SARAJEVO, 23.02.2017. – Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koja zastupa više od 8000 članova, oštro osuđuje fizički napad na Nedžada Latića, publicista i urednika portala The Bosnia Times iz Sarajeva. Napad se dogodio u utorak poslijepodne ispred zgrade u kojoj živi Latić, nedugo poslije izlaska iz džamije.

Napad na Nedžada Latića i nanošenje tjelesnih ozljeda predstavlja brutalni napad na slobodu izražavanja i sigurnost novinara, te grubi pokušaj gušenja slobode medija i kritičkog pisanja o aktualnim događajima u BiH.

Platforma izražava duboku zabrinutost zbog ovog i drugih napada na novinare. Zahtjeva hitnu istragu napada na Latića, identificiranje počinitelja i motiva napada te efikasnu primjenu zakona.

Platforma će poslati pismo zabrinutosti svim nadležnim institucijama u BiH, tražeći od njih da spriječe svaku vrstu ugrožavanja prava i sigurnosti novinara te da hitno i temeljito istraže ovaj i druge napade na novinare. Postupajući tako, poslat će snažnu poruku da takvo ponašanje prema novinarima nije prihvatljivo. Također, Platforma će prijaviti slučaj bazi Vijeća Europe i platformi Mapping Media Freedom.

Udruženje BH novinari zabilježilo je 24 slučaja prijetnji i napada na novinare u 2017., ali samo za neke od ovih napada je pokrenut sudski postupak.

Regionalna Platforma podržava Udruženje/Udrugu BH novinari u naporima da zaštiti novinare i slobodu govora. Platforma također poziva međunarodne organizacije koje se bave slobodom medija i pravima novinara, da od BiH vlasti traže hitnu istragu slučaja.

Napadi na novinare su direktni napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani. Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava građana.

Sarajevo – Podgorica – Zagreb – Priština – Beograd – Skoplje

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Udruženje novinara Makedonije

ZAGREB, 16.02.2018. – Usprkos apelima da se to ne čini, portiri nisu danas pustili izvjestitelje na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je u 12 sati počela procedura izbora novog rektora, javili su s mjesta događaja novinari HND-u.

HND osuđuje taj postupak rektora Damira Borasa, koji je i jedan od dvojice kandidata, i ponovi traži da se novinarima omogući neometano izvještavanje sa sjednice u sljedeći petak, jer je to u javnom interesu.

Rektoru Borasu je u četvrtak uputilo apel 16 novinarki i novinara iz isto toliko redakcija (broj je u međuvremenu narastao na 17), čemu se pridružio i HND, zahtijevajući da im se dopusti ulazak na današnju sjednicu Senata na kojoj svoje programe predstavljaju kandidati za rektora, kao i na sjednicu Senata u petak, 23. veljače, na kojoj će se tajnim glasanjem birati rektor.

ZAGREB, 16.02.2018. – Prema medijskim izvještajima predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tijekom službene posjete Republici Hrvatskoj optužio je novinara medijske kuće N1 Elvira Mešanovića da je izmislio kako je Vučić spominjao “Veliku Srbiju” u svom govoru u okupiranoj Glini 1995. godine, iako je novinar samo podsjetio na govor koji se zaista dogodio. Za to postoje dokazi jer je govor snimljen, te je još uvijek moguće pogledati i poslušati što je Vučić zaista rekao.

Prigodom odgovaranja na novinarska pitanja u Vrginmostu kada nije govorio istinu optuživši novinara N1 za izmišljanje, predsjednik Srbije nazvao je također novinarska pitanja uvredama i harangama.Vučić tako drsko i s omalovažavanjem neprekidno govori u svojoj zemlji o novinarima koji obavljaju svoj posao i postavljaju mu pitanja, a sada je takvo ponašanje ponovio i u Hrvatskoj.

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje takav postupak Aleksandra Vučića, te ga podsjeća da je njegova obaveza kao predsjednika države da na pitanja novinara odgovara i da nema pravo novinarska pitanja proglašavati uvredama, harangama niti izmišljotinama i to još pritom tvrdeći neistinu. Političar koji to radi čini pritisak na novinare i medije, što je nedopustivo u svakom civiliziranom društvu.

Hrvatsko novinarsko društvo također osuđuje neslužbeni zahtjev iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović upućen hrvatskim novinarima da Aleksandru Vučiću ne postavljaju pitanje u vezi njegovog govora u Glini. Postojanje takvog zahtjeva njihovoj novinarki potvrđeno je HND-u službeno iz RTL-a.

Zahtjeve koji ograničavaju njihovu profesionalnu slobodu novinari imaju ne samo pravo nego i obavezu ignorirati. Pitanje o Vučićevom ratnom govoru u Glini u funkciji je njegovog suočavanja s njegovom političkom prošlošću. Ograničavanje i omalovažavanje novinara koji ga postavljaju nije u službi istine niti unaprjeđenja odnosa među dvjema državama.

Za Izvršni odbor HND-a:

Saša Leković, predsjednik

ZAGREB, 18.01.2018. – Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja 2018. 

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su ponešto bolju situaciju početkom 2018, navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) “u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU”. No “tu još ima mnogo posla”, kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglašava da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. “Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu. Pala je za 10 mjesta u pet godina. Nadamo se da neće poći putem Bugarske, koja je također počela padati na tom indeksu odmah nakon priključenja EU 2007., a sada je najgora država članica.”

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke:

– Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016. Uočili smo nekoliko problema i nerazriješenih pitanja. Zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge delegacija nije mogla provjeriti te primjedbe na licu mjesta. Ima ohrabrujućih znakova, ali HRT je izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje “temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu”. Ministrica kulture obećala je poboljšati legislativu.

– Poguban utjecaj govora mržnje na društvo se povećao. Premda u Saboru nema ekstremnih stanaka, čini se da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. “Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje”, rekla je Sophie Albers Ben Chamo it ECPMF-a. Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade i napade svake vrste.

– Delegacija cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba nego prije koje su fizički napale novinare. Ipak, fizički napadi, prijetnje i posebno online prijetnje i dalje su veliki problem.

– Još uvijek nema medijske strategije. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

– Strategija bi trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one potpuno ukinute za vrijeme prethodnog ministra. Njihova se situacija otada nije promijenila.

– Pitanje koje treba razmotriti je pitanje vlasništva medija. “U mnogo slučajeva vlasništvo nije transparentno. Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija”, rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

– Konačno, uvjeti rada novinara nisu se poboljšali. “Sindikalisti su diskriminirani i otpušta ih se, kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija, a ni ti nisu pregovarani kolektivno. Novinare se obeshrabruje da pišu o nekim pitanjima, a u mnogim privatnim organizacijama nema sindikata“, rekla je Marijana Camović iz EFJ-a.

Delegacija u priopćenju zahvaljuje lokalnom partneru EFJ-a Hrvatskom novinarskom društvu na pripremi i brzoj implementaciji posjeta.

Detaljan izvještaj delegacija će objaviti krajem veljače 2018.

Izvor: RSF, ECPMF, SEEMO, EBU, AEJ

ZAGREB, 29.12.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje odluku vodstva HRT-a o pokretanju postupka izvanrednog otkaza novinaru Hrvatske radiotelevizije (HRT) novinaru Miloradu Šikanjiću.

Pokretanje postupka izvanrednog otkaza uslijedio je nakon što je kolega Šikanjić u emisiji Hrvatskog radija „U mreži prvog“ 19. prosinca 2017. godine komentirao povratak Ivana Vrdoljaka na mjesto predsjednika Hrvatske narodne stranke (HNS) i druge aktualne političke teme, stoji u priopćenju HND-a.

Kolega Šikanjić koji je u emisiju bio pozvan kao politički komentator, što mu je i posao na Hrvatskom radiju, povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a ocijenio je vrlo negativno. Nakon reakcije HNS-a vodstvo HRT-a zatražilo je očitovanje od svog novinara najavljujući mu izvanredni otkaz. Pri tome kolega Šikanjić nije upoznat sa pravim razlogom prijetnje otkazom jer u pozivu na očitovanje nije navedeno koje je članke Etičkog kodeksa HRT-a navodno prekršio radeći ono za što je i plaćen  – komentirajući političke teme u programu Hrvatskog radija, navodi se u priopćenju HND-a.

Također riječ je o Etičkom kodeksu HRT-a koji je izrazito rigidan prema zaposlenicima HRT-a i nametnut je unatoč činjenici da prilikom njegova donošenja nije poštivana propisana procedura, na što je HND već više puta upozoravao. Uz to Etički kodeks HRT-a zapravo je nevažeći jer ga prethodi sastav Nadzornog odbora prije nego što je smijenjen stavio ga je van snage (u listopadu 2016. godine), a novoizabrani Nadzorni odbor HRT-a o tome se još nije izjasnio.

HND upozorava da je pokušaj izbacivanja s posla komentatora Hrvatskog radija Milorada Šikanjića zbog toga što je radio svoj posao još jedna u nizu skandaloznih odluka kojima vodstvo HRT-a grubo narušava slobodu medija i provodi  cenzuru nad vlastitim novinarima. Rezultat takvog ponašanja je i činjenica da je HRT samo formalno javni medijski servis, a u stvarnosti vodstvo HRT-a guši profesionalizam, sramoti i zastrašuje vlastite novinare i ruga se građanima Hrvatske.

O ovom slučaju, kao i svim ranijim napadima na novinare i slobodu medija, Hrvatsko novinarsko društvo obavijestilo je međunarodne novinarske organizacije i organizacije koje se bave zaštitom slobode medija uključujući Europsku federaciju novinara (EFJ), Medijsku organizaciju jugoistočne Europe (SEEMO), Predstavnika za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) te Europsku radiodifuzijsku uniju (EBU) čija je članica Hrvatska radiotelevizija.

Izvor: HND

ZAGREB, 15.12.2017. – HND pozdravlja reakciju policije koja je privela osobu što je putem društvene mreže poslala uvrede i prijetnju smrću Nataši Božić Šarić nakon posljednje emisije “Točka na tjedan” koju kolegica Božić Šarić uređuje i vodi u programu N1 televizije. U emisiji se razgovaralo o presudi generalu Slobodanu Praljku za ratni zločin, njegovom samoubojstvu u sudnici i o tome treba li mu oduzeti odličja.

HND očekuje da će osoba koja je novinarki prijetila smrću biti kazneno prijavljena i adekvatno kažnjena.

Također osuđujemo niz prijetnji, među kojima su bile i prijetnje smrću, poslane kolumnistu Jutarnjeg lista Jurici Pavičiću nakon njegovog teksta o minuti šutnje u Hrvatskom saboru za generala Slobodana Praljka te očekujemo reakciju policije kojoj su prijetnje prijavljene.

To je već 41. napad na novinare u Hrvatskoj u nepune četiri godine uključujući i prijetnje smrću, fizičke napade pa i pokušaje ubojstva. Pravosudni postupak završen je u samo nekoliko slučajeva i to uvjetnim osudama.

I o ovom slučaju obavijestit ćemo međunarodne organizacije. Sloboda izražavanja je elementarno ljudsko pravo zaštićeno i dokumentima Europske unije, a samim time i dodatno zaštićeno, posebno u kontekstu medija.

Od policije, DORH-a i sudova i dalje tražimo promptno i efikasno djelovanje, a političare podsjećamo da je njihovo ignoriranje napada na novinare nedopustivo i opasno.