PODGORICA, 25.09.2020. – Saradnja pravosudnih organa i medijske zajednice krucijalna je u procesu jačanja slobode medija, posebno imajući u vidu pregovore o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, zaključeno je tokom potpisivanja Memoranduma o saradnji između Vrhovnog suda Crne Gore i Sindikata medija Crne Gore.

„Transparentnost Vrhovnog suda je, po ocjenama medija i analizama, veoma dobro ocijenjena, a ovaj Memorandum dodatno će unaprijediti kvalitet kominikacije najvišeg suda u državi sa javnošću i građanima“, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Ona je izrazila i zadovoljstvo što postoji organizacija, kakva je Sindikat medija, koja doprinosi tome da svaki novinar bude obaviješten i da ima dovoljno znanja i vještina da ne iznosi lični sud, prije nego što to učine građani.

Sindikat medija Crne Gore godinama radi na uspostavljanju pouzdane i precizne baze podataka sudskih slučajeva koji se odnose na  medije i novinare/ke radi praćenja i analize određenih trendova,  pa Memorandum predstavlja veliki korak naprijed u tom smjeru, poručiju iz Sindikata medija.

Dobra saradnja sa institucijama sistema koje su saglasne da svoje informacije podijele sa Sindikatom medija i javnošću, izuzetno je značajna za našu organizaciju i njenu djelatnost, poručila je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković.

„Primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava u oblasti slobode izražavanja u postupcima koji se tiču novinara i medija sa jedne, i dužine i ishoda radnih sporova sa druge strane, u našem su posebnom fokusu. Stoga će Memorandum znatno olakšati proceduru prikupljanja statistike koja je neophodna da stvorimo cjelovitu sliku o dešavanjima u sektoru medija“, naglasila je Camović Veličković.

Medenica je podsjetila i da je Vrhovni sud, jedini sud u regionu koji je usvojio Kominikacioni protokol sudstva (KOPS), kojim je precizno definisana izuzetno kvalitetna i blagovremena razmjena relevantnih informacija između sudova i medija, a koji sudovi već primjenjuju.

Kako bismo zaštitili slobodu medija, potrebna nam je tačna slika sila koje joj prijete. Da bismo to učinili, moramo prikupiti i provjeriti što je više moguće podataka. Zbog toga je Media Freedom Rapid Response (MFRR) pokrenuo kampanju “Prijavi!” kako bi razvio svijest i postakao sve da se uključe u dokumentovanje i prijavljivanje mnogih kršenja prava novinara i medijskih radnika širom Europe. Takva kršenja, zlostavljanja i agresije postale su toliko učestala da su gotovo prihvaćene kao “normalna pojava”, a to je pogrešno. Kroz ovu kampanju, MFRR insistira na tome da se takvo ponašanje ne smije smatrati “normalnim” ili prihvatiti kao cijena novinarskog rada. Prijetnje i kršenja prava medijskih radnika nisu u redu i ne treba ih tolerisati. Umjesto toga, treba ih prijaviti!

Platforma Mapiranje slobode medija mjesto je za prijavljivanje svake prijetnje, uključujući sve, od fizičkih napada koji zahtijevaju bolničko liječenje, hapšenja i pritvora, zlobnih pravnih radnji, kampanje uznemiravanja i blaćenja, do pokušaja cenzure, zabrane novinarima da izvještavaju ili donošenja zakona koji ograničavaju slobodu medija. Sva ta kršenja treba prijaviti: Sve što je potrebno je internetska veza. Unosom podataka tim MFRR-a može ponuditi podršku pogođenim medijskim radnicima. To će nam takođe pomoći da jasnije razumijemo prijetnje slobodi štampe i medija u Europi, javlja EFJ.

Obrazac se popunjava na ovoj stranici.

Od početka 2020. na platformu Mapping Media Freedoma stigla je 241 prijava iz 30 zemalja, uključujući pokušaje grčke policije da spriječi novinare da razgovaraju s izbjeglicama i azilantima nakon požara u kampu Moria, napadi na novinare tokom antivladinih protesta u Sofiji, uskraćivanje dozvola za emitiranje nezavisnim medijima, poput Klubrádióa u Mađarskoj, ili online mizogino uznemiravanje novinarki u zemljama poput Velike Britanije, Sjeverne Makedonije i Belgije.

Svaka prijava osigurava da novinari i medijski radnici ne moraju patiti u tišini. Da bismo učinkovito podržavali novinare diljem Europe, potrebna nam je svačija pomoć kako bismo osigurali da se svaki prekršaj prijavi na Mapping Media Freedom.

PODGORICA, 19.09.2020. – Ukupno trajanje medijskog predstavljanja učesnika na nedavno održanim parlamentarnim i lokalnim izborima, kroz 17 televizijskih programa, za period od 10. do 28. avgusta, iznosilo je 20.861 minut ili približno 348 sati

To je pokazao Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za parlamentarne i lokalne izbore – avgust 2020. godine koji je objavila Agencija za elektronske medije Crne Gore.

“Od ukupnog medijskog predstavljanja, 76% se odnosilo na medijsko predstavljanje za parlamentarne izbore, a 24% na medijsko predstavljanje za izbore odbornika u svih pet opština u kojima su bili raspisani izbori. Najviše medijskog predstavljanja, nezavisno od vrste, emitovano je na programu Televizije Vijesti (18%), TV A1 (14%), TVCG1 (12%) i na programu Televizije Budva (12%). U programu TV Novi i TV Teuta emitovano je 7%, a u programu TVCG2 – 6%. Sve ostale posmatrane televizijske stanice su pojedinačno imale učešče manje od 5%”, piše u izvještaju.

Podaci u izvještaju odnose se na 17 televizijskih programa i utvrđeni su monitoringom programa u periodu od 10. do 28. avgusta, u terminima od 7 do 24 časa. Imajući u vidu broj radijskih emitera i činjenicu da su se istovremeno realizovale kampanje za šest izbornih procesa, monitoring radijskih emitera je vršen metodom uzorka i na osnovu evidencija emitovanog medijskog predstavljanja koje su emiteri bili dužni da dostavljaju AEM.

Za vrijeme trajanja kampanje Agencija je pokrenula 58 postupaka i primila 17 prigovora na rad emitera.

PODGORICA, 18.07.2020. – Ministarstvo unutrašnjih poslova prihvatilo je preporuku Savjeta za građansku kontrolu rada policije da se medijskim radnicima obezbijede fluorescentni prsluci sa oznakom “press”, koje bi nosili prilikom izvještavanja sa javnih okupljanja.

Takva preporuka uslijedila je nakon sastanka Savjeta za građansku kontrolu rada policije sa predstavnicima Sindikata medija Crne Gore, Društva profesionalnih novinara Crne Gore i Centra za građansko obrazovanje, na kojem je prepoznata potreba da se ovakva praksa ponovo uvede.

Raspodjela 300 prsluka vršiće se preko Sindikata medija Crne Gore i djelimično Društva profesionalnih novinara Crne Gore.

Preuzimanje prsluka biće organizovano preko sindikalnih organizacija, a medije koji ih nemaju molimo da nas kontaktiraju mejl adresu: [email protected].

Raspodjela će se vršiti od ponedjeljka, 20.07.2020. godine u prostorijama Sindikata medija u Njegoševoj ulici br 7/2, radnim danima od 8 do 16 časova.

PODGORICA, 16.07.2020. – Gotovo dvogodišnje konsultacije o novom Zakonu o medijima od nedavno su nastavljene i u crnogorskom Parlamentu.

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore dao je zeleno svijetlo za predlog zakona, šaljući ga u dalju skupštinsku proceduru.

Sada bi o tekstu zakona najprije trebalo da se izjasne nadležni skupštinski odbori, a potom i predstavnici naroda u Parlamentu. Za očekivati je da se to dogodi u narednim danima.

Uprkos dugim konsultacijama, u koje se uključivao i Premijer Duško Marković, zakonu je bilo potrebno neobično dugo vremena da dođe do skupštinske procedure, a potom i do konkretnog rada.

Konsultacije oko zakona započete su još 2018. godine, da bi tekst nacrta bio poslat Skupštini tek u decembru prošle godine, a Zakonodavni odbor ga je razmatrao početkom jula ove godine.

U međuvremenu, predlozi za dodatnim izmjenama neprestano sustižu, kako od civilnog sektora, medija, tako i od samih poslanika.

Iz civilnog sektora su tražili dodatno preciziranje zaštite novinarskih izvora, slobodan pristup informacijama, obavezno registrovanje svih medija, kao i regulisanje komentarisanja na portalima. Mediji su se uglavnom fokusirali na Fond za pluralizam i način njegovog finansiranja, dok su od poslanika do sada stigli amandmani za dodatno regulisanje slobode i nezavisnosti medija.

Ovim zakonom prvi put u Crnoj Gori uvodi se Fond za pluralizam medija, koji će biti na raspolaganju privatnim medijima za različite aktivnosti, predviđene tekstom zakona. Fond će se finansirati u iznosu od 0,08% godišnjeg državnog budžeta.

Novac će se trošiti na sadržaje, počev od promocije kulturne raznolikosti i očuvanje tradicije, evropskih  integracija Cme Gore i aktuelnih društvenih, političkih i ekonomskih tema, do tema posvećenih nauci, kulturi, umjetnosti i obrazovanju, zaštiti prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od diskriminacije, stereotipa i predrasuda i djeci, sportu i mladima. Fond će finansirati i teme od značaja za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i turizam, promociju zdravlja i zdravih stilova života, promociju poljoprivrede i turizma, afirmaciju preduzetništva, zaštitu potrošača, borbu protiv korupcije, borbu protiv bolesti zavisnosti, društvenu integraciju ranjivih kategorija društva, razvoj civilnog društva i volonterizma i promociju medijske pismenosti.

Raspodjelu sredstava iz Fonda, jednom godišnje putem javnog konkursa vrše Savjet regulatora za audiovizuelne medijske usluge i nezavisna komisija. Takođe, samoregulatornim tijelima se omogućava finansijska pomoć iz podfondova za pokrivanje operativnih troškova.

Ministarstvo kulture i regulator za audiovizuelne medijske usluge biće obavezni da propišu kriterijume i postupak za raspodjelu sredstava iz određenog podfonda, način korišćenja tih sredstava, kao i maksimalni iznos sredstava koja mogu biti dodijeljena iz Fonda jednom mediju u toku godine.

BEČ, 03.07.2020. – Predstavnik Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) za slobodu medija Arlem Dezir istakao je u Beču da su mediji u opasnosti na previše mjesta u regionu OEBS-a, sa pandemijom koja pojačava postojeće trendove i donosi nove probleme, uključujući tešku ekonomsku situaciju sa kojom se suočavaju mnogi mediji.

“Prijetnje slobodi medija i radu novinara su u porastu. Odgovornost je države da obezbijedi bolju zaštitu novinarskog rada, da se bori protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, da poštuje nezavisnost medija i slobodu izražavanja, kao i da podržava pluralizam i da ga ne uguši”, naveo je Dezir u izvještaju koji je predstavio Stalnom savjetu OEBS-a.

On je naveo da je u posljednjih sedam mjeseci 132 puta intervenisao zbog ugrožavanja bezbjednosti novinara, zatim u više od 200 slučajeva pravne nesigurnosti novinara, uključujući 104 pritvora i 20 novih sudskih postupaka protiv medijskih radnika.

“Činjenica da se toliko novinara suočava sa krivičnim gonjenjem, osudama i pritvorom zbog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa, izražavanja kritičkih stavova ili osiguranja višestrukog mišljenja, ostaje jedan od najvećih izazova za region OEBS-a”, rekao je Desir.

Dezir je takođe ukazao da mediji u članicama OEBS-a trpe velike ekonomske gubitke.

“Hiljade novinara i medijskih radnika već su izgubili posao, a mnoge medijske kuće širom regiona OEBS-a privremeno su obustavile svoje aktivnosti, smanjile dinamiku publikovanja ili tiraž. Ova kriza je direktna prijetnja medijskom pluralizmu i ograničiće izvore informacija za javnost, i to u vrijeme kada je javnosti najviše potrebna tačna, lokalna, relevantna i pouzdana informacija. Ovo je prijetnja demokratiji”, poručio je on.

BUDVA, 27.06.2020. – Povodom incidenta u kojem je novinarka Pobjede Đurđica Ćorić izbačena iz zgrade SO Budva, kojom prilikom je i povrijeđena, Glavni odbor SMCG daje sljedeće Saopštenje za javnost:

SMCG najoštrije osuđuje postupanje privatnog obezbjeđenja koje je angažovano u Skupštini opštine Budva, a koje je tokom zasijedanja lokalnog parlamenta grubo i neprimjereno izbacilo iz opštinskih prostorija novinarku Pobjede Đurđicu Ćorić.

Koleginici Ćorić je tom prilikom povrijeđena ruka i SMCG od novoformirane većine i onih koji su to obezbjeđenje angažovali, traži da se saopšte imena muškaraca koji su je izbacili iz zgrade i da saopšti svoj stav o incidentu.

Jasno nam je da je prethodno izdato saopštenje u kojem se medijima zabranjuje prisustvo zasijedanju lokalnog parlamenta incident samo po sebi, naročito ako se ima u vidu značaj odluka koje je trebalo da budu donijete na toj sjednici i interesovanje javnosti za događanja u Budvi. Zasijedanja iza zatvorenih vrata su presedan i objašnjenje te odluke koje je ponuđeno javnosti je za svaku osudu i ni na koji način nije opravdalo ili umanjilo štetu koja je takvim postupanjem nanijeta cijeloj crnogorskoj javnosti i medijskoj zajednici.

SMCG izražava solidarnost sa koleginicom Ćorić, i podsjećamo da je ovo drugi incident koji je izazvalo privatno obezbjeđenje u Opštini Budva, te da je prije dva dana takođe nasilno iz zgrade izbačen kamerman Mato Dragović.

GO SMCG