This project is funded by
the European Union
Prijetnja glavnom uredniku Nacionala Berislavu Jeliniću
|
ZAGREB, 12.06.2017. – Glavnom uredniku Nacionala Berislavu Jeliniću u telefonskom razgovoru i porukom prijetio je Krešimir Gilja, nezadovoljan što Jelinić nije htio objaviti jednu priču na način na koji je to odgovaralo Gilji. |
|
|
Kolega Jelinić prijavio je prijetnje policiji koja je odmah reagirala, a Krešimiru Gilji određen je jednomjesečni pritvor. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozdravlja brzu reakciju nadležnih institucija u ovom slučaju. Istovremeno podsjećamo na činjenicu da velik broj slučajeva prijetnji novinarima, uključujući i prijetnje smrću, te više napada na novinare još uvijek nije riješeno. Još jednom pozivamo nadležne institucije da ulože maksimalne napore u rješavanje tih slučajeva. |
|
HND osuđuje fizički napad gradonačelnika Požege na novinara lokalnog portala
POŽEGA, 12.05.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje današnji brutalni fizički napad i prijetnje smrću koje je gradonačelnik Požege Vedran Neferović uputio novinaru lokalnog internetskog portala 034portal.hr Mladenu Mirkoviću, te zahtijeva da policija hitno i temeljito istraži sve činjenice vezane uz ovaj događaj.
Napadnuti novinar Mladen Mirković je u požeškoj bolnici na pretragama.
Prema izjavi napadnutog Mirkovića danoj HND-u, gradonačelnik Neferović ga je oko 11 sati u prostorijama Grada Požege pozvao u svoj ured i pitao tko je autor nekog članka na portalu na kojem radi.
„Neferović je odmah počeo vikati i vrijeđati, prijetiti da će ubiti i mene i sve u redakciji (034portal.hr), pritisnuo me uza zid i lupio mi glavom o njega, nakon čega me je nastavio udarati nogom i izgurao iz ureda“, izjavio je Mirković. Gradonačelnik ga je nastavio nogom udarati i gurati i na stubištu, što su vidjeli i ljudi koji su se tamo našli, a dio zaposlenika gradske uprave je, kako izvješćuju mediji, vikao gradonačelniku da to ne čini.
Napad na novinara u Požegi dogodio se upravo dok se u Zagrebu održava međunarodna konferencija„“Zaštita ljudskih prava i jačanje demokracije u Europi“, na kojoj sudjeluju pučki pravobranitelji iz više od 20 zemalja Europe i drugi istaknuti stručnjaci na području ljudskih prava, uključujući i medijske slobode.
HND je s današnjim napadom na novinara u Požegi upoznao sudionike konferencije koja se odvija pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, među njima i Nilsa Muižnieksa, povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava.
Tito Gubić pravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Emi Branici
ZAGREB, 19.04.2017. – Tito Grubić pravomoćno je osuđen na sedam mjeseci zatvora zato što je 28. rujna 2016. tijekom snimanja prijetio reporterki Emi Branici, poručivši joj da će “završiti kao (Ivo) Pukanić”.
Prvostupanjska presuda, donesena u siječnju ove godine, potvrđena je iako se Gubić na nju žalio, zatraživši psihijatrijsko vještačenje i oslobađanje troškova postupka jer, kako navodi, prima socijalnu pomoć. Psihijatar je utvrdio da je bio ubrojiv, a iako mu je kazna smanjena s deset na sedam mjeseci, Gubić vještačenje koje je sam zatražio mora platiti 5.474,00 kn.
Kako navodi Nova TV, reporterka Provjerenog otkrila je Gubića koji je, predstavljajući se kao žena, s psihički nestabilnim starcem potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju, a potom i o životnom partnerstvu i to svega sat vremena prije nego što je starac završio u bolnici u komi.
Nedugo potom je umro, a Tito je postao vlasnikom trokatnice u zagrebačkoj Dubravi.
HND traži hitnu i oštru reakciju na seriju divljačkih medijskih napada na kolegicu Jagodu Bastalić
ZAGREB, 20.01.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) od nadležnih institucija traži hitnu i oštru reakciju na seriju divljačkih medijskih napada na kolegicu Jagodu Bastalić, urednicu i voditeljicu „Labirinta“ magazina unutarnje politike HTV-a, a od vodstva HRT-a očekujemo da javno zaštiti svoju uposlenicu.
Više portala poznatih po širenju mržnje objavilo je pismo koje potpisuje stanoviti „natporučnik HV-a Dubravko Jošić“ a u kojemu je kolegica Bastalić najgrublje oklevetana. Isti sadržaj elektroničkom poštom poslan je na brojne adrese unutar i izvan HRT-a. U tom pismu su navedene monstruozne laži, očito samo s jednim ciljem – diskreditacije njezina poslovnog i privatnog života.
Niti jedna od tvrdnji u pismu nije istinita. Naime, kolegica Bastalić nema oca koji je bio zapovjednik JNA, nema brata i nikada nije živjela u Okučanima a kamoli radila na Radiju Okučani tzv. srpske krajine u vrijeme okupacije toga dijela Hrvatske.
Nizom notornih laži o izmišljenoj obitelji i izmišljenom životu, kolegici Bastalić i njezinoj obitelji ugrožena je i sigurnost. Autora klevetničkog pisma, ali i prijeteće SMS poruke koje je zaprimila nakon što je pismo objavljeno, kolegica Bastalić jučer je prijavila policiji, a pravdu će potražiti i na sudu.
No, zbog težine i načina izrečenih laži u kojoj se direktno proziva i HRT koji je zaposlio „takvu osobu“ nanesena je ogromna šteta ugledu, profesionalizmu i vjerodostojnosti ne samo Jagode Bastalić, već i HRT-a pa očekujemo i očitovanje vodstva HRT-a.
Pozivamo na reakciju i Hrvatsku vojsku te braniteljske udruge jer ovo nije prvi puta da se oni koji vrijeđaju novinare, prijete im i huškaju na njih predstavljaju kao branitelji i hvale navodnim vojnim činovima.
Ujedno još jednom podsjećamo na brojne dosadašnje prijetnje i napade na novinare te javna huškanja koja su najčešće neizravni, ali vrlo jasni a ponekad i izravni pozivi na linč.
Izostane li promptna reakcija nadležnih i odgovornih institucija te vodećih hrvatskih dužnosnika i političkih stranaka na javne klevetničke optužbe protiv kolegice Bastalić kao i na ostale napade na novinarke i novinare, smatrat ćemo ih odgovornim za sve moguće posljedice.
Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u
Saša Leković, predsjednik HND-a
Regionalna konferencija “Sloboda medija i sigurnost novinara na Zapadnom Balkanu”: Nasilje i fizički napadi na novinare u porastu
BEOGRAD, 07.12.2016. – Broj napada na novinare u porastu je u posljednjih nekoliko godina, a posebno brine porast fizičkih napada i nasilja nad novinarima, upozoreno je na otvaranju dvodnevne konferencije „Sloboda medija i sigurnost novinara na zapadnom Balkanu“.
Konferenciju je organiziralo Nezavisno udruženje novinara Srbije u okviru projekta Regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara – mreže novinarskih organizacija i sindikata u zemljama zapadnog Balkana.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati regionalnog zagovaračkog istraživanja o slobodi medija i sigurnosti novinara koje je vodila prof. Snežana Trpevska sa Instituta za komunikacijske studije u Skopju, Makedonija. Istraživanje je provedeno u 5 zemalja regije – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, a obuhvatilo je tri tematske cjeline –(A) zakonski okviri i njihova primjena, (B) ekonomski i radni položaj novinara te (C) sigurnost novinara.
Što se tiče zakonske regulative, istraživanje pokazuje da je u većini zemalja legislativa usuglašena sa standardima, ali je implementacija zakona loša. Internet ni u jednoj zemlji nije predmet posebne zakonske regulative, ali je istraživanje zabilježilo da je bilo pokušaja cenzure. Regulatorna tijela i javni servis u svim su istraživanim zemljama percipirani kao politizirani, a slično se doživljava oglašavanje države u medijima, osobito na lokalnom nivou.
Difamacija je u svih 5 zemalja dekiminalizirana, ali su u legislativi zadržane visoke kazne što ima velik utjecaj na autocenzuru. Primjerice, u Bosni i Hercegovini čak 80 posto novinara izjasnilo se da se boje tužbi za klevetu.
Kritičko novinarstvo ‘bježi’ u online sferu
Istraživanje pokazuje generalni trend da kritičko novinarstvo sve više ‘bježi’ u online sferu, koja je sve više postaje zona slobodnog novinarstva, ali i meta napada. Novinari neprofitnih medija ističu da su često izloženi napadima centara moći i dijela kolega, koji ih nastoje diskreditirati etiketirajući ih kao ‘uhljebe’ i strane plaćenike.
Kada je riječ o udruživanju novinara u strukovne organizacije, istraživanje pokazuje još jedan trend koji je prisutan na cijelom istraživanom području – a to je da vlasti stvaraju paralelne strukture civilnog društva koje služe za kompromitaciju legitimnih strukovnih organizacija.
Vezano uz zaštitu novinarskih izvora, u svakoj od zemalja su zabilježeni slučajevi da se na novinare vršio pritisak da otkriju izvore izvan suda. Što se tiče pristupa informacija, u svim je zemljama zemlje prisutan problem šutnje administracije, odnosno zavlačenja dostave tražene informacije. Najzatvorenijim tijelom novinari smatraju vlade i političke stranke, a najotvorenijim – parlament.
Nesigurnost: Sve veći strah za ekonomsku i fizičku sigurnost
U poglavlju radnog i ekonomskog položaja novinara, istraživanje pokazuje da se ekonomska i socijalna pozicija novinara u posljednjih nekoliko godina pogoršala.
Plaća novinara u nekim su zemljama regije pale ispod prosjeka, novinari često rade prekovremeno i nemaju ugovore na neodrađeno, zbog čega je prisutan konstantni strah od otkaza. Također, velik problem u svih 5 zemalja je utjecaj menadžmenta na redakciju i urednika na novinare zbog nedostatka internih akata koji bi štitili neovisnost redakcija u odnosu na vlasnika i novinara u odnosu na urednika.
Kada je riječ o napadima na novinare, istraživanje je po prvi puta sakupilo statistike o napadima na novinare iz regije na jednom mjestu. Podaci pokazuju da se broj fizičkih napada u svim istraživanim zemljama povećao u posljednjih nekoliko godina. Gotovo svi slučajevi ubojstava novinara ostali su nerazriješeni, a počinitelji do sada nisu otkriveni.
Tijekom istraživanja je primijećeno da državne institucije ne vode standardizirane statistike vezane uz napade na novinare, niti postoji ujednačeni sustav tipova napada na novinare. Mjere koje institucije poduzimanju za zaštitu novinara nisu adekvatne, ne postoje politike koje bi se time bavile niti mehanizmi za monitoring i izvještavanje o napadima. K tome, državni dužnosnici rijetko jasno osuđuju nasilje nad novinarima, a u nekim su slučajevima institucije pokušale zataškati slučajeve.
Safejournalists.net: Statistike o napadima na novinare iz regije prvi puta na jednom mjest
Na konferenciji je predstavljena online platforma safejournalists.net koja po prvi puta objedinjuje statistike o napadima na novinare iz cijele regije. Platforma omogućuje jednostavnu prijavu napada i povrede prava te pretraživanje baza napada na novinare iz šest regionalnih centara (Sarajevo, Zagreb, Priština, Skopje, Podgorica, Beograd).
Online platforma dio je Sustava za rano upozoravanje i prevenciju napada na novinare, kojeg razvija Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara – mreža novinarskih organizacija i sindikata u zemljama zapadnog Balkana, osnovana u siječnju 2016. godine.
Na konferenciji je bilo riječi o državnim mehanizmima sigurnosti novinara, ulozi profesionalnih udruženja u sigurnosti novinara, zakonskoj zaštiti medija i novinara te o posljedicama državnog oglašavanja. Na konferenciji su sudjelovali veleposlanik Delegacije EU u Srbiji Michael Davenport, istraživačica projekta Snežana Trpevska, Dunja Mijatović iz OSCE-a, Martina Silvestri iz Vijeća Europe, Mehmet Koksal iz Europske federacije novinara te predstavnici novinarskih organizacija i sindikata iz regije.
Prezentaciju istraživanja o slobodi medija i sigurnosti novinara možete preuzeti ovdje.
Tematska sjednica Odbora za medije: Napadi na novinare ohrabreni, umjesto sankcionirani
ZAGREB, 26.11.2016. – Saborski odbor za medije održao je tematsku sjednicu o prijetnjama i napadima na novinare na kojoj je zaključeno da je nužno osigurati političku i pravnu podršku za iskorjenjivanje nasilja prema novinarima, ali na kojoj je dio članova Odbora iznio stav da dio odgovornosti za napade snose sami novinari.
Sjednica je sazvana zbog eskalacije govora mržnje i nasilja prema novinarima, a na njoj su sudjelovali predstavnici strukovnih novinarskih organizacija, policije i drugih državnih institucija.
Prema podacima policije, koje je na sjednici iznio privremeni glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec, od 2010. do danas zabilježeno je 78 napada na novinare koji su u izravnoj ili posrednoj vezi s obavljanjem njihovog posla, od čega je utvrđeno 50 kaznenih djela i 10 prekršaja, 5 djela su još u postupku utvrđivanja, dok u 13 djela nisu pronađeni elementi kažnjive radnje.
U podacima policije može se vidjeti da je eskalacija napada počela 2014., kada se broj napada udvostručio, a kulminirala 2015., kada se taj broj utrosturčio. Broj napada ove se godine, prema dosad poznatim podacima, vratio na razinu iz 2014.
Od 50 kaznenih djela, 46 je prijetnji, dvije teške tjelesne ozlijede, jedna teška krađa u pokušaju i jedno nasilničko ponašanje. Počinitelji 35 slučajeva su poznati ili otkriveni, što je, prema privremenom ravnatelju policije Vnučecu, dobar rezultat.
‘Napadači moraju biti kažnjeni’
S time se nije složio SDP-ov Nenad Stazić, koji smatra da se nasilje nad novinarima i nasilja uopće može zaustaviti jedino efikasnijim radom državnih institucija. „Zanima me je li se nešto dogodilo nakon tih istraga i na koji način obeshrabrujemo počinitelje napada? Napadači se mogu obeshrabriti samo ako budu procesuirani. Ako je problem u legislativi, mijenjat ćemo ju“, rekao je Stazić.
HNS-ov Goran Beus Richenberg smatra da je radikalizacija govora mržnje ohrabrena od politike „time što se u javni diskurs unosi vulgaran jezik. Kada se u saboru ili nekim drugim institucijama ide u difamaciju, vrijeđanja, onda se takvim govorom šalje loša poruka javnosti“.
Predsjednik HND-a Saša Leković u svom je izlaganju ustvrdio da dio političara svojim porukama odobrava ili čak potiče nasilje, u čemu ih, na žalost, podržava i dio novinara. Ocijenio je kako je „bilo krajnje vrijeme da se u parlamentu razgovara o prijetnjama i napadima na novinare“.
‘Novinari su (i) sami krivi’
Predsjednica Hrvatskih novinara i publicista Katja Kušec ocijenila je kako „u zadnje vrijeme nije bilo nikad veće slobode, ali ni više neprovjerenih činjenica, novinarskog šlamperaja i spinova”.
Dio članova Odbora ocijenio je kako treba jasno osuditi nasilje, ali kako i novinari trebaju snositi dio odgovornosti, što odgovara stavu kojeg su još ranije izrazili bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković, koji je prije dva dana na obljetnici prosvjeda za Radio 101 rekao kako „za izgovorenu riječ svi trebaju biti odgovorni“.
Najradikalniji stav na sjednici iznio je HDZ-ov član Odbora Stevo Culej koji je rekao mu se izlaganje predsjednika HND-a Saše Lekovića učinilo kao “promiloševićevska gebelština iz 1990. i 1991. koja je uzrokovala Domovinski rat, jer se u obraćanju razračunava i proizvodi ustašizaciju, zanemarujući izvješće SOA-e o pojavi četništva u našem društvu“.
HDS-ov zastupnik Goran Dodig ustvrdio je da novinari potiču agresiju i onda postaju žrtvama agresije, na što je tajnik HND-a Vladimir Lulić odgovorio kako je relativizirati stvari i reći da su novinari krivi što im se prijeti identično kao i tvrdnja da je žena silovana jer je nosila kratku suknju.
HND najoštrije osuđuje najnovije prijetnje smrću i pozive na nasilje prema novinarima
30.09.2016.
Novinarku Emu Branicu je osoba o kojoj je bila riječ u magazinu Provjereno Nove TV, nezadovoljna prilogom o sebi, poručila da će završiti kao pokojni Ivo Pukanić, što je nedvojbena prijetnja umorstvom. Ekipa provjerenog je prošli tjedan prikazala prilog o muškarcu koji se predstavlja kao žena i, rečeno je u prilogu, zavodi stare i dementne muškarce kako bi se domogao njihovih nekretnina.
Novinarki je isti muškarac rekao i da bi joj mogao “prilijepit znaš kako”, te ju je pljunuvši nazvao “neodgojenim smećem”. HND pozdravlja činjenicu da je osoba koja je novinarki prijetila smrću privedena, što je potvrđeno iz Policijske uprave zagrebačke, te se nadamo da će biti primjereno kažnjena.
Također, prijetnje novinarima upućene su ovih dana i putem jedne društvene mreže na kojoj je objavljena svojevrsna tjeralica protiv novinara koji su snimali crkvu u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, u kojoj se prošli tjedan služila misa zadušnica za više visokih ustaških zapovjednika NDH, osuđenih na smrt i ubijenih nakon II. Svjetskog rata.
HND upozorava da je riječ o teškoj zloporabi društvenih mreža te poziva Državno odvjetništvo da u ovom i u sličnim slučajevima reagira kako bi se spriječilo da verbalno nasilje prijeđe u fizičko.
Adiministrator Facebook stranice Priznajem! Hrvat sam u uvodnom komentaru novinare okupljene ispred crkve naziva “spodobama” i “partijskim evidentičarima koji pažljivo bilježe tko je sve bio u crkvi baš kao što su činili i njihovi djedovi i očevi (…)”. Da poziv na linč bude potpun, objavljena je fotografija novinara dok mirno obavljaju svoj posao ispred crkve.
Da je Facebook status urodio željenim svjedoče komentari koji pozivaju na protjerivanje, fizičko nasilje i ubojstvo novinara. Fotografija jednog od fotoreportera ispred crkve objavljena je i u jednoj tv emisiji, uz laž koju je izrekao voditelj da je riječ o osobi koja popisuje tko ide u crkvu kako bi ga mogao prijaviti, iako bi morao znati da živimo u zemlji u kojoj je sloboda vjeroispovijesti Ustavom zajamčena i koja ima potpisane ugovorom sa Svetom stolicom, pa se temeljem njih vjeronauk predaje u javnim školama.
HND podsjeća da mnogi slučajevi prijetnji smrću kao i napadi na novinare godinama nisu riješeni, te poziva nadležne da konačno pronađu počinitelje i eventualne naručitelje i primjereno ih kazni. Prijetnje smrću i pozive na nasilje prema novinarima smatramo izravnom prijetnjom i slobodi novinarstva kao javnom dobru, te očekujemo da nadležne institucije u svim takvim slučajevima hitno reagiraju po službenoj dužnosti.
Saša Leković, predsjednik HND-a
Siniša Kovačić prijeti otkazom Sanji Mikleušević Pavić i Mirni Zidarić te priprema promjenu Etičkog kodeksa HRT-a kako bi smijenio sadašnje Etičko povjerenstvo
26.09.2016.
HND najoštrije osuđuje odluku v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića da upozorenjem pred otkaz kazni Sanju Mikleušević Pavić, predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u, zbog „verbalnog delikta“, te pokrene postupak za izvanredni otkaz Mirni Zidarić, predsjednici Etičkog povjerenstva na HRT-u kao i odluku da do kraja rujna provede izmjene Etičkog kodeksa HRT-a kako bi mogao smijeniti sadašnji sastav Etičkog povjerenstva.
HND najoštrije osuđuje odluku v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića da upozorenjem pred otkaz kazni Sanju Mikleušević Pavić, predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u, zbog „verbalnog delikta“, te pokrene postupak za izvanredni otkaz Mirni Zidarić, predsjednici Etičkog povjerenstva na HRT-u kao i odluku da do kraja rujna provede izmjene Etičkog kodeksa HRT-a kako bi mogao smijeniti sadašnji sastav Etičkog povjerenstva.
Etičko je povjerenstvo na sjednici 23. 8. 2016. donijelo mišljenje kako kolegica Mikleušević Pavić nije kriva za „verbalni delikt“, supotpisivanje HND-ovog priopćenja od 21.7.2016. u kojem su iznesene dokumentirane kritike na neprofesionalno ponašanje v.d. vodstva HRT-a što ih je potvrdila i međunarodna misija u kojoj su, među ostalima, bili predstavnici Europske federacije novinara (EFJ) te Europske radiodifuzijske unije (EBU) unije čija je članica i Hrvatska radiotelevizija.
No, unatoč takvom mišljenju Etičkog povjerenstva v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a kaznio je Sanju Mikleušević Pavić zbog „niza neistinitih, netočnih, i neprovjerenih informacija “ koje je navodno iznijela supotpisavši, kao predsjednica Ogranka HND-a, priopćenje kojim se HND usprotivio produljenju v.d. mandata Siniši Kovačiću na mjestu Glavnog ravnatelja HRT-a.
Tim je potezom Kovačić u potpunosti prihvatio prijavu protiv kolegice Mikleušević Pavić da je supotpisivanjem HND-ovog priopćenja prekršila četiri članka Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje HTV-a. Iako je Etičko povjerenstvo donijelo mišljenje po kojem Sanja Mikleušević Pavić nije počinila niti jedan od prekršaja za koji je prijavljena, v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a takvu je odluku ignorirao te kolegicu kaznio upozorenjem pred otkaz.
HND smatra da je na taj način v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić zloupotrijebio službeni položaj za odmazdu prema kolegici koja odgovorno vodi ogranak HND-a na HTV-u. Također, HND ocjenjuje da je ovim neutemeljenim kažnjavanjem kolegice Mikleušević Pavić v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a pokušao napraviti pritisak na HND kao neovisnu strukovnu udrugu i zastrašiti sve novinare na HRT-u koji se usude kritizirati očito neprofesionalne poteze v.d. vodstva.
Da su naše sumnje opravdane potvrđuje i činjenica kako je Kovačić pokrenuo pravno neutemeljen postupak za izvanredni otkaz Mirni Zidarić, predsjednici Etičkog povjerenstva. HND i ovaj potez ocjenjuje nastavkom pritisaka na Etičko povjerenstvo.
Kulminacija je hitno raspisivanje javne rasprave o izmjenama Etičkog kodeksa o čemu nije informirana većina novinara i ostalih zaposlenika koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa HRT-a, a kojih se te nagle izmjene izravno tiču. Rasprava će trajati do 29. rujna 2016. kako bi doslovno posljednjeg dana produljenog mandata aktualnog v.d. Ravnatelja HRT-a izmjene Etičkog kodeksa mogle biti usvojene, što znači i promjenu članova Etičkog povjerenstva (iako im redovan mandat traje još godinu dana).
Pozivamo sve članove HND-a na HRT-u kao i ostale zaposlenike na HRT-u da ne dozvole ovu opasnu manipulaciju i ponavljamo najoštrije protivljenje mogućem novom mandatu Siniše Kovačića na čelu HRT-a. O posljednjim događajima na HRT-u, kao i dugoročnoj ogromnoj šteti kojima bi oni mogli rezultirati, obavijestit ćemo i sve zainteresirane međunarodne organizacije te institucije Europske unije.
Saša Leković, predsjednik HND-a