PODGORICA, 03.01.2020. – Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić kazala je da je upoznata sa zamjerkama civilnog sektora na izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i da je posebno zainteresovana za zaštitu izvora, Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, kao i buduće medijske strategije.

Ona je u razgovoru za “Vijesti” rekla da će razmotriti predloge civilnog društva u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o SPI.

“O ovim pitanjama se vode široke debate i u drugim državama svijeta. Treba da zajedno dođemo do rješenja koja obezbjeđuju transparentnost koja je od koristi građanima i ekonomiji i na najbolji način štite interes države, a ne pojedinaca. Zajedno ćemo donijeti zakon koji će omogućiti da građani budu stvarni kontrolori organa vlasti i obezbijediti punu transparentnost koja je korisna građanima i zajednici. SPI je naš strateški imperativ i izgradićemo kapacitete unutar svakog ministarstva kojima će biti pružena podrška, alati i obuke kako bi mogli na efikasan način da odgovore na zahjeve građana”, rekla je ona u razgovoru za “Vijesti”.

Najavila je i skori poziv medijskoj zajednici i drugim koji su zainteresovani za unapređenje u oblasti medija, te eventualne ponovne izmjene Zakona o medijima.

“Medijska zajednica u Crnoj Gori mora biti zaštićena koliko god to jedna demokratska država može da pruži”, rekla je ona.

PODGORICA, 25.12.2020. – Specijalni državni tužilac Saša Čađenović saopštio je da su juče uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje ubistva novinarke Olivere Lakić, dok se ostali nalaze u zatvoru.

Nedavno je objelodanjeno svjedočenje saradnika tužilaštva u još nepotvrđenoj optužnici protiv 23 osobe, koji je ispričao detalje iz Istražnog zatvora – kada je od njega u maju ove godine traženo da ubije novinarku jer “ona zna nešto”.

Čađenović je na današnjoj pres konferenciji saopštio da je ta grupa osumnjičena i za pokušaj ubistva Olivere Lakić u maju 2018. godine.

“Analize pokazuju da je O.L. praćena duže vrijeme, kako bi bili prikupljeni podaci o njenom kretanju. Njihovo djelovanje bilo je usmjereno na sprječavanje njenog istraživačkog novinarskog rada”, rekao je Čađenović.

Prikupljeni su dokazi da su K.F. i F.B. kao saizvršioci izvršili krivično djelo, dok su R.K, B.L, i B.V. praćenjem doprinjeli da do napada dođe.

“K.F. i F.B. su, dok su se nalazili u zatvoru, podstrekivali B.P. da je nakon izlaska liši života. Za njeno ubistvo nuđeno je 150.000 eura”, saopšteno je na konferenciji.

Motiv, je, kako je rečeno, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, pozdravio je hapšenje lica osumnjičenih za pokušaj ubistva istraživačke novinarke, ali je napomenuo da to neće značiti mnogo – sve dok se ne pronađu nalogodavci.

Nedavno su i predstavnici Komisije za istrage napada na novinare/ke i medije, tražili su od nadležnih da hitno urade procjenu bezbjednosti novinarke Olivere Lakić i pruže joj neophodnu zaštitu.

PODGORICA, 21.12.2020. – Predstavnici Komisije za istrage napada na novinare/ke i medije, tražili su od nadležnih da hitno urade procjenu bezbjednosti novinarke Olivere Lakić i pruže joj neophodnu zaštitu.

To su saopštili nakon što je u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva konstatovano da je grupa okrivljenih u spuškom zatvoru dogovarala njeno ubistvo.

Iz Komisije su naveli da su na sjednici, sa ozbiljnom zabrinutošću primilii informaciju da je svjedok saradnik u jednom krivičnom predmetu objelodanio namjeru kiminalnih grupa da izvrši novi atentat na Oliveru Lakić.

Podsjetili su na konvencijsku pozitivnu obavezu države – da preuzme preventivne operativne mjere u cilju izbjegavanja rizika i zaštite novinara čiji je život u opasnosti od krivičnih djela.

“Insistiramo da tužilastvo bez oklijevanja provjeri ove navode i pokrene istražne radnje kako bi se utvrdila puna istina”.

Od Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, kako navode, traže da hitno urade procjenu njene bezbjednosti i pruže joj svu potrebu fizičku zaštitu.

“Olivera Lakić je sinonim stradanja novinarske profesije, ali i neadekvatnog postupanja nadležnih jer ni do dan-danas nijesu rasvijetljeni neki prethodni napadi na nju, niti joj je pružena adekvatna zaštita da bi mogla da normalno živi i radi, kako ona tako i njena porodica. Komisija će u skladu sa svojim ovlašćenjima vršiti legitiman pritisak na nadležne da ovaj slučaj ne bude samo jos jedan u nizu nerazjašnjenih napada na život Olivere Lakić. Pozivamo ministre unutrašnjih poslova i pravde, ali i premijera da se aktivno u sklopu svojih ingerencija uključe u ovaj slučaj i time – ličnim primjerom pokažu svoju opredijeljenost za slobodu medija i novinara. Ovo je i prilika da podsjetimo na zahtjeve Komisije da se u rješavanje napada na koleginicu Lakić, ali i druge teške slučajeve što hitniije suštinski uključe strani eksperti i da Uprava policije konačno dostavi Komisiji izvještaj FBI o napadu na Oliveru Lakić za koga su tvrdili da je uključen u istragu”, piše u saopštenju koje potpisuje predsjednik Komisije Nikola Marković.

U još nepotvrđenoj optužnici protiv 23 osobe, navodi se svjedočenje saradnika tužilaštva, koji je ispričao detalje iz Istražnog zatvora – kada je od njega u maju ove godine, kako tvrdi, traženo da ubije novinarku jer “ona zna nešto”.

To su, kako tvrdi, od njega tražili okrivljeni za napad na Lakić, Filip Bešović i Goran Rakočević, ali nisu naveli šta ona zna, niti da li su je pratiili ili vozili ljude koji su pucali u nju. Sve je stopirano, kako tvrdi svjedok saradnik, jer su u tom periodu navodni članovi te kriminalne organizacije uhapšeni u Nikšiću.

PODGORICA, 19.12.2020. – Dok je parlament zvanično izabrao novu crnogorsku vladu pod vođstvom premijera Zdravka Krivokapića 4. decembra, Organizacija za brzi odgovor za slobodu medija (MFRR), Medijska organizacija Jugoistočne Evrope (SEEMO) i njihovi partneri, pozivaju novu Vladu da stavi slobodu štampe i medija visoko na  agendi.

To je glavna poruka virtuelne misije medijskoj sceni Crne Gore održane u septembru 2020. godine od strane sedam međunarodnih organizacija. Tokom misije, MFRR i njihovi partneri uradili su serije intervjua sa ključnim akterima koji predstavljaju novinarske sindikate, medijske kuće, nevladine organizacije, JUFREX, OSCE, Komisiju za praćenje istraga napada na novinare i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koja je nacionalna institucija za ljudska prava.

Da bi unaprijedila slobodu medija i, na kraju, poces pridruživanja Evropskoj uniji (EU), nova administracija mora se posvetiti potrebnim reformama za izgradnju i održavanje slobodnog i pluralističkog medijskog sektora. Ovo je jedinstvena šansa za otklon od prošlosti nakon 31 neprekinute godine vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) pod vodstvom Mila Đukanovića.

Rezultati  virtualne misije pokazuju da je potrebna odlučna akcija za uspostavljanje slobodne i pluralističke medijske scene.

„Naša misija pronašla je jako polarizirani medijski sektor u zemlji i biće potrebni kontinuirani i usklađeni napori premijera Krivokapića i njegove Vlade da poboljšaju zaštitu slobode medija i vladavine zakona. Oni stoga moraju u svojoj političkoj agendi posvetiti posebnu pažnju rješavanju bezbrojnih problema s kojima se suočavaju novinari i medijski radnici u Crnoj Gori ”, rekao je Nik Viliams, koordinator MFRR-a u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF).

Centralno načelo prijeko potrebne promjene smjera je potreba za demontiranjem ukorijenjene polarizacije koja je predugo definisala crnogorsku politiku, društvo i medije i osiguravanjem slobodnih i poštenih uslova za rad svakog medijskog aktera. Ne postoje brza rješenja za dugačku listu pitanja koja su se pojavila tokom serije intervjua  sa ključnim akterima u državi, ali mogu se identifikovati nekoliko preporuka koje će biti ključne za obnovu povjerenja i sprovođenje održivih reformi:

– ukidanje nekažnjivosti za zločine nad novinarima i medijskim radnicima osiguravanjem da policija i tužioci istražuju sve napade i prijetnje i privedu počinitelje i nalogodavce pravdi;

– uspostavljanje zajedničkih standarda i principa za regulisanje medijskog tržišta koji podstiče fer uslove;

– nastavak reforme javnog emitera;

– reforma novinarske zaštite izvora i, generalno, osiguranje da se svi novi ili izmijenjeni zakoni o medijima izrađuju u skladu s međunarodnim standardima i najboljom praksom o slobodi medija i pluralizmu.

Da bi unaprijedila slobodu medija i nastojanja zemlje za pridruživanje EU, nova administracija mora da se posveti potrebnim reformama za izgradnju i održavanje slobodne i pluralističke medijske scene. Oni moraju biti u skladu s evropskim standardima i uključivati ​​podršku za izvještavanje od javnog interesa, transparentno finansiranje, zajedničke regulatorne standarde i sigurno radno okruženje bez napada i prijetnji, ugrađeno u širi sistem koji poštuje vladavinu zakona, u teoriji i u praksi.

PODGORICA, 14.12.2020. – Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da je povrijeđena sloboda izražavanja presudom Višeg suda u Podgorici, koji je ranije osudio “Vijesti” zbog teksta ​“I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito” utvrdivši da je advokatici Ani Đukanović, sestri predsjednika države Mila Đukanovića povrijeđen ugled i čast.

U pitanju je tekst o privatizaciji Telekoma, a zbog sličnog sadržaja i na istu temu Ustavni sud je ranije presudio u korist dnevnog lista Dan i nedjeljnika Monitor usvojivši njihove žalbe.

Vijeće sudija Ustavnog suda Miodraga Iličkovića, Mevlide Muratović i Budimira Šćepanovića je u srijedu, odlučujući po žalbi osnivača “Vijesti” firme “Daily press”, ukinulo presudu Višeg suda u Podgorici iz 2016.

Taj sud je zbog povrede ugleda i časti Ani Đukanović dosudio 2.000 eura na ime nematerijalne štete, kao i kamatu od 10. jula 2015. do trenutka njene isplate.

Sudije Ustavnog suda smatraju da Viši sud nije utvrdio da postoji neka preka društvena potreba zbog koje bi se zaštita prava ličnosti tužilje stavila iznad slobode izražavanja, saznaju “Vijesti”.

Izvještavajući o sumnjama da je bilo korupcije tokom privatizacije Telekoma i koristeći podatke Američke komisije za hartije od vrijednosti (SEC), mediji su prenijeli navode o umiješanosti sestre visokog zvaničnika.

“Vijesti” su u tekstu citirale američka dokumenta u kojima piše da je petogodišnja istraga američkog Ministarstva pravde i Komisije za hartije od vrijednosti, pokazala da je Mađar Telekom podmitio najmanje dva Vladina predstavnika, među kojima i “sestru najvišeg funkcionera Vlade, koja se bavi advokaturom”.

Pod tim naslovom objavljen je i tekst, zbog koga je odlučujući po tužbi advokatice Ane Đukanović tadašnji sudija Osnovnog suda Miodrag Pešić presudio na štetu “Vijesti”, naloživši da se Đukanović (tada Kolarević) plati 5.000 eura odštete zbog navodnih duševnih bolova koje su joj izazvali tekstovi o korupciji.

Presuda je zatim pala na Višem sudu, ali je sudija i u drugom navratu donio istu odluku, a djelimično je zatim potvrdio drugostepeni Viši sud.

Pešić je smatrao da uz fotografiju Đukanović u “Vijestima”, list ne ostavlja sumnju čitacioma da je baš ona uzela mito, jer je “sestra najvišeg zvaničnika Vlade”.

Sudija je konstatovao i da je objavljivanje tekstova o eventualnoj korupciji u Telekomu bilo od javnog interesa i da je pisanje novina dovelo čak do formiranja skupštinskog Anketnog odbora koji se bavio tim slučajem, kao i da je Specijalno tužilaštvo saopštilo da provjerava navode iz tekstova…

On je, međutim, naveo da Evropska konvencija o ljudskim pravima “ne garantuje neograničenu slobodu izražavanja”…

“Vijesti” su, prema njegovom sudu, pogriješile kada su sliku Ane Đukanović objavili na naslovnoj strani pored naslova “I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito”.

Sudija objašnjava da novinari tada nijesu obratili dovoljnu pažnju na težinu objavljene informacije i na njenu istinitost.

“Naročito ako se ima u vidu činjenica da se u tužbi, koju je pred američkim sudom podnijela Američka komisija za hartije od vrijednosti, radi utvrđivanja činjenice da li je prilikom kupovine Telekoma bilo korupcije, nigdje i ne pominje ime tužilje”.

Osim što je povrijeđen ugled Đukanović, presudom se tvrdi da je pisanje novina bio udar na njenu čast, jer je došlo do povrede načela proporcionalnosti između slobode izražavanja novinara i zaštite privatnosti tužilje.

Ana Đukanović je u odvojenim tužbama tužila izdavače “Vijesti”, “Dana” i “Monitora”, zbog serije tekstova u kojima se povezuje s aferom “Telekom” i tražila odštetu od po 100.000 eura.

Ustavni sud je ukinuo sve tri presude prvostepenih sudova, štiteći slobodu izražavanja.

Sudija Miodrag Pešić, koji je ranije osudio “Vijesti”, u međuvremenu je unaprijeđen u sudiju Višeg suda i takođe je prošao obuke Savjeta Evrope za slobodu izražavanja, pa sada slovi za eksperta za tu oblast.

PODGORICA, 12.12.2020. – Negativan uticaj korona virusa na rad novinara i novinarki potvrilo je 86% zaposlenih, koji su anketirani u okviru istraživanja koje je rađeno tokom oktobra.

Istraživanje je obuhvatilo zaposlene u online medijima, kao i urednike/ce i vlasnike/ce online medija, a urađeno je u okviru projekta koji sprovodimo uz podršku Međunarodne federacije novinara.

Kada je u pitanju efekat koji je virus imao na njihov posao, anketirani su saglasni da je zapravo u najvećem broju slučajeva došlo do povećanja obima posla. Takođe, uslovi rada su otežani kod trećine ispitanika, a čak 15% njih izvijestilo je da im je smanjena plata tokom pandemije.

Grafik 1. Na koji način je epidemija uticala na Vaš posao

Više od polovine ispitanika (59%) kazalo je da im je rad u redakciji bio izmijenjen tokom trajanja pandemije, dok je oko 32% njih kazalo da je rad u redakciji bio djelimično izmijenjen. Da do promjene u radu nije došlo, čak ni u toku pandemije, kazalo je 9% ispitanika. Apsolutna većina ispitanika (više od 70%) kazala je da je medij za koji rade omogućio rad od kuće, ali je, među njima, bilo i onih medija koji su to omogućavali samo uz zahtjev zaposlenih (18%). Istraživanje je pokazalo da su online mediji u Crnoj Gori svojim zaposlenima omogućili da rade od kuće u dužem vremenskom periodu. Tako je 36% zaposlenih kazalo da su radili od kuće duže od tri mjeseca, isti broj njih je od kuće radio od jednog do tri mjeseca, dok je nešto manje od 14% novinara u digitalnim medijima od kuće radilo manje od 30 dana. Među njima je bilo i onih koji su istakli da i inače rade od kuće, što je zapravo jedan od problema na koje Sindikat medija Crne Gore redovno ukazuje. Nešto manje od 10% ispitanika kazalo je i da su naizmjenično radili od kuće i iz redakcije.

Istraživanje je dalje pokazalo da su menadžeri online medija u Crnoj Gori imali jasne smjernice za svoje zaposlene i samim tim im koliko-toliko olakšali rad u izmijenjenim uslovima. Čak 95.5% anketiranih kazalo je da su imali jasne smjernice. Međutim, pandemija je uticala na to da se njihov radni dan produži. Tako je radni dan zaposlenih u prosjeku trajao duže od šest sati, a u čak u 23% slučajeva i duže od osam sati.

Grafik 2. Koliko je u prosjeku trajao Vaš radni dan, kada ste radili od kuće?

Trećina zaposlenih smatra da je rad od kuće u toku pandemije uticao na privatni život zaposlenih.

No  to ih nije obeshrabrilo da i ubuduće žele da rade od kuće. Sudeći po rezultatima ankete, kada bi mogli da biraju, čak 41% anketiranih bi i ubuduće željela da radi od kuće. Na tu odluku nije uticalo čak ni to što, kako sami svjedoče, u vrijeme pandemije teže dolaze do sagovornika i priča. Epidemija nije uticala na način dolaska do priča i sagovornika kod trećine anketiranih, ali je na 32% njih uticala da budu oprezniji u radu. No, bez obzira na teškoće, anketirani novinari nijesu tražili savjete i podršku od nekog udruženja novinara ili sindikata. Takođe, anketirani smatraju da su preporuke i savjeti koje je Sindikat medija Crne Gore slao u toku pandemije bile korisne.

Kako bi se zaštitili u toku pandemije, zaposleni su od Sindikata medija tražili da apeluje na državne organe da ne diskriminišu manje digitalne medije, posebno imajući u vidu činjenicu da su oni bili isključeni iz državne pomoći. Zaposleni su svjesni da će se suočiti sa smanjenjem plata i otpuštanjima, koje najavljuju mnogi mediji, a jedan od predloga za unapređenje stanja bio je i uvećanje zarade zbog dodatnog rada u posebnim uslovima i u toku pandemije.

I vlasnici/ce i urednici/ce online medija u Crnoj Gori imaju slično viđenje posljedica na opstanak medija. Kao glavne pokazatelje tog negativnog uticaja, manadžeri su naveli neizvjesnu elekonomsku situaciju i pad produktivnosti zaposlenih.

Grafik 4. Koja je glavna karakteristika uticaja pandemije na Vaš medij?

Anketirani mediji imaju različit broj zaposlenih, koji se kreće od jednog do čak 29. Od tog broja, najveći dio su, prema riječima anketiranih, novinari. Svi anketirani poslodavci omogućili su zaposlenima rad od kuće ali je 88% njih pružilo i jasne smjernice za taj rad. Zanimljivo je da je 12% anketiranih „priznalo“ da oni nijesu dali zaposlenima smjernice i upustva za rad od kuće.

Kao najveće probleme u radu medija, menadžeri/ke navode to što je bilo mnogo teže doći do sagovornika, što je došlo do „gubljenja interesovanja za posao“, navike da se ide na zadatke, ali i što je došlo do smanjenja broja objavljenih informacija, dostupnih sagovornika, manje „živih priča“ i sagovornika. Neki od menadžera/ki smatrali su da je nagativno i to što su zaposleni koristili pravo da odsustvuju ako imaju djecu koja su mlađa od 11 godina. Rijetki su oni koji su ukazali na veću produktivnost i interesovanje zaposlenih, koje su dovele do premora novinara i drugih zaposlenih.

Bez obzira na veličinu, čitanost i broj zaposlenih u portalima, njihovi vlasnici su gotovo jednoglasni u mišljenju da državna pomoć tokom pandemije nije bila dovoljna.

Kao neke od mjera koje bi im pomogle u radu predlažu veću finansijsku pomoć, oslobađanje od poreskih obaveza, proširivanje paketa državne pomoći, formiranje stabilnog fonda za finansijsku pomoć medijima, više prilika za finansiranje medijskih projekata.

Anketirani menadžeri smatraju da je potrebno djelovati na dva “fronta” i prema državi i prema oglašivačima.

Kada je u pitanju pomoć od države, ideje su različite. Tako bi menadžeri od države pored finansijskih izdavanja “koja moraju biti veća od prvog paketa pomoći”, tražili i subvencije zarada zaposlenih ali i dezinfekciona sredstva.

Ako se pandemija nastavi, anketirani menadžeri smatraju da bi moglo doći i do gubitka radnih mjesta, smanjenja zarada ili čak gašenja medija. Naime, oko 60% anketiranih predstavnika medija kazalo je da bi moglo doći do otpuštanja i smanjenja zarada. Čak 23.5% anketiranih kazalo je da neće doći do razvoja takvih scenarija, dok nešto manje od 17 odsto anketiranih nije još sigurno na koji način će se razvijati situacija.

U istraživanju je učestvovalo 22 zaposlenih novinara/ki i 17 urednika/ca i vlasnika/ca u online medijima.

PODGORICA, 11.12.2020. – Svjedok saradnik u predmetu protiv kriminalne grupe, u kojoj su 23 osobe okrivljene za planiranje i izvršenje više teških krivičnih djela, u svom iskazu pred specijalnom tužiteljkom iznio je detalje kako je i zbog čega planiran atentat na novinarku Oliveru Lakić, piše “Dan”.

Sve se, prema svjedočenju B.P. dešavalo u maju ove godine iza zidina spuškog zatvora. U optužnici, u koju je “Dan” imao uvid, navedena su sva imena okrivljenih, ali taj list ističe da zbog poštovanja prezumpcije nevinosti daju inicijale.

Svjedok u kazivanju navodi da mu je za, kako je rekao, „micanje” Lakićeve nuđeno od 150.000 do 200.00 eura. Pokušali su da ga vrbuju u zatvoru.

“Svjedok saradnik govori o detaljima i razgovorima koji su se desili za vrijeme njegovog boravka u F odjeljenju zatvora tokom izdržavanja kazne. Navodi se da je jednom prilikom u njegovu sobu, 1. ili 2. maja 2020. godine, došao okrivljeni B.F. pitajući ga poznaje li Oliveru Lakić. Svjedok saradnik navodi da je to pitanje povezao sa pričom koju mu je ranije u Istražnom zatvoru za istu osobu ispričao V.B.”, navodi se u optužnici.

Svjedok saradnik je pomenutom odgovorio da ne zna o kome se radi.

“Na to mu je kako sam navodi okrivljeni B.F. odgovorio to je žena, zlo od žene, ona je umiješana u našu grupu, naše ljude, ona zna nešto. Navodi da mu okrivljeni B.F. nije rekao šta Olivera Lakić zna, niti da li ju je pratio ili bilo šta drugo, ali da ga je poslije toga pitao: „P..», znamo da ćeš dobiti trećinu kazne, šta bi ti tražio u naknadu da izvršiš ubistvo Olje Lakić?” Odgovorio je da ima čovjeka koji ga organizuje, koji je iza njega i da ne želi da radi bilo šta iza njegovih leđa, kazavši mu: „Javi se njemu”, piše u optužnom aktu.

Navodi da se zbog njegovih odgovora B.F. vidno iznervirao i izašao iz ćelije.

“Nakon ovog razgovora, po kazivanju svjedoka sardanika B.P., 5. ili 6. maja u njegovu sobu dolazi da razgovara sa njim okrivljeni G.R. koji ga je pitao kako je, kako se osjeća i započinje priču: „P…. mnogo si dobar momak, nemoj da misliš da nemam ljude, ali bih ti ponudio jedan posao”. Svjedok navodi da on u tom trenutku ne zna da li je G.R. prethodno B.F. ispričao za njihov raniji razgovor i nije mu jasno da li je G.R. prethodno poslao okrivljenog B.F. da čuje njegovo mišljenje i da ga procijeni. Tada ga po kazivanju svjedoka okrivljeni G.R. pita: „Za koliko para radiš ubistvo?” Na šta mu je svjedok odgovorio za obično ubistvo kilo kokaina i 50.000 eura i vrijeme da upozna lokaciju, dobije informacije o osobi koja je meta. Na to mu j e G.R. rekao: „Dao bih ti 150.000 eura keša, a i da mi tražiš i 200.000, da mi završiš ovo, samo da mi je makneš”, misleći na Oliveru Lakić navodi se u dokumentaciji tužilaštva.

Svjedok ga je pitao zašto baš njemu nudi taj posao, kada mu je prethodno kazao da ima ljude za to.

Uslijedio je odgovor G.R.: „P…., ona zna nešto što ne treba da zna”.

G.R. je potom pitao kome treba da se javi da bi ga angažovao. Svjedok saradnik je kazao da na tu ponudu ne može odgovoriti bez znanja J.M.

Okrivljeni G.R. je nakon ovog razgovora otišao po kriptu, vratili su se u sobu i nakon što je dobio kontakt J.M. počeo se dopisivati sa njim.

Okrivljeni J.M. je kada je primio kod sa kripte okrivljenog G.R. pitao: „Ko ste” i ovaj mu je objasnio…. J.M. ga je pitao porukom: „Je li moj brat opet nešto z…..zašto mi se javljate?”, a G.R. je odgovorio: „Nudim mu posao 150.000 i to najlakši, a on neće da pristane bez tvog znanja”, tvrdio je svjedok saradnik.

Svjedok saradnik nije znao šta se poslije dešavalo, piše “Dan”.

Iako se iskaz ovog svjedoka o planiranju atentata na Oliveru Lakić našao u optužnici protiv ove kriminalne grupe koja se tereti za druga krivična djela, ne navode se detalji kako je spriječen ovaj zločinački naum kao ni da li su procesuirani svi akteri.

Sve ovo se dešavalo nakon ranjavanja i prvog pokušaja ubistva Lakićeve.