Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je utvrdio listu sedmero kandidata za Programsko vijeće HRT-a te je izglasao prijedlog imenovanja Dajane Barbić za člana Nadzornog odbora HRT-a do kraja mandata.

Odbor za medije prihvatio je listu za izbor četiri člana Programskog vijeća na kojoj su Josip Čerina, Lidija Gašparović, Marko Gregur, Danijel Labaš, Antonija Petričušić, Rajko Stilinović i Luka Šuput, a odluku o izboru donijet će saborski zastupnici na plenarnoj sjednici.

Postupak izbora četiri člana Programskog vijeća pokrenut je jer predsjedniku Vijeća Zdravki Kedži i troje članova Lidiji Gašparović, Ivici Lučiću i Zorislavu Lukiću istječu mandati.

No, s druge strane, za natječaj za izbor jednog člana Nadzornog odbora HRT-a, raspisanog nakon što je razrješenje zatražio Davor Zoričić, javilo se četiri kandidata. Na prijedlog vladajućeg HDZ-a izglasan je prijedlog imenovanja Dajane Barbić o čemu će također odlučivati saborski zastupnici na plenarnoj sjednici.

Programsko vijeće HRT-a ima 11 članova, devet ih bira Sabor, dva kreativno osoblje HRT-a, a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa javne radiotelevizije. Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom s Vladom.

Razvodnjavanje direktive o SLAPP-u na Vijeću Europske unije brojne strukovne organizacije i sindikate neugodno je iznenadilo. Zbog toga je Sindikat novinara Hrvatske uputio otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, ministrici kulture i medija Nini Koržinek Obuljen i ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, priopćili su iz SNH-a, a pismo prenosimo u cjelosti.

Poštovani premijeru Plenkoviću, ministrice Obuljen Koržinek i ministre Malenica,

na obilježavanju rođendana Slobodne Dalmacije vi ste premijeru izjavili da je u pripremi novi Zakon o medijima, te najavili i promjene vezane za Vijeće za elektroničke medije.

Koristimo ovu priliku da vas podsjetimo da je u izvješću o vladavini prava Europske komisije upozoreno da se: “Članovi Vijeća imenuju običnom većinom glasova u parlamentu na petogodišnji mandat, koji se može obnoviti. To imenovanje tijela pod kontrolom parlamentarne većine i dalje se smatra potencijalnim ugrožavanjem političke neovisnost regulatora.”

Smatramo da je zadatak Vlade prvenstveno da konačno osigura neovisnost regulatora, te očekujemo promjene u tom smjeru.

U istom izvješću Europska komisija naglašava da “Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) usmjerene protiv novinara i dalje znatno zabrinjavaju. SLAPP i dalje predstavlja značajan financijski rizik za novinare i ima zastrašujući učinak na medije. Ove tužbe, koje često ciljaju na novinare osobno (a ne medijsku kuću), i dalje snažno utječu na medije prijeteći opstanku manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara.

I dalje ima niz primjera da tužbe protiv novinara pokreću političari ili javni dužnosnici, uključujući i suce. “Mnogi slučajevi SLAPP-a protiv novinara temelje se na optužbama za klevetu, sramoćenje ili vrijeđanje.“

Stoga smo nemalo iznenađeni da je u raspravi Vijeća Europske unije predstavnik hrvatske vlade i ministarstva pravosuđa i uprave podržao zajedničko stajalište o Anti-SLAPP direktivi.

Vijeće EU svojim stajalištem znatno razvodnjava prijedlog Europske Komisije, te prijedlog Vijeća EU daleko zaostaje za izvornim ciljem akta: zaštititi novinare i pravo na informaciju u Europskoj uniji i daleko je ispod onoga što je do sada predložila Europska komisija. Vijeće EU svojim stajalištem ne nudi učinkovit i učinkovit okvir za zaustavljanje SLAPP-ova jer:

– namjerava ograničiti područje primjene direktive na čiste „prekogranične” slučajeve, tj. slučajeve u kojima se kazneni progon odvija u drugoj državi članici EU-a;

– isključuje građanske zahtjeve pokrenute u kaznenom postupku iz područja primjene direktive;

– značajno slabi mehanizam ranog odbacivanja tužbe predlažući restriktivnu definiciju „očigledno neutemeljenih slučajeva” i isključujući mogućnost žalbe na odluke kojima se odbija rano odbacivanje tužbe;

– briše se odredba o naknadi štete za one koji su bili meta SLAPP tužbi.

Tijekom sastanka Vijeća i predstavnici Hrvatske podržali su stajalište Vijeća. I složili se sa “uravnoteženim” pristupom, kao i dopuštanjem potrebne “fleksibilnosti” na nacionalnoj razini i davanje “više diskrecije nacionalnim sudovima”. Kako ta diskrecija na nacionalnim sudovima izgleda najbolje svjedoči veliki broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj, koji ju stavlja u sam europski vrh, i često nebuloznim presudama protiv novinara.

Podrška jakom i neovisnom novinarstvu ne bi smjela biti samo deklarativna, očekujemo da hrvatska Vlada na nacionalnoj i na europskoj razini doprinese jačanju zaštite slobodnog rada novinara i novinarki, te podrži sustav koji će ih zaštiti od SLAPP tužbi.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je danas pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću potaknuto njegovom najavom novog Zakona o medijima u petak u Splitu. Pismo donosimo u nastavku.

Poštovani premijeru Plenkoviću,

smatramo potrebnim reagirati na Vašu izjavu danu na obilježavanju jubileja Slobodne Dalmacije u Splitu, kada ste kazali kako tim Ministarstva kulture i medija priprema novi Zakon o medijima te objasnili: “To će označiti iskorak nakon dvadesetak godina postojećeg Zakona o medijima, i razmišljamo i o novim ovlastima Vijeća za elektroničke medije, razmišljamo o poštivanju profesionalizma u novinarstvu te kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i o kriterijima za provjeravanje podataka i istinitosti informacija.”

Hrvatsko novinarsko društvo podsjeća Vas kako je s Ministarstvom kulture i medija o novom Zakonu o medijima posljednji put raspravljalo potkraj 2021. godine, kada je, kao dio radne skupine, uputio svoje prijedloge za novi, za zaštitu profesionalnog novinarstva krovni zakon. O tome što je od naših prijedloga usvojeno i kako konačno izgleda prijedlog nacrta zakona čije donošenje Vlada najavljuje ove godine, ni danas nemamo nikakvih informacija.

HND podržava, a napokon, i predlagao je neovisnog regulatora koji bi bio nadležan za nadzor provedbe Zakona o medijima, jednako kao i Zakona o elektroničkim medijima, jer ako takvog regulatora nema, Zakon o medijima ostat će mrtvo slovo kao što je to bio posljednjih 20 godina. Osim kad je riječ o podizanju tužbi protiv novinara i medija.

Kada govorimo o neovisnom regulatornom tijelu koje bi trebalo nadzirati provedbu dva, za slobodu i pluralizam medija najvažnija zakona, tada to ne može biti političko tijelo kakvo je Vijeće za elektroničke medije danas. Podsjećamo kako smo prije više od tri godine u komentarima na izmjene Zakona o elektroničkim medijima tražili da dva člana Vijeća Hrvatskom saboru predlaže HND kao krovna novinarska organizacija, odnosno da prijedlog članova tijela koje će regulirati poštivanje medijskih zakona prestane biti diskrecijsko pravo Vlade.

Također podsjećamo da je u Izvješću o vladavini prava Europske komisije za 2022. godinu naglašeno: “Članovi Vijeća imenuju se običnom većinom glasova u parlamentu na petogodišnji mandat, koji se može obnoviti. To imenovanje tijela pod kontrolom parlamentarne većine i dalje se smatra potencijalnim ugrožavanjem političke neovisnost regulatora.”

Dodatno nas zabrinjava na koji će način Zakonom o medijima biti riješeno pitanje tužbi protiv novinara i medija (SLAPP), a što su iz Ministarstva kulture i medija najavljivali, s obzirom na to da je u raspravi Vijeća Europske unije hrvatska vlada izašla sa stajalištem koje znatno razvodnjava prijedlog europske Direktive za suzbijanje SLAPP-a.

Upozoravamo također kako kriteriji za provjeravanje informacija postoje kao međunarodni profesionalni standard sadržani u Kodeksu časti hrvatskih novinara HND-a, odnosno u univerzalnim novinarskim etičkim načelima, kojima se vode svi istinski novinari i novinarke. Ne treba stoga ponovo otkrivati odavno uspostavljena pravila novinarske struke, osobito ako to predstavlja prijetnju slobodi govora, koja je, uz neovisne i odgovorne medije, još jedan od temelja zdrave demokracije.

Stoga smatramo da su zadaci Vlade sljedeći:

• pokrenuti rad radne skupine koja priprema izmjene Zakona o medijima i učiniti njezin rad transparentnim
• napokon osigurati stvarnu neovisnost medijskog regulatora
• napokon osigurati stvarnu neovisnost redakcija od vlasnika, odnosno upravljačkih struktura, provedbom Zakona o medijima i poštivanjem redakcijskih statuta
• transparentnom dodjelom javnih sredstava napokon osigurati sustavnu podršku održivosti onih medija koji djeluju u javnom interesu i odgovorno ispunjavaju svoju funkciju informiranja, educiranja i društvene integracije.

Za Izvršni odbor,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Dragutin Hedl, potpredsjednik HND-a

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelujući u petak u Splitu na proslavi 80. rođendana Slobodne Dalmacije, najavio je donošenje novog zakona o medijima, istaknuvši kako će to označiti iskorak nakon 20-ak godina postojećeg zakona o medijima te da se razmišlja i o novim ovlastima Vijeća za elektroničke medije.

-Razmišljamo o poštivanju profesionalizma u novinarstvu te kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti , i o kriterijima za provjeravanje podataka i istinitosti informacija, poručio je Plenković i naglasio kako u internetsko i konfliktno vrijeme živimo u svijetu hibridnih ratova, prenosi Hina.  

-Stoga kao država, podupiremo neovisnost medija i njihovu financijsku održivost i tako jačamo ono što je najvažnije,  a to je hrvatska demokracija, istaknuo je premijer  Plenković, dodavši kako u tom pogledu Slobodna Dalmacija daje veliki doprinos.

– Ovo je veliki jubilej jednog od ključnih i najutjecajnijih hrvatskih dnevnika, koji ne samo da predstavlja kulturu življenja, nego ima i širi doseg za cijeli politički, ekonomski i kulturni kontekst u  Hrvatskoj, rekao je premijer Plenković na večerašnjoj svečanosti u splitskoj Galeriji Ivana Meštrovića.

Podsjetio je da je Slobodna Dalmacija pratila lokalne, nacionalne i globalne teme te sport, a kroz taj dnevni list prošla su vrhunska pera novinarstva i književnosti.

Na proslavi 80. rođendana Slobodne Dalmacije  bili su brojni gosti iz političkog i javnog života, iz sporta, medija, popularne glazbe, gospodarstva, kulture. Na svečanosti Slobodne Dalmacije su dodijeljene i tradicionalne nagrade novinarima, a Damir Tolj je dobitnik godišnje nagrade za novinarstvo.

Hrvatsko novinarsko društvo zgroženo je izborom Kazimira Bačića u International Broadcasting Committee EBU-a. Kazimir Bačić je bivši ravnatelj HRT-a i Uskokov osumnjičenik u velikoj korupcijskoj aferi. Mandat su mu obilježili brojni skandali, otkazi nepoćudnima, cenzura i marginalizacija stručnih ljudi te, na žalost, egzodus brojnih kolegica i kolega s HRT-a. U Bačićevu mandatu pokrenuto je čak 36 tužbi protiv novinara i medija s odštetnim zahtjevima u iznosu većem od tada dva milijuna kuna. Tužio je i vlastite novinare: Hrvoja Zovka čak s tri tužbe od kojih je ona u parničnom postupku zbog povrede ugleda i časti bila teška 250 tisuća kuna, i Sanju Mikleušević Pavić, tada predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u, od koje se potraživalo 50 tisuća kuna.

Bačićev mandat obilježila je i cenzura u Informativnom medijskom servisu (IMS) HTV-a, što su potvrdile tri sudske odluke koje su dale za pravo Hrvoju Zovku, kojeg je HRT zbog izjava o postojanju cenzure tužio i na sudu – izgubio. Novinaru i uredniku na HRT-u i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku tadašnji glavni ravnatelj Bačić dva puta je potpisao otkaz, koji je sud proglasio nezakonitim, a optužbe protiv Zovka neistinitima.

HRT je također u Bačićevu mandatu u svibnju 2021. godine dobio nagradu CASE-a, koalicije europskih nevladinih organizacija protiv SLAPP-a, za najvećeg ovisnika o tužbama. Meta HRT-ovih tužbi u vrijeme Kazimira Bačića bio je i HND, koji je bio tužen za 200 tisuća kuna, što je u svijetu jedinstven slučaj – da javni servis tuži nacionalnu novinarsku organizaciju. Troškovi stvoreni ovakvim ponašanjem ravnatelja javnog medijskog servisa u Hrvatskoj mjere se u milijunskim iznosima, a nemjerljiv su negativan utjecaj imali na slobodan rad novinara HRT-a. Uza sve to, Kazimir Bačić je smijenjen s funkcije ravnatelja HRT-a nakon što je uhićen zbog korupcije koja je otkrivena istragom Uskoka i policije, a zbog čega je bio u istražnom zatvoru u Remetincu. Unatoč sumnjama i smjeni, nakon uhićenja ostao je HRT-ov zaposlenik.

Premda je uhićenje glavnog ravnatelja nanijelo veliku štetu ugledu HRT-a, Bačića nisu tužili za povredu ugleda i časti, nego su ga, štoviše, delegirali da predstavlja kuću u tijelima EBU-a. Nestvarnim djeluje odgovor HRT-a upućen portalu Telegram.hr, da je “Bačić zbog svojih aktivnosti višestruko biran i neprekinuto je član” tog odbora još od 2016. godine, te da je njegov izbor “išao automatizmom”. Od ozbiljnog javnog radiotelevizijskog servisa očekivalo bi se da ga smijeni u svim međunarodnim tijelima u kojima ih predstavlja, ako već ne zbog SLAPP-a, onda barem zbog sumnje za korupciju.

Odluku kojom je uprava HRT-a podržala Bačićev izbor HND smatra uvredom za sve pretplatnike i djelatnike HRT-a koji pošteno i vrijedno rade svoj posao i koji nemaju privilegije što ih bivši ravnatelj očito uživa. HND podržava zahtjev svojih ogranaka na HRT-u da Kazimir Bačić bude isključen iz svih međunarodnih tijela i organizacija u kojima predstavlja HRT, a od EBU-a će i službeno zatražiti poništenje ovakve sramotne odluke.

Za Izvršni odbor,

Dragutin Hedl, potpredsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Internetske platforme trebale bi jasno označavati sadržaje kreirane umjetnom inteligencijom kako bi se smanjila mogućnost širenja dezinformacija, izjavila je u ponedjeljak potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

“Želimo da online platforme označavaju sadržaj kreiran umjetnom inteligencijom na takav način da normalan korisnik jasno vidi da određeni tekstualni, slikovni ili video sadržaj nije stvorio čovjek”, rekla je Jourova nakon sastanka radne skupine zadužene za borbu protiv dezinformacija pomoću umjetne inteligencije. Jourova je rekla da nove tehnologije umjetne inteligencije mogu biti korisne i pridonijeti povećanju učinkovitosti i stvaranju kreativnog sadržaja, ali i da je to povezano s opasnostima.

“One donose nove rizike i mogu imati negativne posljedice za društvo, između ostalog u području širenja dezinformacija”, rekla je Jourova te pozvala 44 internetske platforme koje su prihvatile kodeks ponašanja da poduzmu nešto po pitanju umjetne inteligencije. Primjerice, tako da uvedu tehnološka rješenja za prepoznavanje i jasno označavanje takvog sadržaja. Jourova je izrazila žaljenje što je društvena mreža Twitter istupila od kodeksa dobrog ponašanja i umjesto toga izabrala konfrontaciju.

“Mislimo da je Twitter pogriješio što je izabrao konfrontaciju”, rekla je Jourova. Osim dobrovoljnog sudjelovanja u kodeksu ponašanja, borba protiv dezinformacija postat će zakonska obveza u okviru Akta o digitalnim uslugama, koji stupa na snagu 25. kolovoza. “Kodeks je dobrovoljan, ali nemojte se zavaravati, napuštanjem kodeksa Twitter će biti pažljivije praćen kako i u kojoj mjeri se pridržava Akta o digitalnim uslugama”, rekla je potpredsjednica Komisije.

Hrvatsko novinarsko društvo apelira na sve novinarke, novinare i medije koji izvještavaju o povratku hrvatskih državljana iz Zambije i njihove djece da se suzdrže od bilo kakvog senzacionalističkog izvještavanja, nego da izvještavaju u skladu s postulatima novinarske struke.

Isto tako, pozivamo da se ne objavljuju do detalja rute njihova povratka s obzirom na to da ih treba poštedjeti eventualnih neugodnosti od strane raznog polusvijeta koji također preko medija može saznati sve detalje povratka. Poštujmo privatnost ljudi i njihovih obitelji, kao i činjenicu da nakon višemjesečnog sramotnog linčovanja bez ijednog dokaza, kojem su bili izloženi od dijela javnosti, političara i opskurnih medija, moraju opet zajedno sa svojim obiteljima započeti normalan život. HND izričito apelira na sve da posebno budu pažljivi u odnosu prema djeci.

Hrvatsko novinarsko društvo zahvaljuje svim novinarkama i novinarima te medijima koji su proteklih mjeseci o ovom mučnom slučaju profesionalno izvještavali i svojim radom kod najvećeg dijela javnosti osvijestili težinu situacije u kojoj se našli naši sugrađani, za razliku od nekih naših kolega koji su se zdušno pridružili progonu naših sugrađana.

Za Izvršni odbor

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva