PODGORICA, 18.06.2020. – Novinari u Crnoj Gori se autocenzurišu kako bi izbjegli prijetnje, politički pritisak, skupe tužbe za klevete i gubitak posla, ocjena je organizacije Freedom house u najnovijem izvještaju.

U dijelu posvećenom medijima, konstatuju da novinari istraživači koji izvještavaju o korupciji i organizovanom kriminalu rizikuju da budu meta nasilja. U tom izvještaju Crna Gora je ocijenjena kao djelimično slobodna sa 62 poena od mogućih 100. To je u odnosu na 2019. za tri poena manje.

“U maju 2018. istraživačka novinarka Olivera Lakić, koja izvještava o kriminalu i korupciji među vladinim elitama, upucana je u nogu ispred svog stana. U februaru 2019. godine uhapšeno je devet osumnjičenih pod sumnjom da su umiješani, ali istraga o pucnjavi još uvijek traje. Takođe, u decembru, istraživačkog novinara Vladimira Otaševića napao je telohranitelj kontroverznog biznismena povezanog sa DPS-om, Zorana Bećirovića, koji je napad posmatrao u prisustvu svog prijatelja, državnog tužioca Miloša Šoškića”, piše u izvještaju.

Podsjećaju da je u u januaru 2019. godine sud osudio novinara Jova Martinovića za trgovinu drogom i članstvo u kriminalnoj grupi i na 18 meseci zatvora. Apelacioni sud ukinuo je odluku i slučaj je vraćen na početak.

“Uprkos protestima aktivista civilnog društva, javni servis Radio televizija Crne Gore i dalje je pod strogom kontrolom DPS-a”, piše u izvještaju.

PODGORICA, 10.06.2020. – Vijeće sudije Nade Rabrenović danas je u Osnovnom sudu u Podgorici ukinulo pritvor Radoslavu Stanišiću, osumnjičenom za paljenje pet automobila “Vijesti” 2011. i 2014. godine, prenosi CDM.

Vijeće ovog suda nalazi da nema osnovane sumnje da je Stanišić učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorica podnijelo je prošle sedmice optužni predlog protiv Stanišića, zbog sumnje da je podstrekivao tada maloljetnika Stefana Popovića i Radosava Miloševića da zapale vozila. Međutim, Osnovni sud danas je odbio predlog za produženje pritvora i naložio da se Podgoričanin odmah pusti na slobodu.

Stanišić je krajem maja saslušan u tužilaštvu i pred sudjom za istragu, gdje je tvrdio da nema nikakve veze sa serijom paljenja redakcijskih automobila nezavisnog dnevnika “Vijesti”.

Stanišića sumnjiče da je nalogodavac serije paljenja vozila “Vijesti”, koja je počela 14. jula 2011. godine.

PODGORICA, 08.06.2020. – Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedog protiv Radoslava Gila Stanišića, kojeg sumnjiče da je 2011. i 2014. godine podstrekivao dvojicu maloljetnika da zapale više službenih automobila redakcije “Vijesti”.

“Zbog paljenja vozila ND “Vijesti” državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštu u Podgorici podnio je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv R.S. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja. Istovremeno je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Osnovnom sudu podnio predlog za izricanje krivične sankcije prema dva maloljetna lica zbog osnovane sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti”, piše na sajtu tužilaštva.

Stanišić je krajem maja saslušan u tužilaštvu i pred sudjom za istragu, gdje je tvrdio da nema nikakve veze sa serijom paljenja redakcijskih automobila nezavisnog dnevnika “Vijesti”.

Stanišića sumnjiče da je nalogodavac serije paljenja vozila “Vijesti”, koja je počela 14. jula 2011. godine.

PODGORICA, 05.06.2020. – Konkurs za izbor članova savjeta buduće Radio televizije Podgorica, završen je i u narednim danima se očekuje sjednica Odbora za izbor i imenovanje na kojoj će lista predloga biti potvrđena.

Rok za dostavljanje predloga, kako je saopštio Mihailo Anđušić, predsjednik odbora za izbor i imenovanje, istekao je u ponedjeljak, 1. juna.

“Zaključno sa 1. junom odboru za izbor i imenovanje Skupštine Glavnog grada pristiglo je devet predloga. Po obavezi iz javnog poziva i odluke, mi ćemo u roku od osam dana održati sjednicu odbora na kojoj ćemo utvrditi listu blagovremenih i potpunih predloga. Nakon toga, u roku od 15 dana održaćemo i drugu sjednicu na kojoj ćemo utvrditi finalni predlog članova savjeta”, naveo je Anđušić.

Savjet ima pet članova koje imenuje i razrješava Skupština Glavnog grada, a u mandatu će biti pet godina. Njegova obaveza je da između ostalog, donosi statut, bira i razrješava predsjednika Savjeta iz reda članova Savjeta, imenuje i razrješava izvršnog direktora, donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta…

Radio televizija Podgorica imaće 46 zaposlenih, a na novoj televiziji, radiju i internet portalu, prema podacima Glavnog grada, radiće deset novinara i sedam voditelja, dok su ostalo administrativni radnici, direktor, glavni i odgovorni urednik medijskih servisa. To se navodi u informaciji o ključnim elementima uspostavljanja DOO lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica, koju je pripremio Glavni grad.

Buduća televizija proizvodiće informativni, političko-ekonomski, zabavni, dokumentarno-kulturni, sportski i dječji program, a funkcionisanje Radija Podgorica i internet portala biće povezano da televizijom.

Prema procjeni Glavnog grada za finansiranje gradske televizije na godišnjem nivou biće potrebno 734.000 eura.

Registrovanjem ovog lokalnog javnog emitera, u Crnoj Gori će ih biti ukupno 15. Do sada su registrovani: Radio Andrijevica, Radio Berane, Radio Bijelo Polje, Radio i televizija Budva, Radio Cetinje, Radio Danilovgrad, Radio i televizija Herceg Novi, Radio Kotor, Radio i televizija Nikšić, Radio Tivat, Radio Ulcinj, Radio Bar, Radio i televizija Rožaje i Televizija Pljevlja.

PODGORICA, 3.6.2020.- Savjet za građansku kontrolu rada policije održao je danas u Skupštini Crne Gore redovnu sjednicu, predsjedavao mr Aleksandar Saša Zeković, na kojoj je razmotreno nekoliko predmeta u radu koji su formirani po pritužbama građana, policijskih službenika, nevladinih organizacija i sopstvenoj inicijativi članova Savjeta.

U radu sjednice učešće su uzeli članovi Savjeta prof. dr Dražen Cerović i advokat Zoran Čelebić. U dijelu sjednice su, po pozivu, prisustvovali su i aktivno učestvovali gospodin Damir Suljević, programski asistent u Centru za građansko obrazovanje (CGO), gospođa Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPN Crne Gore), Jelena Popović, saradnica u DPN Crne Gore i gospođa Marijana Camović Veličković, predsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Ove organizacije su Savjetu za građansku kontrolu rada policije podnijele pritužbe na postupanje policijskih službenika Centra bezbjednosti (CB) Nikšić prema novinaru Veliši Kadiću, šefu Dopisništva “Večernjih novosti” u Crnoj Gori.

CGO, DPN Crne Gore i SMCG, u odvojenim pritužbama, su zatražili provjeru postupanja policijskih službenika CB Nikšić prema novinaru Kadiću i zaštitu novinara i nesmetano obavljenja novinarskih zadataka. Podnosioci pritužbi su, pozivajući se na navode novinara, pozvali Savjet da shodno svojim zakonskim ovlašćenjima provjeri da li su policijski službenici postupali zakonito njegovim privođenjem u prostorije policije prekidajući ga u redovnom obavljanju novinarskog posla i konkretnog zadatka. Posebno je iskazana zabrinutost zbog saopštenih navoda da su policijski službenici posegnuli za drastičnu mjeru, uz upotrebu sile, brisanju snimaka iz njegovog telefona o postupanju dvojice policijskih službenika prema mladiću kojeg su vukli dok se opirao hapšenju.

Na prethodnoj sjednici Savjeta učestvovao je i novinar Veliša Kadić koji je detaljno iznio slučaj i odgovarao na brojna pitanja svih članova Savjeta. Dostupnu dokumentaciju i ostale priloge, koja uključuje i zapisnik o obavještenju prikupljenom od građanina koji je novinar Kadić potpisao bez primjedbi na postupanje policije i uz traženje primjerka za sebe, Savjet je dostavio na upoznavanje i izjašnjenje podnosiocima pritužbe i samom novinaru.

Savjet je prisutne iz civilnog društva upoznao sa postupkom i sa svojim dosadašnjim nalazima. Razgovarano je o svim elementima slučaja Kadić i zajednički je razmotrena i analizirana dostupna službena dokumentacija i materijalni dokazi. Savjet je konstatovano da su pritužbama i navodima novinara saopštene ozbiljne primjedbe. Savjet je ocijenio da provjerama navoda da su policijski službenici ometali rad novinara potrebno posvetiti i dalje punu pažnju. Predstavnice DPN Crne Gore i Sindikata medija Crne Gore saglasile su se sa odlukom Savjeta da se novinaru Kadiću pruži dodatni rok kako bi se opet provjerile tehničke mogućnosti za pristup sadržaju na telefonu za koji se tvrdi da je odbrisan. DPN Crne Gore i SMCG najavili su pružanje dodatne podrške u tom pogledu. Savjet je nakon sjednice obaviješten da je novinar Kadić već i prihvatio ponuđenu pomoć novinarske i sindikalne medijske organizacije. Rad na ovom slučaju biće nastavljen.

Nezavisno od ovog slučaja, detaljno je diskutovano o međusobnom odnosu, komunikaciji i saradnji policije i medijskih djelatnika (novinara, fotoreportera, snimatelja), o moralnim i etičkim pitanjima u radu policijskih službenika i novinara, odnosu ličnih uvjerenja prema profesionalnim standardima i zahtjevima u radu kao i dosadašnjim tekovinama građanskog nadzora policije. S tim u vezi zajednički je prepoznata potreba da Savjet za građansku kontrolu rada policije reafirmiše svoju raniju preporuku da se zbog bolje prepoznatljivosti i vidljivosti medijskim djelatnicima dodijele fluorescentni prsluci za oznakom “Press”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je 2015. godine uvažilo preporuku Savjeta i izvršilo je distribuciju ovih prsluka.

Zajednički je od strane Savjeta i predstavnika CGO, DPN Crne Gore i SMCG izraženo osnovno uvejrenje da policijski službenici u svakoj situaciji treba da omoguće nesmetan rad medija i prisustvo novinara i da se suzdrže od bespotrebnog ograničavanja njihove slobode kretanja ili izvještavanja.

Savjet je odlučio, uz punu saglasnost svih organizacija, da Upravi policije uputi odgovarajuće preporuke kako bi se kroz zajedničku saradnju sa novinarskim i medijskim organizacijama pristupilo jačanju kapaciteta policijskih službenika i novinara i jačanju mešusobnih odnosa i saradnje. U tom pogledu preporučiće se zajedničko organizovanje radionice “Izvještavanje u kriznim situacijama” i publikovanje zajedničke publikacije koja sadrži standarde i smjernice za postupanje policije prema novinarima.

Savjet je razmotrio pritužbe na rad policije koje su podnijeli građani N.I, B.V, P.N, M.B, J.G, svi iz Podgorice i iz Berana.

PODGORICA, 02.06.2020. – Agencija za elektronske komunikacije Crne Gore (AEM) analizirala je program lokalnih javnih TV emitera i zaključila da su i oni, prilikom izvještavanja, adekvatno prenosili mišljenja stručnjaka o epidemiji korona virusa.

Prethodno, AEM je analizirao program televizija sa nacionalnom i regionalnom pokrivenošću i donio isti zaključak.

Za potrebe ove analize, praćene su informativne emisije pet javnih televizijskih emitera sa lokalnim pokrivanjem: Televizija Budva, Televizija Herceg Novi, Televizija Nikšić, Televizija Pljevlja i Televizija Rožaje, u periodu između 16. do 22. aprila 2020. godine.

Na programu pet posmatranih televizijskih emitera dnevno se, u prosjeku, emituje ukupno osam i po sati informativnog programa, dominantno posvećenog informisanju javnosti u vezi sa aktuelnom epidemijom COVID-19

“Imajući u vidu da su posmatrani javni televizijski emiteri, koji su programski orijentisani prema lokalnoj publici, stanovnicima opštine sjedišta, prisutan je značajan broj informacija i priloga od posebnog značaja za lokalno stanovništvo. Važno je istaći da je u programima svih posmatranih televizija adekvatno obrađena aktuelna tema uvažavajući lokalni kontekst. Emitovan je veliki broj informacija od značaja za lokalno stanovništvo i funkcionisanje lokalnih zajednica, uključujući i informacije o radu lokalnih službi i organizacija i nihovim aktivnostima vezano za novonastalu zdravstvenu situaciju”, piše u analizi.

Monitoring je pokazao i da su u analiziranim sadržajima prenošena mišljenja, prije svega, medicinskih radnika, stručnjaka i autoriteta, te kredibilnih novinarskih izvora.

“Sve posmatrane televizije su na adekvatan način usmjeravale gledaoce na zvanične kanale informisanja nadležnih državnih službi”, zaključak je AEM-a.