ZAGREB, 25.08.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje optužbe koje su se pojavile u dijelu medija (kako u novinarskim uradcima tako i u komentarima čitatelja) te na društvenim mrežama, da tjednik Novosti, čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće, potiče na podmetanja požara koji su uništili ogromne šumske površine i zaprijetile mnogim naseljima, posebno u županijama Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj.

Optužbe se temelje na naslovnici broja tjednika Novosti, izdanoga u vrijeme 22. obljetnice akcije Oluja. Ta je naslovnica najavljivala dio sadržaja toga broja novina koji se bavio događajima nakon Oluje, uključujući i paljenje kuća.

Moguće je da nije baš svaki čitatelj u stanju razumjeti sarkastičnu poruku rečenice „Lijepa naša lijepo gori“ s te naslovnice i njenu vezu s paljenjem kuća nakon Oluje te parafraziranje naslova srpskog filma „Lepa sela lepo gore“ i ratnim zločinima počinjenim u ime „srpstva“ o kojima taj film, između ostaloga, govori. Čak je izvjesno da većina onih koji optužuju Novosti nisu ni gledali spomenuti film, pa čak nisu ni pročitali tekst u Novostima najavljen na naslovnici.

No ta činjenica ni na koji način ne opravdava optužbe da je redakcija tjednika Novosti navedenom naslovnicom poticala na paljenje požara kao ni tvrdnje da su osobe srpske nacionalnosti, potaknute tom naslovnicom i zbog svoje nacionalne pripadnosti, isključivi krivci za namjerno izazivanje aktualnih katastrofalnih požara.

Te su tvrdnje neistinite (što pokazuju i policijski izvještaji), primitivne, ksenofobne i huškačke. Oni koji izriču ili ispisuju takve optužbe, uključujući i zahtjeve za prestankom na zakonu utemeljenom sufinanciranja Novosti iz državnog proračuna, kao i oni koji prijete „dizanjem u zrak“ redakcije Novosti čine upravo ono za što optužuju taj tjednik. Raspiruju mržnju i nanose neizmjernu štetu Republici Hrvatskoj.

HND očekuje da konačno jasan stav o takvom ponašanju iskažu i hrvatski političari na najodgovornijim funkcijama kao i oni iz oporbe.

Za Izvršni odbor HND-a:

Saša Leković, predsjednik

ZAGREB, 23.08.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo podržava svoj Ogranak Brodsko-posavske županije u najoštrijoj osudi jutrošnjeg verbalnog i fizičkog nasrtaja na dvije novinarke tijekom obavljanja profesionalnog zadatka u Slavonskom Brodu.

Novinarke HRT-a i portala SBplus, Višnja Ružojčić i Sandra Primorac, pripremale su se jutros da snime mjesto ispred kojega je sinoć s tri metka prostrijeljen 31-godišnjak, koji je danas preminuo od zadobivenih rana. Iz kafića ispred kojeg se to dogodilo istrčao je jutros nešto prije 11 sati novinarkama nepoznat muškarac i uz glasne psovke im se približio. Kameru HRT-a koja je bila na stalku nasilnik je pokušao udarcima srušiti, ali mu to nije uspjelo, jer ju je novinarka na vrijeme prihvatila.

O incidentu je obaviještena i policija koja će protiv nasilnika podići prijavu zbog remećenja javnog reda i mira, doznaje se u Ogranku.

„Pozivamo sve da omoguće nesmetan rad novinara, koji se često nalaze u složenim situacijama tijekom izvještavanja o događajima koji su od interesa za širu javnost“, priopćio je Ogranak HND-a Brodsko-posavske županije.

HND se pridružuje tom pozivu i od policije očekuje da napadača primjereno kazni kako se slični incidenti ne bi ponavljali.

Saša Leković, predsjednik HND-a

ZAGREB, 28.07.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozdravlja odluku kolege Drage Hedla da objavi dokaz o pokušaju političara Franje Lucića da ga podmiti ne bi li Hedl odustao od objavljivanja priče na portalu Telegram.hr o poslovnim problemima Lucićevih tvrtki i sumnjivim imovinskim transakcijama.

Drago Hedl novinarski je veteran mnogostruko nagrađivan hrvatskim i međunarodnim novinarskim nagradama uključujući i nagradu za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva „Otokar Keršovani“.

U trenutku kada je pokušao podmititi kolegu Dragu Hedla Franjo Lucić bio je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a u Požeško-slavonskoj županiji, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove.

HND očekuje od premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, te od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao i od svih stranačkih klubova zastupnika da javno osude ponašanje Franje Lucića.

Ujedno još jednom pozivamo sve kolegice i kolege da se odupru bilo kojoj vrsti pritisaka i pokušajima sprječavanja novinara i medija da obavljaju svoj posao u skladu s temeljnim etičkim i profesionalnim načelima.

Također pozivamo novinare da svaki pokušaj utjecanja na njihovu profesionalnu neovisnost prijave nadležnim institucijama, ali i da dokaze objave. Time će ne samo zaštititi osobni integritet i novinarsku struku nego i pomoći razvoju zdravog demokratskog društva.

Za Izvršni odbor HND-a:

Saša Leković, predsjednik

PODGORICA, 06.07.2017. – „Sloboda medija i sigurnost novinara ugroženi su u cijeloj regiji, a napadi na novinare i medije se moraju tretirati kao napadi na sve građane“, rečeno je na konferenciji za medije predstavnika novinarskih organizacija iz šest zemalja Zapadnog Balkana u Podgorici.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković rekao je da su u regiji zabilježeni brojni napadi i nekoliko ubojstava novinara, uključujući urednika podgoričkog lista „Dan“ Duška Jovanovića. Leković je, u ime novinarskih organizacija regije, poručio da se napadi na novinare tiču svih građana.
“Naša poruka građanima u svim državama regije jest da je novinarstvo jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, a ugrožavanje slobode medija te napadi na novinare nisu samo napadi na medije i novinare već napad na sve građane“, kazao je Leković. On je poručio da „tko dopušta ugrožavanje medijskih sloboda i napade na novinare i ne kažnjava napadače, iako za to ima mehanizme i alate, odgovoran je za ugrožavanje elementarnih ljudskih sloboda svih građana. Mi smo se organizirali odlučni da to ne dopustimo. Pozivam sve građane da nam se pridruže“, rekao je Leković.

Svi podaci o napadima na novinare na jednoj web stranici

Na konferenciji je predstavljena i baza napada na novinare u regiji, koja se može naći na web stranici safejournalists.net koju je razvilo šest novinarskih organizacija (Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Udruženje novinara Makedonije) u okviru projekta „Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i sigurnosti novinara“, koji podržava Europska Unija.
Na toj web stranici se nalaze podaci o 357 napada u 6 država regije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Srbiji i Makedoniji koji su se dogodili od 2014. godine.

Predstavnik Udruženja BH Novinari Arman Fazlić kazao je da je web platforma namijenjena prvenstveno žrtvama napada koji ga tu mogu prijaviti, ali i svim novinarima i medijskim radnicima, kao i civilnim aktivistima i stručnjacima koji istražuju slučajeve napada na novinare.

Najveći problem: nekažnjivost napada na novinare

Predsjednik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani ukazao je da je nekažnjivost napada na novinare najveći problem. „Sistem proizvodi nekažnjivost zbog svojih interesa“, rekao je Selmani upozoravajući da su u prethodnom razdoblju u Makedoniji zabilježeni napadi na novinare čak i od strane policajaca, koji bi trebali štititi građane. Selmani je kazao da se nova makedonska Vlada deklarativno zalaže za promjenu te prakse.

Najviši dužnosnici vrijeđaju novinare

Glavni tajnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Svetozar Raković potvrdio je da ključni razlog koji doprinosi napadima na novinare dolazi iz političke sfere. On je rekao da su u proteklom razdoblju u Srbiji najviši državni dužnosnici izravno vrijeđali novinare na press konferencijama, čime su utjecali da javno mnijenje to percipira kao prihvatljivo ponašanje. Govoreći o drugim vrstama pritisaka na novinare u Srbije, Raković je posebno apostrofirao ponašanje pravosuđa koje žurno presuđuje u slučajevima tužbi dužnosnika protiv novinara dok se odugovlače procesi po tužbama novinara protiv predstavnika vlasti.

Novinarski je posao nesiguran i potplaćen, a stupanj cenzure visok

Petrit Čolaku iz Udruženja novinara Kosova kazao je da je na Kosovu najveći problem nedostatak ugovora o radu za novinare, kašnjenje zarada i cenzura. On kaže da, ipak, ima i nekih pozitivnih pomaka pa je tako u ožujku ove godine kosovsko Tužilaštvo prihvatilo zahtjev Udruženja novinara Kosova i imenovalo posebnu osobu u Tužilaštvu koja će, kao koordinator, raditi na rješavanju slučajeva napada na novinare.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović osvrnula se na rezultate zajedničkog istraživanja organizacija okupljenih u Regionalnu platformu s kraja prošle godine koje je pokazalo da u svim zemljama regije novinari i medijski radnici imaju nesiguran posao, a više od polovine anketiranih novinara je ocijenilo da se njihov ekonomski položaj pogoršava.

Više od polovine ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore kazalo je da cenzura utiče na njihov rad, a isti stav imalo je i oko 40% ispitanika iz Srbije i 30% njihovih kolega s Kosova. Osim u BIH, više od polovine anketiranih novinara istakla je da postojanje mogućnosti građanske tužbe zbog klevete utječe na njihov rad.

Novinari različito koriste pravo na slobodan pristup informacijama. Tako ga u BIH i Srbiji znatno koriste, a u Crnoj Gori i Makedoniji ne tako često. Čak 78% anketiranih novinara na Kosovu istaklo je da su institucije odbile dati im tražene dokumente, a taj postotak je manji u drugim državama, ali također prilično visok.

Predstavnici udruženja članica Regionalne platforme Zapadnog Balkana borave do 7. srpnja u Podgorici na treningu posvećenom razvoju kapaciteta za javno zastupanje.