(Foto: Vijeće Evrope)

SARAJEVO, 12.10.2022. – Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine predstavilo je u Sarajevu studiju pod nazivom „Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini: Situaciona analiza i izvještaj o mapiranju“. Dokument je izrađen uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope.

Dokument daje sveobuhvatan pregled trenutne situacije u BiH postavljajući, kako se navodi u saopštenju Vijeća Evrope, jasnu mapu puta prioritetne mjere u rješavanju govora mržnje na sistemskom nivou. Osim toga, kako se dodaje, dokument o mapiranju ima za cilj da produbi razumijevanje specifičnosti govora mržnje i dostupnih pravnih lijekova u BiH kako bi se postavila osnova za efikasnije rješavanje problema.

Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, rekla je da kao društvo ne smijemo dozvoliti da se govor mržnje normalizuje. „Ovim analitičkim izvještajem mi pravimo prvi korak ka razumijevanju bavljenja govorom mržnje u BiH. Zaista je vrlo dobro što vlasti u BiH pokazuju spremnost da se bave govorom mržnje na sistemski način i što su svi koji su doprinjeli studiji iskazali jaku posvećenost“, izjavila je Urumova.

„Metodologija ovog mapiranja je inovativna i gleda na govor mržnje kao složenu pojavu, zavisnu od niza faktora“, kazao je Thorsten Afflerbach, šef Odjela za inkluziju i anti-diskriminaciju. Dodao je da razdvajanje ovih faktora takođe pomaže da se identifikuje šta treba da se uradi u veoma različitim oblastima uključujući korištenje standarda navedenih u najnovijoj preporuci Vijeća Evrope o govoru mržnje, usvojenoj u maju 2022.

Najnoviji izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o Bosni i Hercegovini i nedavna Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope svojim državama članicama o borbi protiv govora mržnje (CM/Rec. 2022/16), pozvali su vlasti da zajedno s organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama razviju sveobuhvatne strategije za sprečavanje i borbu protiv govora mržnje.

„Rješavanje govora mržnje ne znači ograničavanje ili zabranu slobode govora. To znači spriječiti da govor mržnje eskalira u nešto opasnije. Govor mržnje, ako se ne riješi, mogao bi dovesti do neprijateljstva i nasilja. Borba protiv diskriminacije i promovisanje integracije su među našim glavnim političkim prioritetima unutar EU, kao i u odnosima sa zemljama u regionu i svijetu. Moramo se suočiti s tim na svakom koraku i ne možemo šutiti ni na jedan aspekt diskriminacije i netolerancije“, kazao je Gianluca Vannini, šef operativnog odjeljenja III (društveni razvoj, civilno društvo i prekogranična saradnja), EU Delegacija u Bosni i Hercegovini.

Lazar Prodanović, predsjedavajući zajedničke komisije za ljudska prava BiH, koji je bio dio radne grupe za izradu dokumenta, kazao je da izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti treba uvijek ličnim primjerom da ukazuju na značaj sprečavanja govora mržnje, isti javno osuđuju i donošenjem i usklađivanjem legislative iz ove oblasti stvaraju ambijent visokog stepena tolerancije u multietničkom i demokratskom društvu BiH.

Pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjegice BiH Saliha Đuderija istakla je da će kroz zajedničke aktivnosti koje podržava Evropska unija i uz podršku ekspertize Vijeća Evrope, dokumentom Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini pomoći nastojanjima ovog ministarstva da doprinesu društvenoj koheziji i da jasno definiraju i naglase odgovornosti i uloge državnih organa i drugih ključnih dionika u sprečavanju i suzbijanju govora mržnje.

Ovaj dokument je razvijen kroz inkluzivno aktivno učešće 34 relevantna subjekta, uključujući predstavnike državnih institucija, oba entiteta i Brčko Distrikta, Institucije ombudsmana, medija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.

Njegov razvoj podržan je u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, koji je dio zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022“.

(Izvor: Media.ba)

(Ilustracija: Mediacentar Sarajevo)

Živa televizijska javljanja tokom izborne noći često su jedan od najvećih izazova, naročito zbog činjenice da mogu poslužiti političarima za obračun sa konkurencijom, da pošalju netačnu, neprovjerenu ili nejasnu informaciju, ali je, kako kažu naši sagovornici/ce, važno da su reporteri/ke pripremljeni i da znaju svaku informaciju koja ode u eter staviti u kontekst.

Tokom praćenja ovogodišnje izborne noći najveći je izazov bilo izvještavanje o izmjenama Izbornog zakona, koje je sat nakon zatvaranja birališta nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, piše Media.ba.

„Schmidt se oglasio snimljenom porukom, ne dajući novinarima priliku da postave pitanja bitna za razumijevanje njegove Odluke. U izbornim štabovima je ta informacija otežala komunikaciju između novinara i kadrova određenih stranaka, koji su se povukli u odvojene prostorije kako bi je analizirali. Novinari su ostavljeni da čekaju na informacije tapkajući u mraku i nastojeći sami dokučiti zamršenu ustavno-pravnu materiju“, kaže za Mediacentar Sarajevo reporterka Al Jazeere Balkans Arduana Pribinja.

Smatra da je upravo Odluka o nametanju izmjena Izbornog zakona bila najaktualnija tema u izbornoj noći, kojoj je, kako kaže, TV kuća u kojoj radi posvetila maksimalnu pažnju. Al Jazeera nije, dodaje, mijenjala svoj pristup izvještavanju tokom ovog izbornog ciklusa. „Niti smo se ovoga puta suočili s dodatnim preprekama. Poseban izazov je bila neinspirativna kampanja“, kaže Pribinja koja je tokom izborne noći izvještavala iz izbornog štaba kandidata ujedinjene opozicije za Predsjedništvo BiH Denisa Bećirovića.

Njena koleginica Adisa Imamović, reporterka Televizije N1, navodi kako je većina izbornih štabova u BiH organizovana tako da su stranački funkcioneri daleko od “očiju” reportera. Oni, kako dodaje, obično budu u posebnim prostorijama kojima novinari nemaju pristup.

„To u praksi znači da reporteri ne mogu pratiti u kakvoj atmosferi političari provode izbornu noć, a upravo ti detalji mnogo toga govore o njihovim izbornim rezultatima. Stranke novinarima delegiraju određene zvaničnike, no, treba uzeti u obzir i to da je novinara u određenom štabu najmanje deset, a delegiranih funkcionera jedan ili dva, stoga se vrlo često dogodi da istovremeno imamo javljanja i da većina nas, iako smo prethodno tražili, ostane bez adekvatnog sagovornika“, kaže Imamović.

Političke partije diktiraju tempo izvještavanja

Vrlo često se dogodi, kako dodaje Imamović, da reporteri/ke imaju javljanja u kojima ne mogu prenijeti posljednje informacije iz stranačkih štabova jer ih nemaju.

„U suštini stranke diktiraju sve. Osim toga, ukoliko se dogodi da određena stranka procijeni tokom izborne noći da nije zadovoljna rezultatima, tada uopšte niko satima ne izlazi pred novinare“, navodi Imamović, koja je tokom izborne noći izvještavala iz štaba Stranke demokratske akcije (SDA).

Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović izbornu noć je proveo u štabu Partije demokratskog progresa (PDP), čija je kandidatkinja Jelena Trivić bila u trci za predsjednicu Republike Srpske (RS). Kaže kako su se u toj političkoj partiji trudili da novinarima/kama budu dostupni za informacije i daju nezvanične procjene i stanje koje su registrovali na raznim biračkim mjestima.

„Izborne procese pratim od davne 2004. godine i ovo mi je bilo prvi put da sam imao ovako neobično iskustvo gdje jedna kandidatkinja proglašava pobjedu (na osnovu informacija koje su se nama u štabu činile kredibilnim), a njen protivkandidat u isto vrijeme takođe proglašava pobjedu. Odlazak na trg zbog slavlja je za sve nas novinare koji smo bili prisutni bio bizaran događaj i nismo ni sami znali kako da se postavimo prema tome“, priča Šajinović za Mediacentar Sarajevo.

Dodaje kako je redakcija Nezavisnih novina odlučila da njeni novinari izvještavanje nastave narednog dana, kada budu imali više informacija.

„Nikada do sada nismo imali situaciju da su oba kandidata za jednu od najviših funkcija istovremeno proglasili pobjedu. I ranije je bilo pritužbi na glasanje i protesta nakon izbora, ali čini mi se da sada ulazimo u jednu novu fazu. Još je rano za definitivnu ocjenu kako će se ova novonastala situacija odraziti na naše izvještavanje“, objašnjava Šajinović.

Predizbornu kampanju sagovornice i sagovornici Mediacentra Sarajevo ocjenjuju nekreativnom i ništa drugačijom od prethodnih. Ako se tome doda zatvorenost i nezainteresovanost određenih političara koji biraju kome će dati izjavu, te u koju će TV kuću doći da debatuju o svojim izbornim programima, u takvoj je atmosferi, dodaju, prilično teško obavljati novinarski posao.

Tokom predizborne kampanje poseban problem redakcijama bila je nedostupnost najvažnijih političkih aktera za komentar o važnim temama, njihovo izbjegavanje TV sučeljavanja, kao i izbjegavanje pojavljivanja na nezavisnim medijima, gdje, kako kaže Pribinja, nisu mogli diktirati pitanja.

Političke partije su, kažu sagovornici/ce Mediacentra Sarajevo, tokom izborne noći mnogo otvoreniji prema medijima nego što je to inače. Prije i nakon izbornog procesa veoma je teško, kažu, doći do najviših zvaničnika stranaka.

(Integralni tekst možete pročitati na Media.ba)

Analiza Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava i UN-a u BiH pokazuje da u našoj zemlji nema odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu novinara od bilo kojeg oblika nasilja

SARAJEVO, 16.09.2022. – U Sarajevu je jučer obilježen Međunarodni dan demokratije koji se ove godine fokusira na slobodu medija.

Obraćajući se prisutnima putem video poruke, podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije, Melissa Fleming, osvrnula se na svoje sastanke sa članovima i članicama novinarskog korpusa tokom posjete BiH u maju ove godine:

“Većina njih je doživjela pritiske, kao i prijetnje i zastrašivanja. Ali svi su izuzetno vođeni željom da pravično, istinito, s integritetom i nezavisno informišu javnost. Ujedinjene nacije su posvećene podršci njihovim naporima i radu novinara širom svijeta.”

Različiti oblici pritisaka, uključujući političke i ekonomske, ali i verbalni napadi i prijetnje, online uznemiravanje, kršenje njihovog prava pristupa informacijama od javnog interesa samo su neki od načina kojima se novinarke i novinari u BiH zastrašuju a njihova im se prava uskraćuju, pokazuje Analiza koju je predstavila Anida Sokol.

“Sloboda medija je stub demokratskog društva i na udaru je globalno. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Izvještaj pokazuje politički i ekonomski pritisak koji koči slobodu medija i ograničava pristup informacijama. Ističe obrazac pogoršavanja online uznemiravanja i prijetnji usmjerenih na novinarke i novinare proteklih godina, kao i preovlađujuću nekažnjivost za to. Zabrinjavajuće je da se takvi obrasci nedovoljno prijavljuju. Zabrinjava i veliki broj tužbi za klevetu podnesenih protiv novinara i medija, posebno onih koji istražuju pitanja korupcije“, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Predstavnici medija, novinarke i novinari razgovarali su o prevladavajućim izazovima u zaštiti novinara i mogućim konkretnim mjerama za poboljšanje sigurnosti novinara, kao i o preporukama za olakšavanje pristupa informacijama koje su ključne za rad novinara.

“Sigurnost novinara je važna da bi mogli profesionalno, objektivno i nezavisno obavljati svoj posao čuvara demokratije i veze između javnih vlasti i građana. Novinari su jedna od najugroženijih kategorija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, BH Novinari i Linija za pomoć novinara se snažno zalažu za sprečavanje nekažnjivosti napada na novinare,” rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara.

Predstavljeni izvještaj naglašava štetan uticaj koji imaju pokušaji političkih aktera da diskredituju novinarke i novinare ili medije, koji najčešće prolaze nekažnjeno i podstiču prijetnje i napade na njih.

”Moramo donijeti medijsku strategiju koja će obuhvatiti izmjenu seta medijskih zakona koji će poboljšati sigurnost novinara u ovoj zemlji. Povećati posljedice i kazne za one koje prijete i ugrožavaju sigurnost novinara kroz izmjenu krivičinog zakona. Potrebno nam je da se propisi poštuju u svim oblastima gdje je to moguće,” rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka.

Prema zaključcima izvještaja, novinarkama i novinarima je potrebno osigurati siguran i online i offline prostor u kojima će moći izvještavati o svim temama od javnog interesa.

Vratiti povjerenje javnosti u medije profesionalnim i etičkim izvještavanjem sa tačnim informacijama – posebice uz uvođenje medijske i informatičke pismenosti u formalno obrazovanje, i pružanje mogućnosti za obuku novinara o pristupu informacijama, digitalnoj sigurnosti i drugim temama od ključnog značaja za njihov rad, neke su od preporuka.

Mogla bi se razmotriti revizija nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa međunarodnim standardima i prema preporukama civilnog društva, kako bi se ograničila lista mogućih izuzetaka, definiše test javnog interesa, kao i da se razvije plan djelovanja na nivou BiH za unapređenje medijskih sloboda i zaštite novinara. Izmjenama krivičnih zakona u cijeloj BiH trebalo bi definisati posebno krivično djelo koje bi se odnosilo na napade na novinare.

Izuzetno je važno da organizacije civilnog društva, novinarska udruženja, međunarodne organizacije i Institucija ombudsmena u BiH zajedno sa medijiima i medijskim djelatnicima kontinuirano rade zajedno kako bi se poboljšao položaj novinarki i novinara u BiH.

Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjene nacije u BiH spremni su podržati implementaciju preporuka o konkretnim zakonodavnim, institucionalnim i drugim mjerama za jačanje zaštite novinara i pristup informacijama, u saradnji sa relevantnim partnerima.

Izvještaj koji je predstavljen dio je Globalnog pokreta za slobodu medija, pristupu informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Vlada Holandije, a sprovode OHCHR i UNESCO u mnogim zemljama.

MOSTAR, 10.09.2022. – Udruženje/Udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL)  održali su u subotu radionicu o novinarskim pravima i medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini, sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima/kama kroz USAID-ov program podrške medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini. Cilj ovih aktivnosti je jačanje pravne zaštite nezavisnih medija i medijskih profesionalaca/ki, kao i unapređenje efikasnosti istraga i sudskih postupaka u vezi sa slobodom medija i sigurnosti novinara/ki.

Prema riječima Borke Rudić, generalne tajnice Udruženja/Udruge BH novinari, novinari trebaju dobro poznavati svoja prava kako bi se mogli efikasnije štititi od napada, pritisaka, kao i tužbi za klevetu.

„Želimo da ohrabrimo medijske profesionalce da nastave raditi profesionalno i odgovorno svoj posao i da štite sebe i svoja prava. Kroz ovaj petogodišnji projekt, koji implementiramo zajedno sa Internewsom, novinarima/kama nudimo set advokatskih usluga koje obuhvataju odbranu na sudovima, pravne savjete i provjere činjenica u novinarskim tekstovima prije objave, kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu“, rekla je Rudić.

Govoreći o zakonskom okviru i institucionalnoj praksi u zaštiti medijskih prava i sloboda, odvjetnica Nada Dalipagić navela je da je u slučajevima tužbi za klevetu protiv novinara/ki veoma važno da li je tužitelj javna osoba.

„Ako je tužitelj javna osoba, on mora pristati na veću tolerantnost i dozvoliti da se iznose i sadržaji koji mogu biti čak i uvredljivi, ali ne sa namjerom da se nanese šteta toj osobi, nego u smislu upoznavanja javnosti s informacijama, što predstavlja osnovnu dužnost novinara i medija“, objašnjava Dalipagić.

Milanka Kovačević, novinarka portala Direkt iz Trebinja, tužena je za klevetu, ali zahvaljujući BH novinarima i Liniji za pomoć novinarima/kama sudski proces riješen u njenu korist. Kaže kako je svaka tužba za klevetu veliki stres za novinara, ali da su u njenom slučaju veoma bitne bile dvije stvari.

„Prvo je da je vaš tekst ozbiljan novinarski rad, zasnovan na činjenicama, kredibilnim izvorima, a drugo je da imate stručnu, pravnu pomoć. Meni je od krucijalnog značaja bila pomoć BH novinara i Linije za pomoć novinarima. Ja ih nisam zvala, oni su vidjeli na našem portalu informaciju da smo tuženi, kontaktirali nas i pružili nam profesionalnu i pravnu pomoć“, ispričala je Kovačević.

Osim slučajeva tužbi za klevetu, na radionici u Mostaru govorilo se i o zaštiti autorskih prava novinara/ki u BiH. Borka Rudić navodi kako se novinarima mora objasniti na koji način da zaštite autorska djela u predizborno vrijeme.

„Mnogo je primjera da politički kandidati uzmu bez dozvole snimke ili druge sadržaje od novinara i koriste ih u svojim promotivnim sadržajima tokom kampanje. Želimo da novinari prihvate da imaju sistem zaštite i da je koriste, jer ne mogu sami finansirati odbranu na sudovima, niti se mogu profesionalno nositi sa zahtjevnim procesima tokom teških sudskih postupaka“, navodi Rudić.

Ema Habul, pravnica u BH novinarima, upoznala je sudionike/ce treninga sa setom usluga koje će besplatno dobijati medijski profesionalci/ke prijavom u FMHL i zahvaljujući USAID-ovog programa podrške medijima u BiH, koji implementira Internews u saradnji sa  BH novinarima i drugim partnerskim organizacijama. Te usluge su pravni savjeti i konsultacije, zastupanje novinara/ki pred sudom i drugim institucijama i organima, monitoring suđenja, pisanje predstavki javnim i drugim institucijama, analiza postupanja domaćih pravosudnih institucija i usklađenost njihovog radu sa EU standardima zaštite slobode izražavanja i medijskih sloboda.

Također, FMHL namjerava proširiti i ojačati vlastitu mrežu pravnika/ca i advokata/ica, te podići svijest medijskih profesionalaca/ki kao i cjelokupne bh. javnosti o važnosti i dostupnosti pravne i institucionalne zaštite za sve uposlenike/ce u medijima širom države. Iz BH novinara ističu kako je posebno važno jačanje postojećeg Fonda za odbranu novinara/ki, čija se sredstva koriste za zastupanje i odbranu medijskih profesionalaca/ki u pravnim postupcima pred sudovima i drugim pravosudnim institucijama.

Mile Marušić, novinar portala Otpor media, prvi put je na edukativnom treningu. Smatra kako su ovakve radionice veoma korisne svim novinarima.

„Ovo nama olakšava posao. Znamo da mi trebamo raditi svoj posao, a neko drugi će se brinuti o pravnim i ostalim pitanjima. Dakle, imaš nekoga ko ti je podrška, koga možeš nazvati, jednostavno znamo da se imamo na koga osloniti“, navodi Marušić.

Trening u Mostaru, drugi je u nizu od 24 obuke koje će organizovati BH novinari i FMHL sa ciljem podiznanja znanja i vještina novinara/ki za korištenje pravne pomoći i podizanje efikasnosti  zaštite kroz pravsudne institucije u BiH.

Trening, na kojem su uz novinare/ke učestvovali predstavnici policije i pravosuđa, te advokati/kinje FMHL bit će od koristi svima, posebno zbog boljeg razumijevanja odbrane novinara/ki, te savladanja pravne terminologije i postojećih praksi.

U 2021. godini, FMHL je registrovala 71 slučaj prijetnji novinarima, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama. Uobičajeno visok nivo nekažnjivosti napada na novinare/ke (samo 33 % slučajeva bude riješeno u korist novinara/ki), kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim  profesionalcima/kama. Isto tako, značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci/ke nemaju provjerenja u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.

U ovoj godini, Linija za pomoć novinarima je zabilježila više od 45 slučajeva napada i prijetnji novinarima/kama, kao i drugih oblika kršenja medijskih sloboda.

Ovaj izvještaj sa radionice u Mostaru omogućen je zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornost BH novinara i ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.

SARAJEVO, 09.09.2022. – Finansijsko poslovanje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT), uprkos mjerama štednje na svim nivoima i smanjenju broja uposlenika, krajnje je rizično, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora BHRT-a. Zbog dugovanja prema BHRT-u po osnovu pripadajućeg prihoda od RTV takse i izvršenih usluga drugim korisnicima, obaveze prema dobavljačima rastu, kao što su dugovanja za usluge grijanja, električne energije, dugovanja po osnovu poreza i doprinosa i slično. Sve navedeno ovu kuću dovodi na sami rub opstanka, uz prijeteću nelikvidnost.

Problem je što BHRT ne može naplatiti milionska potraživanja  koja premašuju 80 miliona konvertibilnih maraka. Ukoliko bi BHRT uspio naplatiti potraživanja od RTV takse, BHRT bi mogao izmiriti sve svoje obaveze.

Finansijski problemi nadrastaju mogućnosti samog BHRT-a zbog neprovođenja Zakona o BHRT-u i Zakonu o sistemu javnog RTV emitiranja u BiH,  za šta su odgovorne državne i entitetske vlasti. Upravni odbor apelira na donošenje adekvatnih zakonskih rješenja koja će dugoročno rješiti pitanje naplate RTV pristojbe i stabilnog dugoročnog finansiranja.

U protivnom, ova kuća koja je osnovana s nakanom da pokriva cijelu BiH, suočiće se sa prestankom rada, uprkos činjenici što je reforma javnog RTV servisa jedan od 14 uvjeta za ispunjavanje kriterija za integraciju naše zemlje u EU, navodi se u saopćenju UO BHRT.