Europska komisija je predstavila prvi Izvještaj o medijskoj industriji – European Media Industry Outlook o razvoju industrije u audiovizualnom sektoru, sektoru medija i videoigara diljem Europske unije. Izvještaj o medijskoj industriji pruža tržišne podatke i identificira izazove i temeljne tehnološke trendove koji su zajednički medijskim industrijama, priopćili su iz Ministarstva kulture i medija. 

Izvještaj o medijskoj industriji najavljen je u Akcijskom planu za medije i audiovizualne djelatnosti u prosincu 2020., s ciljem istraživanja medijskih trendova i analize njihovog potencijalnog utjecaja na medijskim tržištima Europske unije, a predstavio ga je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton na Europskom filmskom forumu u Cannesu.

Izvještaj o medijskoj industriji pruža tržišne podatke i identificira izazove i temeljne tehnološke trendove koji su zajednički medijskim industrijama. Ističe strukturalni utjecaj trenutnog pomaka u medijskoj potrošnji u korist digitalnih subjekata. Prema izvještaju, rast je uglavnom potaknut segmentima poput videa na zahtjev (VoD), mobilnih igara ili interaktivnog sadržaja. Rezultati otkrivaju nove podatke o sklonostima i potrošnji publike, trendove potražnje i ponude te informiraju o potencijalnom utjecaju tih trendova na europsko medijsko tržište i poslovne modele. Analiza se oslanja na preglede tržišta, sektorske studije, ankete potrošača i upitnike oko teme konkurentnosti industrija unutar Unije.

Također, izvještaj ističe važnost strateških sredstava poput prava intelektualnog vlasništva (IP) za medijske tvrtke i kako zadržavanje, stjecanje i iskorištavanje tih prava mogu pomoći povećanju prihoda i ulaganju. Naglašava se da je pravovremena integracija inovativnih tehnologija i tehnika (npr. AI virtualna produkcija) temelj za prilagodbu, otvaranje novih tržišta i postizanje veće konkurentnosti. Nadalje, strategije usmjerene na publiku trebaju poslužiti kao temelj za izgradnju uspješnih poslovnih modela.

Izvještaj o medijskoj industriji – European Media Industry Outlook možete pronaći na poveznici https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/european-media-industry-outlook

Izvor: MKM 

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko uputio je dopis gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću u kojem upozorava na neprihvatljivu praksu da kao gradonačelnik ne odgovara na novinarska pitanja, a što je njegova dužnost s obzirom na to da se nalazi na javnim funkcijama koje su financirane novcem građana grada Pule. Dopis predsjednika HND-a u nastavku donosimo u cijelosti.

Poštovani gradonačelniče, gospodine Zoričiću,

poštovana voditeljice gradske službe za informiranje, gospođo Jovana Prusac Fabris,

obraćam vam se u ime Hrvatskog novinarskog društva, krovne novinarske organizacije u Hrvatskoj koja postoji od 1910. godine i koja okuplja gotovo dvije tisuće članica i članova, kako bih izrazio zabrinutost vašim odnosom prema našim kolegicama i kolegama, a time i prema samoj novinarskoj profesiji.

Upoznat sam s vašom, za nas u HND-u neprihvatljivom praksom, da ne odgovarate na novinarska pitanja, a što je vaša dužnost s obzirom na to da se nalazite na javnim funkcijama koje su financirane novcem građana grada Pule. Umjesto odgovora na konkretna novinarska pitanja o konkretnim temama, vi šaljete priopćenja za javnost, što ne možemo tumačiti drugačije nego kao nepoštivanje novinara i novinarske profesije.

Najnoviji slučaj ove sramotne prakse je primjer kolegice Martine Pereše, novinarke portala Istra24 i članice Hrvatskog novinarskog društva, koja vam je 17. svibnja poslala pitanja o najavljenom rušenju objekta u Revelanteovoj ulici u Puli. Nakon što ste danima ignorirali postavljena pitanja, jučer ste, 25. svibnja, izdali priopćenje za javnost u kojem najavljujete da od 1. lipnja krećete s uklanjanjem ruševnog objekta u navedenoj ulici. Zbog čega niste odgovorili na pitanja kolegice Pereše, koja ste dobili osam dana ranije?

Da ovakvo postupanje nije usamljeni slučaj, potvrđuje i iskustvo kolegice Borke Petrović, također novinarke portala Istra24 i članice HND-a, a rezon voditeljice gradske službe za informiranje da istovjetna pitanja stižu i od drugih redakcija pa zato umjesto odgovora šaljete priopćenja zapravo samo potvrđuje da je ovdje riječ o sustavnom kršenju Zakona o medijima prema kojem ste dužni odgovarati na pojedinačne novinarske upite. Dodatno, na ovakav način otkrivate kojim se temama pojedini novinari/ke i mediji bave i tako na njih vršite pritisak.

Ovakvo tretiranje novinara i novinarki pojedinih medija izaziva dodatnu zabrinutost i zbog činjenice da ste na nedavno održanoj sjednici Gradskoj vijeća, napadajući oporbu, tj. Možemo!, izjavili kako oni imaju „svoja dva medija“ (Istru24 i Radio Rojc), a što jasno govori o tome da, kao gradonačelnik, dijelite medije na one koji vam se više ili manje sviđaju.

Gospodine gradonačelniče, komunikacija s medijima ne može se svesti na vaše pisanje kolumni za vodeći istarski dnevni list, što je također posebna priča, nego je vaša dužnost, kao i dužnost vaših suradnika i suradnica, da odgovarate na novinarska pitanja sviđala vam se ona ili ne.

Poštovana gospodo, pozivam da počnete odgovarati na pitanja naših kolegica i kolega. Ako nastavite s ovakvom neprihvatljivom praksom, HND će se obratiti nacionalnim institucijama i međunarodnim organizacijama i upoznati ih s načinom na koji kršite zakonom i Ustavom zaštićena prava novinara i novinarki da obavljaju svoj posao u javnom interesu. Ujedno ćemo i javno pozvati sve kolegice i kolege čija pitanja ignorirate da nam se jave.

S poštovanjem,

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Uredništvo dnevnog lista Slobodna Dalmacija prijavilo je Hrvatskom novinarskom društvu dogradonačelnika Splita Bojana Ivoševića zbog, kako je u prijavi navedeno, „neprimjerenog odnosa prema novinaru Slobodne Dalmacije Marku Didiću“.

Nadalje se navodi kako je u svom dopisu gradskoj upravi Grada Splita kolega Didić tražio odgovore, uključujući i onaj dogradonačelnika, o skraćivanju radnog vremena ugostiteljskih objekata na temelju zahtjeva splitske policije od 28. ožujka ove godine.

„Kako nitko iz gradske uprave nije odgovorio na zahtjev splitske policije, kolega Didić je poslao upit zašto je to tako, zašto se čeka gotovo 45 dana i ima li to veze s navodnim dobrim odnosima dogradonačelnika s vlasnikom jednog od ‘spornih’ kafića. Umjesto normalnog odgovora dogradonačelnika, u kojem je mogao i demantirati navode o razlozima kašnjenja s odobrenjima, a ti odgovori i spadaju u okvir posla jednog dogradonačelnika, gospodin Ivošević treći put na upit novinara umjesto odgovora objavljuje na Faceu kompletna pitanja našeg novinara, optužujući ga za ‘zlonamjerno insinuiranje’“, stoji među ostalim u prijavi Slobodne Dalmacije.

Stav Hrvatskog novinarskog društva je da se ovakve stvari ne bi smjele raditi, bez obzira na to sviđala se tema ili pitanja osobi kojoj su postavljena ili ne. Na pitanja jednostavno treba odgovoriti.

Nakon što je HND zbog sličnog razloga svojedobno reagirao na splitskoga gradonačelnika Ivicu Puljka, takvu praksu nastavlja i njegov dogradonačelnik Ivošević, što je potpuno neprihvatljivo te odraz nepoštivanja novinara. Objavu novinarskih pitanja na Facebooku smatramo stoga neprihvatljivom praksom kojom se praktično  otkrivaju teme kojima se bavi pojedini novinar ili novinarka, odnosno medij, što nitko ne bi trebao raditi. Na sva pitanja – pa bila ona prema nečijem mišljenju i sastavljena u formi insinuacije –  treba odgovoriti i tako otkloniti eventualne sumnje koje se „stavljaju na teret“. Svaka druga komunikacija za HND je neprihvatljiva te je osuđujemo.

Za Izvršni odbor HND-a,

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Održana je sjednica saborskog Odbora za medije koja je sazvana na zahtjev oporbenih članova zbog intervjua nekadašnjeg novinara HRT-a Dragana Nikolića koji je portalu Istra24 rekao da je u proljeće 2016. iz emitiranja u “prime time” terminu na HTV1 ”skinut” njegov dokumentarac “Ruski zid”, da bi nakon ”kompromisne” obrade, bio emitiran na HTV4, javlja Hina.

Prvi slučaj cenzure vanjskopolitičkog sadržaja na HTV-u dogodio se po riječima Nikolića nakon dolaska još uvijek aktualne uredničke postave u Informativno medijski servis (IMS) HTV-a.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenio je nevjerojatno da se ignoriraju tri presude hrvatskih sudova među kojima je i presuda u slučaju koji je HRT protiv njega pokrenuo zbog izjava o cenzuri na HRT-u koji je javna radiotelevizija pravomoćno izgubila. Pritom je i citirao presudu u tom slučaju.

”Sud je izjave svjedoka i tuženika ocijenio kao neposredno uvjerljive i iskrene te je na temelju njih utvrdio da su radna atmosfera i okruženje kod tužiteljice (HRT-op.a.) u razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme i prethodilo spornim izjavama tuženika, bilo takvo da je kod većeg broja osoba moglo uputiti na zaključak o postojanju određenog stupnja ograničenja zaposlenika u izražavanju i razmjeni mišljenja i ideja”, kazao je Zovko.

Naveo je i izjave odgovornih s HRT-a da se ne radi o cenzuri, već o uređivačkoj politici, odnosno o ”korekcijama u programu”. Zovko je podsjetio i da na svjedočanstva o cenzuri na HRT-u objavljena u mrežnoj akciji HND-a i Sindikata novinara Hrvatske tijekom kampanje ”HRT svima, a ne samo njima” krajem 2021.

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb rekao je da je HRT dugi niz godina često bio optuživan za cenzuru, istaknuvši da ni jedna optužba dosad nije dokazana na sudu. ”Na HRT-u nema cenzure niti je HRT ikada tužio niti bio tužen za cenzuru”, kazao je Šveb.

Dodao je da je na HRT-u jasno definiran postupak prijave cenzure koji vodi Etičko povjerenstvo, te su u posljednjih desetak godina stigle samo tri prijave, od kojih je posljednja bila 2023., sada već bivšeg novinara HRT-a Marka Stričevića, zbog neprihvaćenog komentara rata u Ukrajini u Dnevniku 3.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da nije zadovoljna načinom sazivanja sjednice te da se odazvala kako bi izrazila neslaganje s onim što vidi kao ponovljen ”politički nasrtaj na HRT u režiji udružene oporbe”.

Dodala je i da se godinama zalagala za neovisnost HRT-a i branila novinare i urednike od političkih pritisaka pa, kako je kazala, to želi i danas. Pritom je i, obraćajući se predlagateljima rasprave o cenzuri na HRT-u, kazala da bi njihove tvrdnje da je na ”sudu potvrđena cenzura” neovisni fact-checker definirao kao lažnu vijest.

”Iznosi se notorna neistina. Nitko nije pravomoćno osuđen za cenzuru”, kazala je ministrica zaključivši kako bi se trebalo držati činjenica.

Nakon višesatne rasprave o cenzuri na HRT-u, Mirela Ahmetović (SDP) predložila je zaključak po kojem je ”utvrđena osnovana sumnja u postojanje cenzure i autocenzure na HRT-u”, te se od glavnog ravnatelja traži da u roku od 90 dana podnese izvješće o broju svih primljenih prijava o cenzuri i autocenzuri i mjerama koje će poduzeti. No, prijedlog zaključka odbijen je većinom glasova članova Odbora.

Izvor: Hina i telegram.hr.

Na godišnjoj skupštini Europske federacije novinara (EFJ), koja je održana u Den Haagu, donesene su odluke o proračunu, programu rada EFJ-a, financijskim izvješćima i izvješćima o radu. Također je usvojeno i 18 rezolucije i 5 izjava o nacionalnim i europskim pitanjima. Tijekom rada raspravljalo se o novinarskim sindikatima i profesionalnim udrugama te glavnim trenutnim izazovima, poput sigurnosti novinara i izvještavanja u ratnim vremenima.

Ovogodišnji domaćin skupštine EFJ-a bio je Nizozemski novinarski sindikat (NVJ), a nazočilo je 62 delegata iz 41 novinarske organizacije iz cijele Europe koji su udružili snage braniti slobodu medija i uvjete rada novinara.

U svom uvodnom obraćanju, predsjednica NVJ-a Renske Heddema predstavila je kampanju NVJ-a „Novinarstvo je profesija“, koja ima za cilj promišljanje uloge novinarstva. – Želimo napraviti korak unatrag i preuzeti odgovornost, kako bismo se ponovno osjećali ponosno na svoju profesiju, koju se  napada sa svih strana. Novinarstvo nije igra za amatere i nije propaganda. Riječ je o časnom radu prikupljanju i objavljivanju vijesti, poštenih komentara i kritika. Novinarstvo je, ukratko, profesija, kazala je Heddema.

Predsjednica EFJ -a Maja Sever je u svom prvom govoru na godišnjoj skupštini od njezina izbora u Izmiru 2022. istaknula brojne akcije i aktivnosti koje se provode u potpori novinarima diljem Europe, posebice u području sigurnosti. Također je naglasila snažnu suradnju između podružnica EFJ-a i drugih medijskih organizacija kako bi se zadovoljili zahtjevi i potrebe članova na razne načina. Na kraju je pohvalila rad na zakonodavstvu EU, posebice na Europskom aktu o slobodi medija, s ciljem obrane novinarstva kao javnog dobra.

-Tijekom prošle godine, radeći s vama, upoznala sam ljude koji stoje iza statistike i brojki. Susrela sam ljude koji su postali mete zbog svog rada, koji su se odlučili posvetiti borbi za istinito i točno novinarstvo zato što su novinari. Naša organizacija podupire te ljude i pomaže im. I to me čini ponosnom, rekla je Sever, čiji cjeloviti govor možete pročitati ovdje. 

Glavna tema skupštine bila je sigurnost novinara, koja je odabrana jer je Nizozemska na čelu europskih mehanizama zaštite s pionirskim PersVeiligom. Thomas Bruning, glavni tajnik NVJ-a, i voditelj projekta Peter Ter Velde predstavili su program, koji se sastoji od praćenja napada, obuke i podrške novinarima te pokretanja brze istrage slučajeva,  ističući uspjeh pristupa višestrukih dionika zahvaljujući jedinstvenoj suradnji između NVJ, Udruge urednika, policije i tužiteljstva.

Godišnja skupština odala je počast poginulim novinarima i medijskim djelatnicima na poslu  u protekle dvije godine: Arman Soldin, Bohdan Bitik, Pal Kola, Brent Renaud, Maks Levin, Pierre Zakrzewski, Oleksandra Kuvshynova, Roman Nezhyborets, Zoreslav Zamoysky, Güngör Arslan, Frédéric Leclerc-Imhoff, Oksana Baulina, Yevgeny Bal, Ilhor Hudenko, Yevheniy Sakun i Mantas Kvedaravičius.

Hrvatska podržava donošenje Akta o slobodi medija u EU, jer može znatno pridonijeti jačanju profesionalnog novinarstva, medijskih sloboda i u borbi protiv dezinformacija, izjavila je u utorak u Bruxellesu hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na sastanku ministara kulture država članica, švedsko predsjedništvo Vijećem EU-a je predstavilo izvješće o napretku u usuglašavanju stajališta o Aktu o slobodi medija, koji je Komisija predložila u rujnu prošle godine.

“Naše je stajalište da je potrebno donijeti jedan takav akt. Mislim da on ima veliki potencijal pridonijeti onome što je važno, a to je jačanje profesionalnog novinarstva, jačanje medijskih sloboda na digitalnom tržištu kao i u borbi protiv dezinformacija”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek nakon završetka sastanka.

Europska komisija je 16. rujna prošle godine predložila Akt o slobodi medija s ciljem zaštite pluralizma medija i neovisnosti i kako bi se spriječila pretjerana vlasnička koncentracija, osigurala transparentnost vlasništva i stabilno financiranje javnih medija, koji ne smiju postati stranački propagandni kanali. Komisija je predložila uredbu koja sadrži skup pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija u EU-u. Predložena uredba uključuje, među ostalim, zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i protiv nadzora.

Stavlja naglasak na neovisnost i stabilno financiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja. Također se predlažu mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Prijedlog uredbe bavi se i pitanjem medijskih koncentracija te se predlaže osnivanje novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge, koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela.

Ministrica Obuljen Koržinek je rekla da dio država članica ima određene dileme oko nadležnosti toga Odbora za medijske usluge, koji bi trebao uključivati sve regulatore i koji će sam po sebi imati određene ovlasti. “Tu je donekle dvojben utjecaj koji će u tom Odboru ima Komisija. Međutim, mislim da su svi iznijeli stav da ćemo raditi dalje na tom tekstu, da je on potreban i da se mora pronaći konsenzus”, rekla je ministrica. Prijedlog uredbe o slobodi medija razmatra Radna skupina Vijeća za audiovizualnu politiku i medije.

Cilj je postići dogovor o mandatu za pregovore u rujnu ili listopadu 2023. Suzakonodavci, Vijeće i Parlament, imaju zajednički cilj da se opći dogovor o toj uredbi postigne prije predstojećih europskih izbora u svibnju 2024. godine.

Hrvatsko novinarsko društvo izražava zabrinutost sustavnom kampanjom koja se lažnim i opasnim optužbama protiv tjednika Novosti i novinara i novinarki koji rade u njemu sada prebacila i u saborske klupe. Zadnje dvije saborske sjednice obilježile su sramotne opasne i neprihvatljive izjave saborskih zastupnika poput Željka Sačića (Hrvatski suverenisti), koji je optužio Novosti za širenje protuhrvatske propagande, a hrvatske Srbe za poticanje na terorizam i širenje četništva. Sačića je podržao mostovac Nikola Grmoja tvrdeći da se Novosti ne bave pitanjima koja su od interesa srpske nacionalne manjine, iznoseći pritom opasnu tezu da bi se smjele baviti samo tim pitanjima.

Salvi opasnih napada uključila se i zastupnica Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) napadom na Novosti jer, kako kaže, pišu neistine o Domovinskom ratu i Drugom svjetskom ratu, ustvrdivši među ostalim kako navedeni tjednik širi netoleranciju prema većinskom hrvatskom narodu. Ista zastupnica prošli je tjedan tijekom saborske rasprave pozvala na pokretanje postupka protiv urednice Novosti kolegice Andree Radak zbog, kako ističe, poticanja netolerantnosti. U suludoj optužbi Ružica Vukovac pozvala je ministra unutarnjih poslova da na temelju izmjena Zakona o prekršajima pokrene postupak protiv urednice tjednika Novosti. Na ovakvu izrazito opasnu optužbu reagirao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (HDZ) ustvrdivši kako je neprihvatljivo pozivanje na progon zbog toga što neke novine pišu.

Ovakva huškačka i opasna retorika pojedinih saborskih zastupnika naslanja se na pisanje Hrvatskog tjednika, koji već dugo širi mržnju prema tjedniku Novosti i kolegicama i kolegama koje u njemu rade, a riječ je o istaknutim hrvatskim novinarkama i novinarima ovjenčanim brojnim nagradama Hrvatskog novinarskog društva. HND-u je jasno da ovakva kampanja nije slučajna, ali upozorava kako je ovakva retorika koja se iz opskurnih tjednika prebacila u saborske klupe iznimno opasna i da je ovo sad već otvoreno crtanje mete na čelo našim kolegicama i kolegama. Stoga postavljamo pitanje tko će preuzeti odgovornost ako se nešto dogodi novinarima i novinarkama i svim zaposlenicima u Novostima?

HND pruža punu podršku kolegicama i kolegama koji su meta opasnih optužbi kojima je jedini cilj diskreditacija i na kraju gašenje ovog tjednika, a u isto vrijeme tim istim zastupnicima ne smetaju huškački tjednici koji šire mržnju i povijesni revizionizam.

Za Izvršni odbor HND-a

Hrvoje Zovko, predsjednik