Home Blog Page 304

Hate speech or freedom of speech

0

PODGORICA, 25.08.2018. – Progresses of technology redefine the public space and therefore the channels and ways of informing. Social media are modern agora, giving the space for freedom of speech, but also for the hate speech. However, there should be responsibility for the exploitation of virtual space. In mid-2016, the European Union reached an agreement with leading social media in the joint fight against hate speech.

Companies – Facebook, Twitter, YouTube and Microsoft have promised to “quickly and efficiently” suppress hate speech based on race, skin colour, faith, origin, nationality or ethnicity by introducing internal procedures in order to respond at right way to hate speech.

Hate speech is most prominent on the internet and to the members of the LGBT population, rated at the roundtable organised by NGO Prima in September 2017. On that occasion it was announced that the media and parents should be more actively involved in campaigning against that phenomenon. At the end of the same year at the conference “Protect and Observe Human Rights”, Montenegrin Ombudsman Šućko Baković pointed out that hate speech is present in various ways in Montenegrin social and political reality. The Office of the Ombudsman considers that hate speech can only be responded by criminal sanction, but no one has been penalized until now even it is an offense prohibited by the Law on Discrimination.

There is a clear difference between hate speech and the right to freedom of expression (speech), but unfortunately the European research presented by the NGO “35mm” to the Montenegrin public in 2016 showed that more than a third of respondents equate hate speech with freedom of expression.

Recommendation No.R (97) 20 of the Council of Europe says “hate speech implies all forms of expression that spread, disseminate, encourage or justify racial hatred, xenophobia, anti-semitism or other forms of hatred based on intolerance, including intolerance expressed in the form of aggressive nationalism and ethnocentrism, discrimination and hostility towards minorities and people of immigrant origin”. On the other hand, the Constitution of Montenegro guarantees the right of all citizens to freedom of expression and everyone has the right to express oneself either in a speech, written word and picture or in some other way. However this right is limited by the right of others to dignity, reputation and honour, but also in cases of endangering public morality or the security of the state.

Although the supreme legal act has set a clear boundary of freedom of expression, many cross this border and invoke only their own right without thinking about the rights of others. The Freedom of expression is not defined only in Montenegrin laws but also in international law. Thus, Article 10 of the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms (ECHR) and Article 19 of the International Covenant on Civil and Political Rights (MPGPP) guarantee the right to freedom of expression. As with the Constitution of Montenegro, freedom of expression is not an absolute right, so Article 10 of the European Convention prescribes that the exercise of the right to freedom of expression may be subject to formalities, conditions, restrictions or penalties, as required by law and necessary in a democratic society, in the interests of national security, integrity or public security, in order to prevent disorder or crime, to protect health or morals, to protect the reputation or rights of others, to prevent the disclosure of information obtained in confidence or for the preservation of authority and the impartiality of the judiciary. The International Covenant on Civil and Political Rights, article 20, legally prohibits the propagation of war, but also the advocacy of national, racial or religious hatred which constitutes incitement to discrimination, hostility or violence.

There is a clear boundary between hate speech and freedom of expression. And is it just so in the adopted documents or in reality?

The organization GEYC from Romania, in cooperation with partners from Montenegro, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Moldova, Estonia, Macedonia, Kosovo, Turkey, France, Albania, Bulgaria and Italy, conducted a survey involving young people from 14 to 35 years. The aim of the research was the perception of youth about hate speech with a special emphasis on this phenomenon on the Internet. The survey was conducted from October 3 to November 15, 2016; it was anonymous and involved 1,623 respondents.

It is disturbing that even 76.1 percent of respondents have participated several times in sending or launching hate speech on the Internet, 12.2 percent once and only 11.7 percent have never participated. The survey showed that more than half (55 percent), youth were bullies, while two-thirds (76 percent) used hate speech against others.

Research has shown that young people commonly recognize hate speech on social media, news, and commentaries on blogs and websites. Very often, music, jokes, commercials and movies contain hate speech. Therefore the media should pay special attention to the content they are publishing, but also to the comments of these products, as well as orders on the various social networks they administer (although this field is not regulated by law and the media is not responsible for the content).

More than one third of respondents who are facing hate speech on the Internet are not responding because they feel that hate speech is equal to freedom of expression. Less than a quarter of the respondents who were confronted with hate speech sought revenge and became aggressors. A result of the survey showed that 11 percent of the victims blamed themselves and slightly more than two percent (2.2 percent) seeking professional help.

Young people are not only who have difficulty in recognizing hate speech. There is still discussion about this phenomenon and on the global level. Therefore the European Commission against Racism and Intolerance (ECRI), in its general policy no. 15 more precisely defines hate speech – “it implies the use of one or more specific forms of expression – namely, advocating, promoting, or inciting hatred, hatred or condemnation of a person or group of persons, as well as harassment, insults, negative stereotypes, stigmatization or threats to a person or persons and any justification for all these forms of expression – based on an illustrative list of personal qualities or statuses that include “race”, colour, language, religion or belief, nationality or national, ethnic or other origin, age, disability, gender, gender, gender identity and sexual orientation “.

When it comes to the media, their function as guardians of democracy always stands out. Regarding this role, they should be more proactive when hate speech is concerned, since it is the denial of fundamental democratic values. The media should be controllers of the content in order to minimize or banned all forms of expression that stir up hate, regardless of whether it is race, sex, sexual orientation, or any other specialty. It seems that often those who decide on media content forget about the role of controllers and lead, or justify, the right public to know.

The Agency for Electronic Media (AEK), in the second edition of the regional publication “Regulatory Media and Hate Speech”, has presented several instances of hate speech in the period from 2003 to 2016. In the presented examples, there was a hate speech aimed at: national minorities, people of different sexual orientation, ethnicity and other. What AEM draws attention is that the media and employees should be especially beware as there is a risk that what is expressed in the media, by those who use the media, is understood as support or attitude.

The Montenegrin journalist’s code states that “a journalist must especially keep in mind that nothing contributes to the spread of hatred when reporting on events and phenomena that contain hate elements”. This should be done with the education of media workers, but also the media owners.

Survey respondents, 35.3 percent of them as the main actors in the fight against hate speech on the Internet are recognized by individual users identifying hate speech, 19.6 percent believe that they are web site moderators, 8.3 percent of the competent institution, 35 percent All stated, while 1.8 percent listed the rest as the main actors.

In a “global village” the media should be aware of their power and actively participate in the creation of a democratic and tolerant society whose users of media products will not equal hate speech with freedom of expression (opinion). Therefore, it should be worked on education, not only journalism students, but also active journalists, as well as strengthening self-regulation and regulation, adapting national with international documents.

Still, although there are many precise definitions, as well as cases considered not only at national level but also at European and other courts and are used as examples; there is still no “precise scale” that can safely measure how much hatred or freedom is in a speech.

euThis article has been produced as a part of the project Western Balkan’s Regional Platform for advocating media freedom and journalists’ safety with the financial assistance of the European Union. The contents of this article are the sole responsibility of the Independent Journalists’ Association of Serbia and its authors, and can in no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union.

Regionalna platforma: STOP političkom pritisku na novinare

0

BEOGRAD, 24.08.2018. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koja predstavlja više od 8.000 članova osuđuje sraman i potpuno neosnovan napad Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske na Dina Jahića, glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) ocjenjuje da Dodikovo javno uvredljivo prozivanje glavnog urednika CINS-a predstavlja najdirektniji pritisak na slobodu novinara i medija, ali i ugrožavanje lične bezbjednosti Dina Jahića i njegovih koleginica i kolega u redakciji CINS-a.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara javno podržava glavnog i odgovornog urednika Dina Jahić i redakciju CINS-a, koja će, bez obzira na pritisak, nastaviti da istražuje političare, poslovne ljude i ljude bliske vlastima, poštujući etičke i profesionalne standarde novinarstva.

Predsjednik Republike Srpske napao je glavnog i odgovornog urednika CINS-a, optužujući ga da rukovodi centrom koji uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija ruši političke strukture u regionu. Ne iznoseći nikakve dokaze za svoje opasne optužbe, Dodik je na uvredljiv način govorio o glavnom uredniku CINS-a.

Dodikovom napadu na CINS i Jahića prethodila je prljava kampanja na pojedinim portalima koja je počela 21. avgusta ujutro, samo nekoliko časova prije pres konferencije predsjednika RS. Kampanja je počela na portalu Infosrpska.ba objavljivanjem teksta u kojem je, bez argumenata, navedeno da CINS “raspolaže fondovima Velike Britanije, SAD i Saudijske Arabije za projekat ‘Razvoj istraživačkog novinarstva u regionu’ od ukupno 38 miliona dolara“. Ključna optužba je da je “stvarni zadatak CINS-a da kriminalizovanjem ruše vlasti koje nisu po volji moćnim sponzorima ovog centra”.

Ovo je samo jedan u nizu mnogih Dodikovih napada. Dodik je 22. avgusta izvršio još jedan politički pritisak na medije kada je novinare Centra za istraživačko novinarstvo BiH prozvao zato što su javno objavili njegovu imovinsku kartu.

Napadi i pretnje novinarima su direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informisani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb,

Udruženje BH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Regionalna platforma: STOP političkom pritisku na novinare

0

BEOGRAD, 24.08.2018. – Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, osuđuje sraman i potpuno neosnovan napad Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na Dinu Jahića, glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) ocjenjuje da Dodikovo javno uvredljivo prozivanje glavnog urednika CINS-a predstavlja najizravniji pritisak na slobodu novinara i medija, ali i ugrožavanje osobne sigurnosti Dina Jahića i njegovih kolegica i kolega u redakciji CINS-a.
Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnost novinara javno podržava glavnog i odgovornog urednika Dinu Jahića i redakciju CINS-a koja će, bez obzira na pritisak, nastaviti istraživati političare, poslovne ljude i ljude bliske vlastima poštujući etičke i profesionalne standarde novinarstva.

Predsjednik Republike Srpske napao je glavnog i odgovornog urednika CINS-a optužujući ga da rukovodi centrom koji uz financijsku podršku međunarodnih organizacija ruši političke strukture u regiji. Ne iznoseći nikakve dokaze za svoje opasne optužbe, Dodik je na uvredljiv način govorio o glavnom uredniku CINS-a.

Dodikovom napadu na CINS i Jahića prethodila je prljava kampanja na pojedinim portalima koja je počela 21. kolovoza ujutro, samo nekoliko sati prije konferencije za novinare predsjednika RS. Kampanja je počela na portalu Infosrpska.ba objavljivanjem teksta u kojem je bez argumenata navedeno da CINS “raspolaže fondovima Velike Britanije, SAD i Saudijske Arabije za projekt ‘Razvoj istraživačkog novinarstva u regionu’ od ukupno 38 milijuna dolara“. Ključna optužba je da je “stvarni zadatak CINS-a da kriminaliziranjem ruše vlasti koje nisu po volji moćnim sponzorima ovog centra”.

To je samo jedan u nizu mnogih Dodikovih napada. Dodik je 22. kolovoza izvršio još jedan politički pritisak na medije kada je novinare Centra za istraživačko novinarstvo BiH prozvao zato što su objavili njegovu imovinsku karticu.

Napad i prijetnja novinarima je izravni napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informirani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb,
Udruženje BH novinari
Sindikat medija Crne Gore
Hrvatsko novinarsko društvo
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

Regionalna platforma: STOP političkim pritiscima na novinare

0

Beograd, 23.08.2018. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, oštro osuđuje sramotni i u potpunosti neopravdani napad predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika na Dinu Jahića, glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarsvo Srbija (CINS).

NUNS ocjenjuje da Dodikovo javno uvrijedljivo prozivanje glavnog urednika CINS-a predstavlja najdirektniji pritisak na slobodu novinara i medija, ali i ugrožavanje lične sigurnosti Dine Jahića i njegovih koleginica i kolega u redakciji CINS-a.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara iskazuje podršku Dini Jahiću i redakciji CIN-a, koja će, uprkos žestokim pritiscima i prijetnjama, nastaviti da istražuje političare, funkcionere, biznismene i ljude bliske vlasti, argumentovano i uz poštivanje profesionalnih i etičkih pravila novinarstva.

Predsjednik Republike Srpske je na konferenciji za novinare 21. avgusta napao glavnog i odgovornog urednika CINS-a, optužujući ga da rukovodi centrom koji uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija ruši političke strukture u regionu. Ne iznoseći nikakve dokaze za svoje opasne optužbe, Dodik je na uvredljiv način govorio o glavnom uredniku CINS-a.

Dodikovom napadu na CINS i Jahića prethodila je prljava kampanja na pojedinim portalima koja je počela 21. augusta , samo nekoliko sati prije pres konferencije predsjednika RS. Kampanja je počela na portalu Infosrpska.ba objavljivanjem teksta u kojem je, između ostalih laži, navedeno da CINS  “raspolaže fondovima Velike Britanije, SAD i Saudijske Arabije za projekat ‘Razvoj istraživačkog novinarstva u regionu’ od ukupno 38 miliona dolara“. Ključna, optužba je da je “stvarni zadatak CINS-a da kriminalizovanjem ruše vlasti koje nisu po volji moćnim sponzorima ovog centra”.

Podsjećamo da je ovo samo jedan u nizu Dodikovih napada. 22. augusta,  Dodik je izvršio još jedan politički pritisak,  na CIN u Bosni i Hercegovini. Javno je prozvao CIN BiH zbog objavljivanja njegovog imovinskog kartona .

Napad i prijetnja novinarima je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informirani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb

Udruženje BH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Regionalna platforma: STOP političkom pritisku na novinare

0

BEOGRAD, 24.08.2018. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara, koja predstavlja više od 8.000 članova osuđuje sraman i potpuno neosnovan napad Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske na Dina Jahića, glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) ocenjuje da Dodikovo javno uvredljivo prozivanje glavnog urednika CINS-a predstavlja najdirektniji pritisak na slobodu novinara i medija, ali i ugrožavanje lične bezbednosti Dina Jahića i njegovih koleginica i kolega u redakciji CINS-a.

Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara javno javno podržava glavnog i odgovornog urednika Dina Jahić i redakciju CINS-a, koja će, bez obzira na pritisak nastaviti da istražuje političare, poslovne ljude i ljude bliske vlastima, poštujući etičke i profesionalne standarde novinarstva.

Predsednik Republike Srpske napao je glavnog i odgovornog urednika CINS-a, optužujući ga da rukovodi centrom koji uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija ruši političke strukture u regionu. Ne iznoseći nikakve dokaze za svoje opasne optužbe, Dodik je na uvredljiv način govorio o glavnom uredniku CINS-a.

Dodikovom napadu na CINS i Jahića prethodila je prljava kampanja na pojedinim portalima koja je počela 21. avgusta ujutro, samo nekoliko časova pre pres konferencije predsednika RS. Kampanja je počela na portalu Infosrpska.ba objavljivanjem teksta u kojem je, bez argumenata, navedeno da CINS “raspolaže fondovima Velike Britanije, SAD i Saudijske Arabije za projekat ‘Razvoj istraživačkog novinarstva u regionu’ od ukupno 38 miliona dolara“. Ključna optužba je da je “stvarni zadatak CINS-a da kriminalizovanjem ruše vlasti koje nisu po volji moćnim sponzorima ovog centra”.

Ovo samo jedan u nizu mnogih Dodikovih napada. Dodik je 22. avgusta izvršio još jedan politički pritisak na medije kada je novinare Centra za istraživačko novinarstvo BiH prozvao zato što su javno objavili njegovu imovinsku kartu.

Napad i pretnja novinarima je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informisani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb,

Udruženje BH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

Novinari ne smiju šutjeti na prijetnje

0

ZAGREB, 24.08.2018. – Svatko tko se prihvatio novinarstva, pristao je na to da će njegov rad biti kritiziran. Ono što ne ulazi u opis novinarskog posla jesu uvrede ili, još gore, prijetnje nezadovoljnih čitatelja, gledatelja ili slušatelja.

„I ti ćeš dobiti u potiljak, kunem se“, poruka je koju je primio televizijski satiričar Domagoj Zovak nakon emisije koja se ovom gledatelju, očito, nije svidjela. Slučaj je prijavio policiji i mogući sudski epilog se tek očekuje. Kolege s portala Index prijavile su također prijetnju u kojoj je pisalo da „novinare Indexa treba ubijati“. No njihova prijava neće završiti presudom, jer je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) zaključilo da za tim nema potrebe. Na dan kad je slao poruku agresivni čitatelj je, obrazložio je DORH, slavio rođendan i malo se više popilo te su ga ponijele emocije. Kao olakšavajuća činjenica navedeno je da je riječ o „višestruko odlikovanom hrvatskom branitelju“.

S druge strane, simpatizer stranke Živi zid osuđen je na kaznu zatvora od 7 mjeseci uvjetno, s rokom kušnje od dvije godine, zbog prijetnji upućenih novinaru Aleksandru Stankoviću. Godinu dana zatvora uvjetno uz rok kušnje od tri godine, dobio je i muškarac koji je tri puta SMS porukama prijetio smrću bivšem predsjedniku Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saši Lekoviću. Iako nema objedinjenih podataka, odvjetnici tvrde da se ovakav oblik kazne redovito dosuđuje onima koji završe na sudu zbog prijetnji kolegama koji samo pokušavaju raditi svoj posao. Agresivci iza rešetaka završavaju tek ako svoje nedjelo učestalo ponavljaju.

Nasilnik na internetu, kukavica u životu

„Postoji odredba Kaznenog zakona koja se odnosi na prijetnju. Postoje osnovni i kvalificirani oblici prijetnje. Kazneni zakon definira prijetnju prema novinarima kao jedan od kvalificiranog oblika kaznenog djela. Za njega je propisana teža kazna u odnosu na druge oblike. Osim toga, prijetnja upućena novinaru, ako je vezana za njegovo obavljanje posla, progoni se po službenoj dužnosti, dakle to čini DORH. Za druge oblike prijetnje to nije slučaj. Zaprijećena kazna zatvora je od 6 mjeseci do 5 godina“, za Deutsche Welle govori odvjetnica Vanja Jurić, osnivačica Centra za zaštitu slobode izražavanja pri Hrvatskom novinarskom društvu.

Kada bismo prijavljivali svaku prijetnju, ne bismo se micali iz policijske stanice ili iz sudnice, reći će hrvatski novinari koji se bave osjetljivim temama poput nacionalizama ili svjetonazorskih pitanja. No prijetnje se shvaćaju puno ozbiljnije, ako se zaprijeti i članovima njihovih obitelji. Tada će ipak potražiti zaštitu. Oni koji su prijetili, kada dođu u sudnicu najčešće izgube hrabrost i skrušeno se pravdaju nabujalim emocijama ili konzumacijom alkohola. Oni koji su jučer prijetili metkom, sutra će pred sucem pustiti suzu i reći kako „nisu baš tako mislili“.

Nasilje nije sloboda izražavanja

Upuste li se novinari u raspravu s komentatorima koji im ostavljaju prijetnje na društvenim mrežama, saznat će da osobe koje prijete često ne povezuju internetski prostor sa „stvarnim životom“, imaju osjećaj anonimnosti pa nisu ni svjesni svoje odgovornosti. Često kažu da je prijetnja zapravo prakticiranje prava na mišljenje ili komentar. Ili da su samo odgovorili na novinarsku provokaciju. A provokacija, za njih, može biti sve, od „nečistog“ prezimena samog novinara do načina na koji je izvijestio o propovijedi biskupa ili koncertu ikone desnice Marka Perkovića Thompsona. Jer nasilnicima mediji nisu potrebni za informiranje ili revidiranje stavova, oni u njima žele vidjeti samo potvrdu svojih uvjerenja.

„To se ne može opravdati na taj način“, kaže odvjetnica Jurić i dodaje: „Pravo na mišljenje postoji i poželjno je. Čak i pravo na žestoku kritiku. To je najnormalnija pretpostavka svih demokratskih društava. Ali ne postoji zakon niti bilo koji oblik sudske prakse, u Hrvatskoj ili pred Europskim sudom za ljudska prava, koji bi prijetnju na bilo koji način opravdavao slobodom izražavanja. Sloboda izražavanja ne obuhvaća prijetnje i govor mržnje. Takvi oblici komuniciranja su štetni za svako društvo. Iako je sloboda izražavanja ustavno jamstvo, ima svoja ograničenja.“

Sve ovisi o Državnom odvjetništvu

Kazne su, ako je pitati hrvatske novinare, preblage, a osuđujuće presude su malobrojne. Nema čak ni prevelike razlike između presuda zbog prijetnji novinarima i onih „običnih“ prijetnji, iako se prvima prijeti samo zbog toga što rade svoj posao. U svemu je, kaže odvjetnica Jurić, izuzetno važno da kaznene postupke pokreće DORH. Iako bi u normalnim uvjetima to bila prednost, uloga odvjetništva, iz novinarskog ugla, postala je glavna kočnica zaštiti novinara.

„U praksi, DORH samostalno odlučuje ima li elemenata kaznenog dijela i hoće li uopće pokrenuti postupak. Ako odbaci kaznenu prijavu, novinar sam kao oštećenik ima pravo preuzeti kazneni progon. To onda znači da samostalno vodi cijeli postupak, plaća odvjetnika i snosi sve troškove postupka ako ne uspije dokazati počinjenje kaznenog djela“, objašnjava naša sugovornica. A novinarska profesija u Hrvatskoj je potplaćena, novinari nemaju novca za takav trošak, dok većina redakcija ni ne razmišlja o fondu iz kojeg bi mogla financirati sudske troškove svojih radnika. „Vidjeli ste prijepore oko prijetnje upućene portalu Indeks. Tu je zapravo DORH odlučio odbaciti kaznenu prijavu. Dosta tih postupaka, na kraju, ne završi na sudu“, upozorava Jurić.

I u Njemačkoj se na demonstracijama desničara i populista novinarima predbacuje da lažu.
Sustav ohrabruje agresivce

Šalje li takva praksa poruku agresivcima da mogu prijetiti novinarima zato jer im se ne sviđaju njihovi stavovi, pisanje ili vrijednosni sudovi? „Mislim da da“, odgovara Jurić. „Čini mi se da je jednako značajno da u javnosti u ovom trenutku prevladava stav da i najviše društvene strukture i državne strukture ne pridaju punu važnost tome što se događa. Pa tako imamo komentare i izjave predstavnika najviše razine vlasti u kojima se kaže da je riječ o izražavanju nezadovoljstva. Na taj način se umanjuje značaj toga što se događa. Prijetnje ograničavaju medijske slobode, stvaraju atmosferu straha koja nije povoljna za prakticiranje tih sloboda. Novinari su kod nas svakodnevno tome izloženi. Predstavnici državnog vrha bi se o tome trebali javno i vrlo decidirano izjasniti, a to sada nije slučaj.“

Naime, upravo je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović šokirala novinare i građanski pismeniji dio Hrvatske svojim komentarom na prijetnje novinarima Indexa. „Način na koji je Vaš čitatelj iskazao svoje nezadovoljstvo tekstom kojeg ste objavili svakako nije primjeren, što je vjerojatno i sam shvatio obrisavši komentar nakon nekoliko sati”, napisao je predsjedničin ured spomenutom portalu izazvavši salve odobravanja upravo među onima sklonima prijetnjama.

Prijava prijetnji je pitanje bolje budućnosti

U takvoj atmosferi građanske i političke neodgovornosti, novinari imaju tek jednu mogućnost – prijaviti prijetnje policiji i nadati se da će DORH učiniti svoj dio posla. Jer, ako su danas prijetnje prihvatljive, nije teško zamisliti što donosi budućnost.

„Trebaju prijavljivati i sve novinare upućujem da prijavljuju. To je jedino sredstvo koje može polučiti rezultate. Ako novinari ne prijavljuju, to će se tretirati kao da se ne događa. Iskustvo mi kaže da se podnosi sve više prijava. Vjerujem da je to zbog toga što je situacija u društvu eskalirala i prijetnje su postale dio svakodnevice“, zaključuje odvjetnica Jurić.

CJA strongly condemns death threat addressed to journalist Drago Pilsel

0
Zagreb, 03.08.2018 - Konferencija za novinare Documente – Centra za suoèavanje s prošlošæu, u povodu, kako navode, predstojeæe obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja i podnošenja zahtjeva za pristup informacijama Ministarstvu unutarnjih poslova RH i Državnom odvjetništvu RH o poduzetim radnjama u vezi sa stradanjem u selima Komiæ i Poljice 12. kolovoza 1995.. Iako su stradanja u spomenutim selima nekadašnje opæine Korenica prijavljena policiji neposredno nakon poèinjena zloèina, “istraga je još uvijek u tijeku”, kažu iz Documente. Na fotografiji Drago Pilsel. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIÆ/ abu

ZAGREB, 24.08.2018. – The Croatian Journalists’ Association (CJA) strongly condemns death threats addressed to our colleague Drago Pilsel. He reported it to the Police.

From the beginning of August our colleague journalist and writer Drago Pilsel has at the Facebook received threats and insults by hundreds. As he stated reporting about it to the Police, it started by Andrija Hebrang’s accusation he was ”a forger from the side that lost (the war)” and ”sympathizer of aggressor’s army”.

The CJA warns that death threats, not sanctioned yet, has become alarmingly often. We therefore call for immediate and effective reaction in finding and processing perpetrators of those threats. We insist the leading figures of the state to condemn threats addressed to our colleagues clearly.

The CJA will inform about this latest case all international organization interested in media freedom protection.

Platforma rajonale: NDAL presioneve politike ndaj gazetarëve

0

Beograd, 23.08.2018. – Platforma rajonale e Ballkanit Perëndimor për avokimin e lirisë së mediave dhe sigurisë së gazetarëve, që përfaqëson më shumë se 8000 anëtarë fuqimisht dënon sulmin e turpshëm dhe në plotëni të paarsyeshëm të kryetarit të Republika Sërpskës, Milorad Dodik ndaj kryeredaktorit të Qendrës për Gazetari Hulumtuese (CINS), Dino Jahic.

Asociacioni i Gazetarëve të Pavarur të Serbisë (NUNS) vlerëson se thirrjet publike ofenduese të Dodikut ndaj kryeredaktorit  të CINS-it përfaqësojnë presionin më të drejtpërdrejtë ndaj lirisë së gazetarëve dhe medieve, por edhe të sigurisë personale të Dino Jahicit dhe kolegëve të tij në redaksinë e CINS-it.

Platforma rajonale e Ballkanit Perëndimor për avokimin e lirisë së mediave dhe sigurisë së gazetarëve përkrah Dino Jahic dhe redaksinë e CINS-it, e cila përkundër presioneve dhe kërcënimeve të mëdha, do të vazhdojë të hulumtojë politikanët, funksionerët, biznismenët dhe njerëzit e afërt me pushtetin, me argumente dhe në respektim të të drejtave profesionale dhe etike të gazetarisë.

Kryetari i Republikës Serbe në konferencën për medie e mbajtur më 21 gusht ka sulmuar kryeredaktorin Jahic, duke e akuzuar se ai udhëheq qendrën e cila me financa të organizatave ndërkombëtare shkatërron strukturën politike në rajon. Duke mos ofruar asnjë dëshmi për akuzat e tij të rrezikshme, Dodik ka folur edhe në mënyrë ofenduese për kryeredaktorin e CINS-it.

Sulmin e Dodikut ndaj CINS-it dhe Jahicit e ka paraprirë fushata e ndyrë nëpër disa portale që ka filluar më 21 gusht, vetëm disa orë para konferencës për shtyp nga kryetari i RS-së. Fushata ka filluar në portalin Infosrpska.ba me publikimin e tekstit në të cilën, ndër gënjeshtra të tjera, është theksuar se CINS “ka fonde nga Britania e Madhe, ShBA-ja dhe Arabia Saudite” për projektin “Zhvillimi i gazetarisë hulumtuese në rajon në gjithsej 38 milionë dollarë”. Akuza kryesore është që “detyra kryesore e CINS-it që me kriminalizim të shkatërrojë qeverinë të cilat nuk janë në vijë me sponsorisuesit e mëdhenj të qendrës”.

Rikujtojmë se kjo është një ndër sulmet e Dodikut. Më 22 gusht Dodik ka kryer edhe një presion politik në CIN të Bosnje e Hercegovinës. Publikisht i ka akuzuar për publikim të dokumenteve të tij pronësore.

Sulmi dhe presioni ndaj gazetarëve është sulm i drejtpërdrejtë në lirinë e shprehjes dhe në të drejtën e qytetarëve që të jenë të informuar.

Çdo sulm ndaj gazetarëve është sulm ndaj interesit publik, demokraci dhe të drejtën e gjithë qytetarëve.

Regionalna platforma: Vlast mora osigurati sigurno radno okruženje za novinare i medijske radnike

0

KONJIC, 23.08.2018. – Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, oštro osuđuje brutalni napad na ekipu BHRT-a, koji se dogodio u ponedjeljak, 20. kolovoza u Konjicu.

Ekipa BHRT-a se vraćala s novinarskog zadatka iz Širokog Brijega kada je grupa od otprilike petnaest maskiranih osoba nasrnula na vozilo BHRT-a i napala novinare i medijske radnike u vozilu. Vozač je ozbiljno ozlijeđen, pri čemu je učinjena i značajna materijalna šteta.
Način na koji se napad dogodio govori da je nasilje nad medijima u BiH dobilo novi prijeteći oblik u kojem se maskirane ulične grupe ne ustežu ni od najtežih napada na ljudsko dostojanstvo i na slobodu medija. Brutalni napad na kolege s BHRT-a nije nikakvo iznenađenje, jer su prijetnje novinarima na ulici ili posredstvom društvenih mreža postale svakodnevne.

Upravni odbor BH novinara smatra da je ovaj napad politički motiviran. „Bojimo se da će napadi biti učestaliji i brutalniji što se više budemo približavali službenoj predizbornoj kampanji. Napad maskirane grupe na kolege iz BHRT–a ujedno je posljedica nedovoljno energičnih mjera tijela progona i pravosudnih institucija. Podsjećamo da još nisu sankcionirani napadači na ekipu BHRT-a i druge novinare koji su se dogodili tijekom protesta u Tuzli u veljači.
Regionalna platforma apelira na relevantne policijske i pravosudne organe da identificiraju i sankcioniraju napadače u što kraćem roku. U suprotnom, strahujemo da će ulica, pod patronatom politike, konačno potpuno preuzeti uređivanje medijskih programa, a novinarske slobode postati tek pusta iluzija.
Udruženje BH novinari je registriralo ovaj slučaj kao četvrti fizički napad na novinare u 2018. godini.

Napad i prijetnja novinarima je izravni napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informirani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb

Udruženje BH novinari
Sindikat medija Crne Gore
Hrvatsko novinarsko društvo
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Nezavisno udruženje novinara Srbije