Sarajevo, 14.07.2017. – Organizacije civilnog društva sa fokusom na zaštitu i promociju ljudskih prava te prava novinara, novinarska udruženja, mreže i medijske organizacije će biti pozvane da apliciraju za finansijsku podršku iz programa dodjele bespovratnih sredstava “Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu”.

Poziv na dostavljanje prijedloga otvara se 25. jula 2017. i traje do 31. avgusta 2017. Ukupna vrijednost programa dodjele bespovratnih sredstava je 267.000 Eura, a sredstva će biti raspoređena na 15 aplikanata (na 5 većih regionalnih projekata i 10 manjih nacionalnih projekata). Vremenski okvir koji je predviđen za implementaciju projekata koji dobiju podršku je od 1. oktobra 2017. do 31. avgusta 2018. godine.

Program dodjele bespovratnih sredstava je dio većeg projekta podržanog od strane Evropske komisije (IPA), Regionalne platforme Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara, koji implementira Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u partnerstvu sa 5 novinarskih organizacija iz regije – Nezavisna unija novinara Srbije (NUNS), Udruženje BH novinari (BHN), Udruženje novinara Kosova (AJK), Udruženje novinara Makedonije (ZNM) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG).  Poziv na dostavljanje prijava zajedno sa uputama i formularima biće objavljen na web stranici safejournalists.net i na web stranicama navedenih organizacija.

Program dodjele bespovratnih sredstava će podržati inicijative lokalnog i regionalnog karaktera koje štite slobodu izražavanja i slobodu medija. Glavni aplikanti za reginalne i nacionalne grantove moraju biti lokalne organizacije civilnog društva (udruženja, fondacije ili privatni instituti ili socijalne zadruge), koje će trebati djelovati u partnerstvu sa medijskim organizacijama koje su prisutne na lokalnom nivou, ili sa timom nezavisnih medijskih profesionalaca (novinara). Aplicirati u svojstvu ko-aplikanta mogu samo novinari kao fizička lica, dok glavni aplikant mora biti pravno lice. Novinarske organizacije i mreže mogu djelovati kao glavni aplikanti samo ukoliko su registrovane kao organizacije civilnog društva.

Aktivnosti i ciljne skupine koje su u fokusu programa dodjele bespovratnih sredstava su:

1. Aktivnosti usmjerene na ublažavanje identificiranih oblika pritisaka na novinare. Glavna ciljna skupina u ovim aktivnostima su novinari,  dok je organizacijama za zaštitu ljudskih prava pretpostavljena uloga podrške novinarima.
2. Aktivnosti usmjerene na ublažavanje pritisaka na aktiviste za ljudska prava. Glavna ciljna skupina ovih aktivnosti su aktivisti koju su spriječeni uživati slobodu izražavanja, dok je novinarima i lokalnim medijima pretpostavlena uloga izvještača/svjedoka.

Sve prijave za dodjelu bespovratnih sredstava trebaju biti pripremljene i dostavljene na engleskom jeziku.

Vrste aktivnosti koje će biti podržane u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava su:

• Istraživanja, istraživanja politika ili novinarska istraživanja različitih modela pritisaka koji se vrše na novinare/medije i aktiviste
• Kreiranje izvještaja različitih medijskih formata, uključujući produkcije kulturnih sadržaja; objava sadržaja i izvještaja, diseminacija i promocija
• Javno zagovaranje  i mobilizacija građanstva za podršku slobodi izražavanja i slobodi medija
• Pružanje pravne pomoći novinarima i/ili aktivistima za ljudska prava, uključujući strateške parnične postupke odabranih slučajeva koji su primjeri šire i sistemske povrede slobode izražavanja i slobode medija.

Predviđena je dodjela 15 grantova koji će biti organizovani u dvije kategorije:

• Regionalne akcije, koje uključuju učesnike iz najmanje 3 od 5 država Zapadnog Balkana obuhvaćenih projektom. Prosječna vrijednost granta je 30.000-40.000 Eura, sa učešćem od 10%. 5 regionalnih grantova biće dodijeljeno samo u slučaju dovoljnog broja kvalitetnih prijava.
• Nacionalne akcije, koje uključuju učesnike unutar date države. Prosječna vrijednost grantova u ovoj kategoriji je 5.000-10.000 Eura uz učešće od 10%. 10  nacionalnih grantova biće dodijeljeno samo u slučaju dovoljnog broja kvalitetnih prijava.

Za dostavljanje obavještenja o objavi Poziva na dostavljanje prijedloga, dovoljno je da ostavite svoje kontakt podatke OVDJE.

Program dodjele malih bespovratnih sredstava finansira Europska komisija; provodit će se u skladu as praksom dodjele malih bespovratnih sredstava Evropske komisije i u skladu sa Općim uvjetima EuropeAid / 150147 / DH / ACT / PRAREG Civil Society, Facility and Media Programme, uz tehničku podršku Fondacije za ljudska prava i solidarnost SOLIDARNA.

Trst, 12. juli 2017. – U zgradi Općine Trst danas je održan završni susret Foruma civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana. Predstavnici civilnog društva regije održali su sastanak sa ministrima vanjskih poslova Makedonije Dimitrovom, Crne Gore Darmanovićem, Kosova Hoxajem, Albanije Bushatijem, Italije Alfanom, te sa Evropskim komesarom za proširenje Johannesom Hahnom.

Na susretu su predstavljene preporuke koje su formulisane u okviru Foruma civilnog društva koji se 11. i 12. održao u Trstu, a koji je nastavak ranijih susreta u Beču 2015. i Parizu 2016. godine. Preporuke su nastale kao doprinos Berlinskom procesu i grupisane su na osnovu prioriteta međuvladinog Samita za Zapadni Balkan.

Preporuke je ministrima i komesaru je u ime Foruma civilnog društva predstavio Florian Bieber, profesor na Univerzitetu u Gracu u Austriji.

Profesor Florian Bieber

„Preporuke su nastale kao rezultat aktivnog učešća više stotina aktivista civilnog društva, nevladinih organizacija i medija koji su u prethodne tri godine održali brojne sastanke. Osnovni cilj i interes Foruma civilnog društva je pružiti donosiocima odluka u regiji Zapadnog Balkana nove ideje, informacije i prijedloge politika“ rekao je Bieber.

Ministrima su se ipred civilnog društva obratili i Simonida Kacanska (European Policy Institute), Shpend Emini (Democracy for Development), Nataša Kandić (REKOM) i Remzi Lani (Albanian Media Institute) koji su istakli prioritete preporuka Foruma civilnog društva a koji se tiču vladavine zakona, slobode medija, zaštite okoliša, poduzetništva i dr.

“U dijelu prošlogodišnjeg izvještaja o napretku Evropske unije od prošle godine koji se odnosi na medije ključna riječ je bila ‘bez napretka’. Vjerujemo da sloboda medija i izražavanja može postati važnija na listi prioriteta agende procesa proširenja. Sloboda medija je nešto oko čega ne bi trebalo da se pregovara”, rekao je Remzi Lani iz Medijskog instituta Albanije.

Kao prioritetna pitanja za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske promjene, u preporukama se navodi kako ove “strategije ne bi smjele biti razvijane kroz jedan jedini projekat (kao što je to slučaj sa termoelektranom na Kosovu ili u slučaju energetske strategije u Bosni i Hercegovini), nego trebaju biti formulisane kao sveobuhvatni i anticipirajući dokumenti, kao rezultat procesa koji uključuje doprinos lokalnih stručnjaka i organizacija civilnog društva”.

Ministri koji su sudjelovali na zaključnom sastanku u zgradi Općine u Trstu podržali su doprinos Foruma civilnog društva Berlinskom procesu i Samitu lidera Zapadnog Balkana.

Ministar Angelino Alfano

„Mi smo ovdje da vam saopćimo da vaši napori nisu bili uzaludni. Motiv je sam proces integracije, a mi smo tu kako bi taj proces bio ostvaren kroz naše ciljeve, naše riječi, naše finansije, naše dogovore i a taj proces ne bi bio moguć bez vaše podrške“, rekao je ministar vanjskih poslova Republike Italije Angelino Alfano i dodao kako samo uz podršku civilnog društva i rad donosioca odluka moguće je ostvariti ciljeve procesa integracije.

Komasar Johannes Hahn

Predstavnicima civilnog društva obratio se komesar za proširenje Johannes Hahn. “Pravo pitanje sada je kako implementirati preporuke. To je zadatak za sve nas. Ako želimo postići napredak onda se svi moramo zapitati na koji način doprinijeti, a to znači da su potrebna i djela i konkretne akcije kako civilnog društva tako i predtavnika vlasti”, rekao je komesar Hahn..

Udruženje BH novinari dalo je doprinos kreiranju preporuka koje se odnose na slobodu medija kroz aktivno učešće u tematskim diskusijama. Pored Udruženja BH novinari, iz BiH su na Forumu učestvovale nevladine organizacije Green Council, Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPI), Regional Education and Information Center (REIC), Centar za ekologiju i energiju, Plenum građana Zenice, Inicijativa grupe Građana Socijaldemokrati.

Forum civilnog društva u Trstu organizovan je na zajedničku inicijativu Fondacije ERSTE, Evropskog fonda za Balkan, Fondacije Friedrich Ebert, Dijaloga jugoistočne Evrope, u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Boell i u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI), Centrom za međunarodnu politiku (CeSPI), Institutom za međunarodne odnose (IAI) i Opservatorijem za Balkan i Kavkaz. Inicijativu su podržali banka Intesa Sanpaolo i banka Generali.

The lecture of Azra Maslo, from the Communications regulatory agency in BiH, on the rules for Electronic Media as well as fair, unified and comprehensive reporting in the provisions of the Code on Audiovisual and Radio Media Services opened the second day of the Journalism Academy 2017.

As Maslo emphasized – “The media accept regulation because they realize that the rules are one of the ways to protect themselves from political, economic and other pressures”.

The participants talked with Maida Bahto Kastendžić, from Press Council, about self-regulation and reporting in post-conflict societies, and also about the Press Code. Participants were introduced to practical examples, after which they s discussed about citizens’ complaints on unprofessional reporting of print and online media.

“Freedom of expression and freedom of the media is the foundation of a democratic society and should be the basis of our society,” emphasized Bahto Kestendžić.

Within  the Academy, on the second day, the documentary film “Apostolic of Goodness” by Željka Mihaljević and Maja Leđenac, produced as part of the series “Living together”, dedicated to the courage of individuals and their actions during the past war in the territory of the former Yugoslavia, was shown.

On the third day, the participants had the opportunity to listen to lectures by professor Enes Osmančević and professor Mirza Mehmedović on the standards of fair, balanced and objective reporting on sensitive topics related to war, crimes, persecution of the population and other forms of human rights violations.

The evening of the third day of the Journalist Academy was filled with the documentary film “Srebrenica-a memory for the future”, by Dinno Kassala, whose movies received some of the most important worlds awards.

Boračko jezero, 11.07.2017. – Predavanje Azre Maslo iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) o regulatornim pravilima za elektronske medije, kao i poštenom, ujednačenom i sveobuhvatnom izvještavanju u odredbama Kodeksa o audiovizuelnim i radijskim medijskim uslugama otvorilo je drugi dan Novinarske akademije 2017.

„Mediji prihvataju regulaciju jer shvataju da su pravila jedan od načina da se zaštite od političkih, ekonomskih i drugih pritisaka“, istakla je Maslo.

Učesnici su, takođe, imali priliku diskutovati sa Maidom Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu o samoregulaciji i izvještavanju u postkonfliktnim društvima, ali i o Kodeksu za štampu i online medije u BIH. Na praktičnim primjerima polaznici su razmatrali žalbe građana na neprofesionalno izvještavanje štampanih i online medija.

„Sloboda izražavanja i sloboda medija je osnov demokratskog društva i treba da bude osnova i našeg društva“, naglasila je Bahto Kestendžić.

U okviru Akademije drugog dana prikazan je i dokumenatarni film „Apostoli dobra“ Željke Mihaljević i Maje Leđenac, produciranog kao dio serijala filmova „Živjeti zajedno“, posvećenog građanskoj hrabrosti pojedinaca i njihovim djelima u toku proteklog rata na području bivše Jugoslavije.

Trećeg dana polaznici su imali priliku slušati predavanja prof dr Enesa Osmančevića i doc. dr Mirze Mehmedovića o standardima fer, balansiranog i objektivnog izvještavanja o osjetljivim temama vezanim za rat, zločine, progone stanovništva i druge oblike kršenja ljudskih prava.

Tematsko veče trećeg dana Novinarske akademije bilo je ispunjeno dokumentarnim filmom „Srebrenica-sjećanje za budućnost“, autora Dinna Kassala čiji su filmovima dobili najznačajnija svjetska priznanja.