihova izvješća, ali da „budu oprezni, uklone sve poveznice na naše članke sa svojih računa na društvenim mrežama i suzdrže se od našeg citiranja u budućnosti“.

Od 2021. ruske vlasti označile su desetke organizacija „nepoželjnima“, uključujući nezavisnu web stranicu Meduza i istraživačke novine iStories, The Insider, Bellingcat i Proekt.

Godine 2007. CPJ je odlikovao Dmitrija Muratova, glavnog urednika Novaye Gazete, svojom međunarodnom nagradom za slobodu medija, a 2021. dobio je Nobelovu nagradu za mir za svoj rad. U rujnu 2022. ruske su vlasti Novaya gazeti oduzele licence za tisak i internet. CPJ nije dobio nikakve odgovore na svoje upite koji su upućeni ruskom glavnom tužiteljstvu, priopćili su iz CPJ-a.

Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović rekao je da nije izjavio da će rijaliti program Zadruga, koji se emituje na toj televiziji, biti ukinut, već prekinut.

Položaj zaposlenih u medijima u Crnoj Gori poboljšan je tokom ove godine ali i dalje postoje hronični problemi sa kojima se susrijeću a koje treba rješavati u socijalnom dijalogu, poručeno je na sastanku predsjednice Evropske federacije novinara Maje Sever i rukovodstva Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da su plate povećane u javnom servisu Radio – televiziji Crne Gore (RTCG) i pojedinim lokalnim javnim emiterima.

„Zarade su povećane i u nekim privatnim medijima, zahvaljujući direktnim pregovorima predstavnika zaposlenih i sindikata sa rukovodstvom, ali i dalje ostaje veliki broj medija u kojima zaposleni primaju zarade koje ne odgovaraju značaju naše profesije“, rekao je on.

Kračković se osvrnuo i na, za sada, neuspješne pregovore sa poslodavcima oko novog Granskog kolektivnog ugovora.

„Iako smo predložili mjere kojima bi se značajnije unaprijedio položaj novinara i medijskih radnika unutar redakcija, one su i dalje na čekanju, jer poslodavci za sad nisu imali sluha za njih. Mi smo i dalje spremni da pregovaramo kako bismo zajedno došli do prihvatljivih rješenja za sve“, poručio je Kračković.

Predsjednica EFJ Maja Sever naglasila je da situacija u Evropi veoma složena, te da brojni mediji pregovaraju za bolje kolektivne ugovore, ali da je to za sada pošlo za rukom samo kolegama i koleginicama iz Danske.

„Položaj novinara u Evropi sve je gori. Izazovi su brojni i ponekad se čini da dolaze sa svih strana i zato treba mnogo više solidarnosti i zajedničke akcije kako bismo opstali kao profesija“, kazala je ona.

Potpredsjenica SMCG Marijana Camović Veličković govorila je o izmjenama medijske regulative i problemima koje ona adresira.

„Mislimo da medijski zakoni u onom obliku u kom su usvojeni na radnim grupama daju nadu da se položaj zaposlenih u medijima može promijeniti na bolje i da ovo više neće biti profesija iz koje se bježi. Tu naravno ostaje problem koji smo već vidjeli na djelu, a to je primjena medijskih zakona“, kazala je ona.

Potpredsjednica SMCG i predsjednica Sindikata zaposlenih u RTCG Jadranka Drobnjak informisala je Sever o toku pregovora oko novog Kolektivnog ugovora u Javnom servisu i benefitima koje su zaposleni dobili.

„Plate su povećane od 10 do 40 odsto, zavisno od stepena obrazovanja, s tim što su zaposlenima koji su primali manje zarade, one povećena procentualno više. Mi ćemo se i dalje zalagati za unapređenje položaja kroz redovno usklađivanje Kolektivnog ugovora“, poručila je Drobnjak.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever, prvi put je u posjeti Crnoj Gori. Sindikat medija Crne Gore jedina je organizacija iz naše zemlje koja je, praktično, od svog osnivanja članica Evropske i Međunarodne federacije novinara.

Grupa od šest-sedam ljudi napala je palicama i motkama ekipu subotičke televizije Panon dok je snimala u šumi Makova sedmica.

„Migranti su izašli iz šume, uzvikivali su i pretili motkama našoj ekipi, a potom su i gađali automobil naše medijske kuće“, navela je ta televizija. 

Prema rečima jednog od novinara, „trenutna situacija je ubedljivo najgora od kada su migranti prisutni u Subotici“.

„Nažalost, ova snimanja vezana za migrante postaju sve opasnija. U šumskom pojasu je pucnjava svakodnevna pojava. Migranti koji ovde borave su agresivni. Nažalost, juče smo imali jedno negativno iskustvo, jer je grupa od šest-sedam ljudi istrčala iz šume i počela da nas juri. Na sreću, motor automobila je radio, brzo smo uskočili i odvezli se”, rekao je on.

Robert Vujković, jedan je od vozača RTV Panon, čiji posao je i da proceni opasnosti koje vrebaju televizijsku ekipu, kazao je da je u njegovoj nadležnosti i da osigura bezbednost snimatelja i novinara.

„Mi smo ti koji prvi izlazimo i pogledamo okolo. Kada oni rade, mi posmatramo, a kada nešto vidimo, odmah se pakujemo, uskočimo u auto i napuštamo lice mesta da niko ne strada“, naveo je.

Zaposleni u RTV Panon će nastaviti svakodnevno izveštavanje o migrantskoj krizi uprkos opasnostima, saopšteno je iz te televizije.

– Iako nije reč o otvorenoj pretnji, pravno gledano, to su suptilne poruke da pazim šta radim, jer zna se kako se komunicira o tum svetu. Ne osećam se nimalo prijatno – kaže Marjanović za Danas.

Koluvija mu je na Tviteru doslovno napisao: “Analizirajući sve što sam čuo o Vama i Vašem ocu moram priznati da ste jedno potencijalno veliko razočarenje ako se svesno petljate u nešto o čemu ništa ne znate. Neki kažu da niste znali šta radite dok ste nanosili veliku štetu vašoj stranci, tako da pamet u glavu”.

Marko Marjanović, inače sin slavnog muzičara Đorđa Marjanovića, na to mu je, citiramo, odgovorio:

“Kažete, analizirali ste mene i moga oca Đorđa?! Vi ste istraživač, psiholog, analitičar, muzički kritičar? Da li ovo da shvatim kao pretnju, gdine Vladimire Đukanoviću? Ps. Da vas ispravim samo nešto. Napisali ste, citiram, „Vašu stranku“. Ja nemam stranku, već sam član i simpatizer stranke, kao što sam i član dva pokreta. Ne razumem se uzgoj marihuane, to Vam priznajem ste u pravu. Ako je to za Vas razočaranje, hm, za moju porodicu nije”, naveo je Marjanović.

Posle toga ga je, kako Marjanović kaže za Danas, Koluvija pozvao na kafu, na koju neće da pristane.

– Ovo je sve pokazatelj u kakvoj državi živimo.Vlasnik najveće plantaže marihuane u Evropi, o kojoj pišu, ne samo ovdašnji nego i inostrani mediji, šalje suptilne poruke: ćuti ili “pamet u glavu”. Koluvija nije glup i naravno da neće da pošalje otvorenu pretnju, ali ovo je jasna poruka – kaže Marjanović.

On dodaje da, u situaciji kada su ugrožena dva inspektora koja su otkrila Jovanjicu, od kojih jedan sa naoružanjem prati dete u školu, kako drugačije da se oseća običan građanin kada dobije ovakvu poruku od osumnjičenog za teško krivično delo, nego ugroženo i nimalo prijatno.