Danas, 16. ožujka 2023., obilježava se 18 mjeseci otkako je Europska komisija usvojila svoju Preporuku državama članicama o osiguravanju zaštite, sigurnosti i osnaživanja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji.

Europska komisija treba izvršiti evaluaciju na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi procijenila napredak koji su postigle države članice. U tom kontekstu, partneri u Media Freedom Rapid Response (MFRR) pozivaju Europsku komisiju i države članice da razviju sveobuhvatne i redovite mehanizme izvješćivanja koji uključuju sve ključne dionike za učinkovito mjerenje i kontinuirano praćenje provedbe Preporuke. Pozivamo države članice da bez daljnjeg odgađanja poduzmu mjere za sigurnost novinara i provedu odredbe Preporuke.

U vrijeme objave, partneri MFRR-a istaknuli su da će ključ uspjeha Preporuke ležati u praćenju njezinih ishoda i pozivanju država članica na odgovornost. Unatoč jasnim međunarodnim zakonima i standardima za poboljšanje sigurnosti novinara, države članice učinile su premalo da preokrenu plimu u sve većem broju napada na novinare. Preporuka u tom pogledu izričito ima za cilj podržati provedbu standarda Vijeća Europe, posebno njegove Preporuke 2016(4).

Preporuka Europske komisije stigla je u kritičnom trenutku. Kao što je dokumentirano od strane MFRR-a na platformi Mapping Media Freedom i analizirano u Izvješćima o praćenju, kao i Platformi Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara, sigurnost novinara u Europi je u dubokoj krizi. Izvjestitelji diljem Unije suočavaju se s brojnim oblicima pritisaka i napada. U 2022. godini MFRR je zabilježio 415 uzbuna u državama članicama EU. Verbalni napadi poput zastrašivanja i prijetnji ili uvreda činili su glavnu vrstu incidenata, uključujući 42% svih dojava, dok su fizički napadi bili uključeni u 20% slučajeva, a napadi na imovinu u 17%. Posljednje godišnje izvješće partnera Platforme Vijeća Europe u međuvremenu karakterizira situaciju kao “kontekst kontinuirane degradacije slobode tiska diljem kontinenta”.

Stoga, ocjena napretka koji su postigle države članice dolazi u ključnom trenutku. Kako bi pomoglo u pokretanju razgovora o provedbi Preporuke, MFRR trenutno ispituje podružnice Europske federacije novinara (EFJ) sa sjedištem u EU-u, a to su novinarski sindikati i strukovne udruge, o dosadašnjim radnjama i napretku. Njihovo aktivno uključivanje, kao i šire uključivanje novinara i medijskih djelatnika, od strane država članica i Europske komisije u provedbu Preporuke u praksi ključno je za osiguravanje učinkovitosti mjera koje poduzimaju države članice. Istraživanje se posebno fokusira na one specifične preporuke koje izričito pozivaju na uključivanje predstavnika novinara. Dok će MFRR objaviti potpune rezultate istraživanja kasnije ovog proljeća, sada vrijedi istaknuti tri ključna preliminarna nalaza:

– Nakon 18 mjeseci, provedba Preporuke je vrlo neujednačena, s izraženim razlikama između država članica i od jedne preporuke do druge.

– Ocjenjivanje statusa provedbe nijansiran je pothvat, a naše istraživanje ukazuje na mnoge slučajeve djelomične provedbe.

– Dobivanje jasne slike bilo kakvog postignutog napretka postaje još veći izazov kada se uzme u obzir učinak. Dok će nekim od provedenih mjera i radnji možda trebati vremena da proizvedu rezultate, čini se da čak i djelomična provedba preporuke već pokazuje pozitivan učinak i stoga daje korisne naznake o tome kako strukturirati daljnje reforme.

Iako su samo preliminarni, ovi su nalazi ipak poučni u pogledu zadaće koja je pred državama članicama i Komisijom. Jasno je da moraju razviti alate i postupke za izvješćivanje i evaluaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini koji rezultiraju smislenom procjenom mjera i radnji koje su poduzete za provedbu Preporuke.

Mjerenje uspješnosti zahtijevat će nijansirani pristup prikupljanju podataka i razvoju pokazatelja kako bi se obuhvatila složenost izazova koji je u pitanju. Tek tada će Preporuka moći ispuniti svoj cilj jačanja slobode medija i pluralizma promicanjem zajedničkih i koordiniranih napora država članica. Štoviše, s obzirom na neujednačenu provedbu u ovoj fazi, bit će potrebna trajna predanost u budućnosti i trebala bi uključiti sve dionike, uključujući novinare i medijske djelatnike, njihove udruge i sindikate, civilno društvo i vlasnike medija.

Što se tiče dizajna ovog procesa, vjerujemo da se iz iskustva s izvješćima o vladavini prava mogu izvući korisne lekcije kako bi se osigurala njegova vjerodostojnost, uključivost i učinak. Partneri MFRR-a pozivaju Europsku komisiju i države članice da razviju transparentan proces prikupljanja i evaluacije relevantnih podataka.

Osnovne informacije o svim glavnim aspektima treba priopćiti dovoljno rano. To bi trebalo uključivati ​​jasne vremenske rokove, kriterije za odabir dionika na temelju protokola uspostavljenih zajedno s nedržavnim akterima i transparentnu metodologiju za obradu njihovih doprinosa. Kako bi se osiguralo da proces generira radnje, trebao bi rezultirati specifičnim preporukama i dodatnim pitanjima, usmjeravanjem vlada o radnjama potrebnim za rješavanje uočenih nedostataka, omogućavanjem civilnom društvu da prati naknadne radnje i traži odgovornost, te promicanjem transparentnog i participativnog dijaloga između svih dionika.

Platforma “Tri slobode” smatra neprihvatljivim i nedopustivim kampanje targetiranja i zastrašivanja, koje preko plakata i grafita u gradovima Srbije i televizijama sa dozvolom za nacionalnu pokrivenost, pozivaju na linč političkih neistomišljenika, udruženja građana i članova i članica akademske zajednice. Bez obzira na činjenicu da su ovog puta kampanji izloženi i opozicioni akteri koji neretko i sami promovišu govor mržnje i zastrašivanje kao vid političke borbe, normalizaciju ovako brutalnih i zastrašujućih napada smatramo nedopustivom u demokratskom društvu.

Ovakvi obračuni izazivaju duboku zabrinutost ne samo za budućnost komunikacije na političkoj sceni, već i za fizičku bezbednost svih koji javno kritikuju postupke vlast, ili ih kroz javnu i akademsku debatu analiziraju. Pozivamo institucije da adekvatno odgovore na ugrožavanje bezbednosti i grubo kršenje principa na kojima bi trebalo da počivaju demokratska društva.

Poslednjih nekoliko dana u gradovima širom Srbije, kao i na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, svedočimo neprihvatljivim obračunima sa predstavnicima desno orijentisanih političkih opcija, udruženjima građana i predavačima na Fakultetu političkih nauka, upotrebom jezika mržnje, rodne stereotipizacije i taktika koje urušavaju demokratske kapacitete Srbije. U pitanju su kampanje koje se sastoje od televizijskih priloga, plakatiranja gradova i prigradskih naselja u Srbiji kao i ispisivanja poruka na zidovima i javnim površinama.

Ovo nije prvi put da se u Srbiji organizuju ovako opasne kampanje, koje se ni u kom slučaju ne mogu podvesti pod slobodu govora jer se upravo na ovaj način ova sloboda obesmišljava. Obračune preko plakata smo imali već prilike i da vidimo kad su u pitanju novinari – plakati protiv novinarke Isidore Kovačević u Šapcu, novinara Verana Matića u Vranju i plakati sa kućnom adresom Nenada Kulačina u Beogradu. U sva tri slučaja, počinioci nisu odgovarali.

Upozoravamo da se ovakvim kampanjama, plakatima i video prilozima, koji se promovišu u medijima sa dozvolom za nacionalnu pokrivenost, ponižavaju učesnici u političkom životu u Srbiji, sa ciljem što većeg eksploatisanja mržnje, netrpeljivosti prema neistomišljenicima, manjinama, ženama i zemljama u okruženju. Ovakva atmosfera dodatno ugrožava preostale elemente demokratije u Srbiji, kao i izgradnju dobrosusedskih odnosa. Stoga je neophodno da nadležne institucije promptno i nediskriminatorno reaguju u svakom pojedinačnom slučaju.

Ispred Platforme “Tri slobode”:

1. Inicijativa mladih za ljudska prava
2. Crta
3. Građanske inicijative
4. Slavko Ćuruvija fondacija
5. Partneri Srbija
6. Autonomni ženski centar
7. Beogradski centar za bezbednosnu politiku
8. Beogradski centar za ljudska prava
9. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
10. Nezavisno udruženje novinara Srbije
11. Novi optimizam
12. Centar za praktičnu politiku
13. Catalyst Balkans

Članovi Nacionalne unije novinara (NUJ) u Velikoj Britaniji i Irskoj, podružnice IFJ-a, koji rade širom Engleske za BBC Local, počeće 24-časovni štrajk od 11:00, 15. marta u znak protesta zbog planova Bi-Bi-Sija da prekine lokalni radio. Međunarodna federacija novinara (IFJ) u potpunosti podržava predstojeći štrajk i pridružuje se udruženju u pozivu menadžmentu da sarađuje sa NUJ-om kako bi se došlo do rešenja u sporu oko prekida rada lokalnog radija.

Novinari koji rade na BBC radiju, televiziji i onlajn širom Velike Britanije započeće 24-časovni štrajk kao deo tekućeg spora oko planova Bi-Bi-Sija da ugasi lokalni radio. 5,7 miliona slušalaca sluša BBC lokalne radio stanice svake nedelje da čuje sadržaj relevantan za njihove zajednice, ali predlozi emitera će ukinuti usluge i to će značiti samo 40 sati garantovanog nedeljnog programa.

Članovi NUJ-a će u sredu i četvrtak izaći na proteste, nakon jasnog mandata sindikata od 83 odsto glasačkih članova, koji su velikom većinom glasali za štrajk.

Sindikat je učestvovao u razgovorima sa Bi-Bi-Sijem, pozivajući da se preispita štetni uticaj koji će rezovi imati na lokalni radio.

Mišel Stanistrit, generalni sekretar NUJ-a, rekla je: „Osoblje štrajkuje ove nedelje kao poslednje sredstvo. Oni nemaju iluzija da će planovi BBC-a potkopati već izdubljeni lokalni radio sadržaj širom Engleske. To nije samo pitanje o poslovima i uslovima za naše članove. Oni strastveno veruju u vrednost koju kvalitetan lokalni sadržaj donosi njihovoj publici, novinarstvo kome se veruje i na koje se oslanja u zajednicama kojima služi. Bi-Bi-Si-jev napad na budžete lokalnih radija da bi finansirao svoju strategiju Digital First je pogrešnan i rizikuje da potkopa vitalni deo našeg javnog emitovanja. Ljudi žele lokalne relevantne vesti koje su dostupne i koje bi trebalo da ostanu suštinski deo širine BBC-ja.“

Pol Sigert, državni službenik za radiodifuziju NUJ-a, rekao je: „Planovi Bi-Bi-Sija da ukine lokalne radio usluge imaju trajan uticaj na novinare i slušaoce koji se oslanjaju na usluge svake nedelje. Ovo je najveći potres u poslednjih nekoliko decenija i suprotan je tvrdnjama Bi-Bi-Sija da cene lokalne usluge. Članovi koji štrajkuju ove nedelje žele da Bi-Bi-Siju predstave rešenje koje može da reši ovaj spor i spreči široko rasprostranjene rezove.

Očekuje se da će preko 1.000 novinara učestvovati u štrajku širom Engleske.

IFJ se radikalno protivi predlozima rukovodstva da se prekine lokalni radio, što podriva javni servis širom Velike Britanije.

Entoni Belanger, generalni sekretar IFJ, rekao je: „Radikalno se protivimo predlozima uprave da se prekine lokalni radio, te podriva javni servis širom Velike Britanije. U potpunosti podržavamo stav NUJ-a i pozivamo menadžment da ponovo razmisli o štetnom uticaju koji će rezovi imati na lokalni radio i  pravo javnosti da zna“.

Nezavisno udruženje novinara Srbije podržava kolege iz Bi-Bi-Sija i  pridružilo se kampanji #NUJBBCStrike

#KeepBBCLocalRadioLocal. 

Odlazak iz grada Nikić je organizovao sam, jer do sada nije dobio formalan odgovor iz tužilaštva o krivičnim prijavama koje je podneo za uznemiravanje prilikom rada na terenu, a zatim i za uhođenje i opserviranje njegovog stana.

– Posle podnošenja krivične prijave, Nikić je dao izjavu i od tada Tužilaštvo nije preduzelo nijednu radnju u okviru istrage. Nisu pozvali ni nas, ni osumnjičena lica, nisu ih saslušali u tužilašvtu, napravili zapisnik. Umesto toga Nikić je pozvan od strane policije koja mu je predočila da je obavila razgovor sa tim licima i dala neko objašnjenje koje je za nas nelogično i neprihvatljivo i time ulilo Nikiću još veću dozu nesigurnosti, kaže Kastratović.

Iz kragujevačke policije su na tom razgovoru Nikiću potvrdili da su identifikovali i pronašli dve osobe koje su 4. marta bile ispred njegovog stana u naselju Erdoglija. Rečeno mu je i da su im pretreseni stanovi, kao i da oni nisu ni iz redova policije, ni kriminalnog miljea.

Međutim, Nikić je ranije za Danas istakao da od nadležnih očekuje da utvrde šta su oni radili ispred njegovog stana i po čijem nalogu.

Pošto još uvek nije dobio odgovore na ova pitanja, Nikić se sklonio iz Kragujevca. Kako objašnjava njegov advokat, on ne može svako jutro da proverava točkove i da gleda da li mu je nešto pokvareno na automobilu.

– U ovom slučaju postoje nesumljivo jasni dokazi, nema nikakvog razloga za tapkanje u mestu. Vrlo brzo mogu da se sprovedu sve istražne radnje i da se da formalan odgovor od strane nadležnih institucija, a mi to u ovom trenutku nemamo, kaže Kastratović.

O vremenu koje će Nikić provesti van Kragujevca, njegov advokat nije mogao ništa preciznije da kaže, jer će ono zavisiti od rada institucija.

– Ukoliko one krenu da rade na ovom slučaju na način koji pokazuje potrebnu ozbiljnost i ako ta lica budu adekvatno procesuirana, to će biti signal da se Milan Nikić vrati u Kragujevac. Ako se to ne desi, to će uticati i na njegovo vreme provedeno van grada. To će biti pre svega lična procena, jer nažalost, institucije koje treba da štite bezbednost, u ovom slučaju novinara, ne rade na adekvatan način, kaže Kastratović.

Pre odlaska Nikić je potvrdio za Danas da je obavestio policajca koji je patrolirao ulicom u kojoj živi, kao i komandira policijske ispostave u Kragujevcu da odlazi iz grada. Policajac mu je ponudio da javi nadređenima gde će se kargujevački novinar nalaziti u narednom periodu, ali je Nikić odbio tu mogućnost.

Kako je istakao, policija će nastaviti da povremeno obilazi njegov stan.

Da podsetimo, Milan Nikić podneo je u petak, 3. marta krivičnu prijavu protiv osobe koja ga je ometala dok je snimao protest radnika “Vodovoda” u Kragujevcu.

Narednog dana, Nikić je ispred svog stana primetio automobil koji je bio parkiran 40 minuta. U autu je bila jedna osoba koja mu je nadzirala stan.

Kada je Nikić izašao ispred zgrade da ga snimi kamerom, vozač se isparkirao sa ugašenim svetlima, zaustavio posle 70 metara, gde je pokupio još jednu osobu, a zatim su se odvezli u nepoznatom pravcu. I ovaj slučaj Nikić je prijavio policiji.

U znak podrške novinaru N1 ispred policijske uprave i Skupštine grada Kragujevca u ponedeljak, 6. marta, okupilo se nekoliko narodnih poslanika, koji su tražili od nadležnih da hitno utvrde ko je i po čijem nalogu motrio na stan kragujevačkog novinara.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) upozorava javnost da ekstremističke desničarske organizacije postaju sve ozbiljnija opasnost po društvo, a nadležne organe i institucije još jednom pozivamo da primene zakone i sankcionišu pojedince i grupe koji pokušavaju da pravdu preuzmu u svoje ruke.

Na sastanku ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i predsednika Кomisije za istraživanje ubistava novinara Verana Matića „ukazano je na potrebu razvijanja mehanizma brzih odgovora u situacijama u kojima se novinari osećaju ugroženim“, saopšteno je.