PODGORICA, 13.04.2021. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) obilježava osam godina borbe za bolji položaj novinara, novinarki i medijskih radnika i za unapređenje profesionalnih standarda i slobode medija.

Povodom rođendana, uvodimo novi servis – „Upoznaj svoja prava“, a pokrećemo i novi veb sajt organizacije (sindikatmedija.me).

SMCG je osnovan 13. aprila 2013. godine u Podgorici kao granski sindikat pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Od tada do danas, Sindikatu medija pristupilo je oko 600 članova iz više od 20 crnogorskih medija, što čini gotovo polovinu svih zaposlenih u medijskom sektoru u Crnoj Gori, pa je SMCG  najbrojnija medijska organizacija u zemlji. SMCG je i član najvećih međunarodnih novinarskih organizacija – Evropske federacije novinara (EFJ) i Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Tokom proteklih osam godina teške i izazovne borbe za bolji položaj medijskih radnika u Crnoj Gori, realizovali smo niz javnih kampanja, akcija i protesta u cilju poboljšanja ekonomsko-socijalnog statusa zaposlenih u medijima, rješavanja slučajeva napada na novinare/ke i unapređenja profesionalnih standarda novinara/ki i medijskih radnika. Pružili smo i besplatnu pravnu pomoć i pravne savjete za više stotina naših članova i drugih medijskih radnika. Zahvaljujući našim predlozima u procesu izmjena medijskih zakona, poboljšana je autonomija i nezavisnost novinara unutar redakcija. SMCG je i prva organizacija u Crnoj Gori koja već godinama vodi najažurniju bazu napada na novinare/ke i medijske radnike, predlaže izmjene zakonodavnog okvira i daje konkretne predloge kako da se poveća zaštita novinara/ki. SMCG je 2017. godine pokrenuo i inicijativu za usvajanje novog Granskog kolektivnog ugovora za oblast medija u cilju poboljšanja radnih prava novinara/ki i medijskih radnika i povećanja njihovih zarada ali, nažalost, pregovori su na kraju propali jer poslodavci nisu bili voljni da prihvate naše predloge. Inicijativu ćemo obnoviti u narednom periodu jer je položaj zaposlenih u medijima i dalje na nezadovoljavajućem nivou u odnosu na ulogu koju mediji imaju u crnogorskom društvu.

U proteklih osam godina uradili smo više desetina istraživanja o medijskoj sceni u Crnoj Gori, položaju novinara/ki, primjeni medijskih zakona i napadima na novinare/ke, koja predstavljaju dragocjenu bazu podataka o stanju slobode medija i koja su često citirana u domaćim i međunarodnim okvirima.

Naša vizija je Crna Gora kao demokratsko društvo u kojem zaposleni u medijima profesionalno rade u interesu građana i koji su zadovoljni svojim materijalnim statusom, gdje se poštuju njihova radna prava i profesionalne slobode i u kojem objektivno informišu građane, bez straha da će biti predmet pritisaka zbog svog rada. Plate novinara/ki i medijskih radnika generalno su i dalje ispod prosjeka zarada na nivou države, dio njih radi „na crno“ i bez adekvatnih ugovora i njihova prava se nerijetko krše. Zbog svega toga najveći izazov u narednom periodu ostaje poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u medijima čemu će SMCG dati svoj puni doprinos. Takođe, veliki problemi ostaju cenzura i samocenzura, razni pritisci na slobodan rad novinara/ki i napadi na novinare/ke i sve to biće i dalje predmet pažnje naše organizacije.

Povodom osmog rođendana SMCG pokreće novi servis – „Upoznaj svoja prava“. Proširili smo pravni tim koji će, svake druge sedmice, osim o radnim pravima odgovarati na stručne dileme i pitanja naših  članova. Pozivamo članstvo, ali i zainteresovanu javnost, da putem društvenih mreža, mejla ili telefonski postavljaju pitanja našim pravnicima.

Odgovore na sva ova pitanja i dileme objavljivaćemo i na novom veb-sajtu, na kojem će naši saradnici objavljivati i tematske članke iz oblasti novinarstva i medija.

Pozivamo sve novinare/ke i medijske radnike u Crnoj Gori da budu solidarni, profesionalni u svom radu, da se odupru pritiscima i da zajedno rade na unapređenju svog položaja jer ujedinjeni možemo puno a polarizovani, kao što smo sada, postajemo lak plijen raznih uticaja dok se naš status značajnije ne poboljšava.

PODGORICA, 09.04.2021. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje jučerašnji napad na ekipu Radio-televizije (RTV) Budva na kružnom toku na ulazu u Budvu tokom blokade saobraćaja zbog najavljene izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva. Prema svjedočenjima kolega, grupa ljudi je na blokadi zaustavila ekipu RTV Budva, koja se vraćala s radnog zadatka, ne dozvoljavajući im da prođu. Tom prilikom su se nedolično ponašali, udarali po službenom automobilu i zaprijetili da će čak doći u RTV Budva.

Pozivamo Upravu policije da ispita postupanje komandira policije Centra bezbjednosti Budva, Dejana Rakočevića, koji je na molbu novinarske ekipe da joj se dozvoli prolaz, kazao da će se o tome konsultovati sa onima koji su zabranili prolazak vozilima i atakovali na automobil RTV Budva. Postavlja se logično pitanje: od koga građani i novinari mogu očekivati zaštitu u ovakvim situacijama ako ne od policije?

SMCG najoštrije osuđuje i jučerašnje ponašanje pojedinih pristalica Patriotsko-komitskog saveza Crne Gore, koji su na blokadi na Bogetićima kod Nikšića vrijeđali, psovali i tjerali novinare Televizije Vijesti tokom uzimanja izjave.

Novinarski posao i uređivačka politika bilo kog medija u Crnoj Gori ne mogu biti povod za napad na novinare ili medijske radnike tokom obavljanja njihovog posla.

Ovi slučajevi još jednom dokazuju našu tezu da su novinari i medijski radnici pod posebnim udarom tokom brojnih protesta u posljednje vrijeme i da su sve češće kolateralna šteta podgrijanih političkih strasti u našem društvu. Zato još jednom pozivamo političare i građane da budu tolerantni, jer nastavak ovakvog postupanja može izazvati još teže posljedice. Pozivamo i Upravu policije da posebno obrati pažnju na novinare i druge medijske radnike tokom izvještavanja sa ovakvih skupova i da ih zaštiti od nasrtaja.

PODGORICA, 05.04.2021. – Način na koji je novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović legitimisana u decembru prošle godine tokom obavljanja radnog zadatka, predstavlja povredu prava i može se prepoznati kao zastrašivanje.

To je zaključak postupka koji je pred Savjetom za građansku kontrolu rada policije, pokrenula novinarka. Jovanović je 7. decembra 2020. godine bila na radnom zadatku, gdje je policija u civilu i uniformisani sastav kriminalističke policije legitimisala građane okupljene ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici i u ugostiteljskom objektu pored.

Svoj su stav iz Savjeta obrazložili pozivajući se na član 29 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima, kojim je propisano da “Policijski službenik, kad obavlja policijske poslove u civilnom odijelu, dužan je da se, prije početka primjene policijskog ovlašćenja, predstavi pokazivanjem službene značke i službene legitimacije.”

To se, u ovom slučaju nije desilo, jer policijski službenik koji je zahtijevao legitimaciju od novinarke, svoju nije stavio na uvid.

“Savjet još jednom upućuje preporuku Upravi policije da slične aktivnosti u budućžnosti sprovode obazrivo, senzibilisano i skladu sa pomenim zakonom kao i načelima djelovanja policije u demokratskom društvu”, zaključuju iz Savjeta.

Novinarka je objasnila da joj se, za vrijeme dok je kolegama diktirala o toku dešavanja na pomenutom mjestu, stariji čovjek u civilu predstavio kao P.Đ. iz policije i insistirao da pogleda ličnu kartu i pored stavljene na uvid press kartice, a isto obrazložio sa – ‘jer si ovdje’.

Ona je iskazala sumnju da je službenik policije na taj način eventualno iskazao vid zastrašivanja i uticaja na njen rad, posebno ukazujući da službenik policije P.Đ. nije pojasnio razlog zašto je tražena u lokalu. Jovanović je u izjašnjenju, između ostalog, istakla da je inspektor već imao upisano njeno ime u svesci i da su doktorica S.Đ. i koleginica N.B., koje su sjedjele za odvojenim stolovima u lokalu, izašle i obavijestile je da je traže inspektori, imenom i prezimenom.

“Imajući u vidu iznijeto, ovakvo ponašanje ocjenila je kao pokušaj zastrašivanja i napomenula da press kartica i lična karta sadrže identične podatke, sa izuzetkom broja lične karte. Zatražila je od v.d. direktora Uprave policije pojašnjenje – koliko je još novinara i kada… legitimisano na ovaj način i istakla sumnju da službenik koji je posjedovao svesku sa upisanim njenim imenom, a nije htio pokazati službenu legitimaciju, nije pripadnik Uprave policije, već neko od višestrukih povratnika u vršenju krivičnih djela kako je navedeno u odgovoru Uprave policije”, piše u dokumentaciji.

Savjet je tražio informaciju i od Uprave policije, koja je saopštila da su njihovi službenici tog dana došli do saznanja da se na platou ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici okupio veći broj građana i da ne poštuju aktuelne mjere zabrane okupljanja.

“S tim u vezi, izašli su na lice mjesta i zatekli veći broj građana koji su nosili odjevne majce sa aplikacijama identične sadržine. Potom su pristupili uvrđivanju identiteta zatečenih lica, registrujući pri tom da se jedan broj lica, njih 36, nalazi i u ugostiteljskom objektu u nesporednoj blizini hrama, čiji identitet su takođe utvrđivali. Izvršenim provjerama utvrđeno je da sedam od njih pripadaju kategoriji bezbjednosno interesantnih lica koji su višestruki povratnici u vršenju krivičnih djela i prekršaja”, navode iz Savjeta.

U odgovoru je dalje navedeno, da su obavljajući poslove i zadatke u skladu sa zakonom, policijski službenici u grupi građana registrovali prisustvo novinarke dnevnog lista “Vijesti”, prema kojoj je takođe preduzeta službena radnja – legitimisanje, u cilju utvđivanja identiteta.

“Saglasno Zakonu o unutrašnjim poslovima uvidom u ličnu kartu ili drugu javnu ispravu sa fotografijom, ali ne i press karticu, koja ne sadrži neophodne i cjelokupne podatke o identitetu lica”, odgovor je, između ostalog, Uprave policije.

PODGORICA, 31.03.2021. – Neriješeni napadi na novinare, političko miješanje u Javni servis, prljave kampanje provladinih tabloida, kao i nepošten tretman i ekonomski pritisak Vladinih ministarstava i agencija protiv nezavisnih i proopozicionih medija ostaje značajan problem, konstatuje se u izvještaju State department-a za Crnu Goru za prošlu godinu.

Kako se navodi u dokumentu, nerešeni napadi iz prethodnih godina i atmosfera zastrašivanja protiv medija kritičnih prema vladi i dalje su bili ozbiljan problem.

“Nije bilo napretka u rešavanju napada na novinarku Oliveru Lakić iz 2018. godine ispred njene kuće u Podgorici. U februaru 2019. policija je objavila da je rešila slučaj, identifikujući vođu kriminala i osam članova njegove grupe, koji su takođe optuženi za druga teška krivična djela. Iako je policija u početku napad na Lakić kvalifikovala kao pokušaj ubistva, kasnije je djelo svedeno na zločinačko udruživanje s ciljem nanošenja teških povreda. Samo je jedna od devet osoba zatvorena zbog drugih krivičnih djela. Formalne optužbe u slučaju Lakić još uvijek nijesu podignute”, piše u dokumentu.

Podsjećaju i da je u junu podgorički Osnovni sud odbacio optužnicu protiv navodnog nalogodavca napada na imovinu “Vijesti” jer tužilaštvo nije pružilo dovoljno dokaza.

Medijske kuće su, kako se navodi, izvijestile da više od dvije trećine od 85 napada na novinare od 2004. godine ostaje neriješeno ili nije okončano presudama. Posmatrači su takođe zabilježili da su meta većine napada nezavisni ili proopozicioni novinari i medijski profesionalci.

Navodi se da su, usljed tenzija i litija vjernika Srpske pravoslavne crkve nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nadležni lišavali slobode i novčano kažnjavali novinare, političke aktiviste i građane zbog postavljanja dezinformacija, “lažnih vijesti” ili uvredljivih komentara na račun vladinih zvaničnika na društvenim medijima.

Stejt dipartment podsjeća i na nalaz Evropske komisije, koja je prethodno konstatovala da nije postignut napredak u oblasti slobode izražavanja.

PODGORICA, 30.03.2021. – Vakcinacija zaposlenih u medijima počeće od četvrtka, 1. aprila, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Svi zaposleni u Podgorici, vakcinisaće se na novom punktu, u Domu JNA. Ove kategorije u ostalim opštinama vakcinisaće se na postojećim punktovima u tim gradovima.

“Molimo sve da sa sobom ponesu legitimaciju ili bilo koji drugi dokaz o radnom angažmanu. Frilenserima je dovoljno da, kao dokaz, pokažu tekst, prilog ili slično, čiji su autori”, piše u saopštenju.

Naglasili su i da zvanična prijava za registraciju nije potrebna.

“Ministarstvo zdravlja poziva na solidarnost među samim redakcijama u vezi sa prioritetom vakcinacije onih koji su na terenu (novinari, voditelji, snimatelji i fotoreporteri), ali konačnu odluku o redoslijedu prepuštamo vama. Molimo i da, prilikom eventualnog čekanja u redu, bude držana distanca uz obavezno nošenje maske”, piše u saopštenju.

Sindikat medija Crne Gore uputio je  inicijativu Ministarstvu zdravlja 27. januara, nakon što je objavljena Nacionalna strategija za imunizacije protiv SARS – KoV-2 (KOVID-19), koja nije predviđala medijske radnike kao prioritetne tokom procesa vakcinacije.

PODGORICA, 29.03.2021. – Istraživački novinar Jovo Martinović kriv je zato što je 2014. godine spojio krijumčare droge, zaključile su sudije Apelacionog suda i tako ujedno potvrdile presudu kojom je Martinović osuđen na godinu zatvora za posredovanje u švercu narkotika, a oslobođen optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Kako saznaje Televizija Vijesti, sudije Apelacionog suda dijele stav koleginice iz Višeg – Vesne Pean, da je Martinović iskoristio svoja poznanstva iz novinarske profesije kako bi spojio krijumčare.

Ovakva odluka za Martinovića je dokaz da je crnogorsko pravosuđe zarobljeno.

“Da njime upravljaju strukture koje su van njega, u takvom pravosuđu je nemoguće očekivati pravdu. Dovoljno je da je meni pet godina sudila žena koja na to nije imala pravo jer je odlučivala o pritvoru”, istakao je Martinović.

Sud tvrdi da Martinovićev susret sa drugim optuženim u ovom slučaju – Duškom Martinovićem, svjedokom saradnikom Namikom Selmanovićem i Jonuzom Hadžibetijem – nije bio u cilju snimanja dokumentararnog filma, niti objave bilo čega u vezi krijumčarenja narkotika.

Kažu da dokazi, ali i ono što je Martinović sam tvrdio u odbrani, dokazuju da je planirao da snima film o trgovini oružjem.

Martinović dodaje da je osuđen samo na osnovu izjave svjedoka saradnika.

“Ovakva presuda je podrška narko trafikingu i organizovanom kriminalu, jer čovjek je uhvaćen sa 20 kilograma marihuane i njemu je jednostavno oprošteno u zamjenu za lažno svjedočenje protiv mene. Sud ovim šalje poruku da ako radite za državu i švercujete drogu, da se to isplati, a ako ste politički nepodobni mogu vam svašta staviti na teret i sve će to proći kod naših sudova koji slušaju naređenja starog režima”, rekao je Martinović.

Martinović je u Istražnom zatvoru proveo 14 i po mjeseci, tako da potvrđenu kaznu izdržao.

Međunarodne novinarske organizacije ranije su više puta protestovale zbog ovakve presude poručujući da je Martinović osuđen iako je samo radio svoj posao.