SARAJEVO, 22.02.2022. – Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Abdulaha Hajdarevića zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.

Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva KS, održano je i izjašnjenje na kojem se optuženi izjasnio da nije kriv.

“On se tereti da je 28. maja 2021. godine oko 16 sati i 15 minuta pokušao neovlašteno ući u prostorije „Face“ televizije, u trenutku dok je Senad Hadžifejzović pripremao emisiju. Recepcionarka s kojom se prepirao pokušala ga je spriječiti u tome ali je optuženi počeo da viče na nju obraćajući joj se riječima: „Šta se praviš luda, trebam kod Senada Hadžifejzovića“. Pozvala je kolegu, nakon čega se optuženi počeo agresivno ponašati, glasno govoreći: „da neće izaći, da će se sa njim obračunati“ pri čemu se sve vrijeme hvatao za torbicu. Iz zgrade je udaljen intervencijom osiguranja da bi pola sata kasnije ponovo viđen u neposrednoj blizini objekta „Bosmal City Centar“. Isti dan oko 20 sati i 30 minuta optuženi je putem svog Facebook profila, između ostalog, napisao da je pokušao da „uleti“ u prostorije „Face TV“, ali da u tome nije uspio te da će poslije sačekati Senada Hadžifejzovića kao i ostale uposlenike pod prijetnjom da će ih sve pobiti”, navodi se u saopćenju Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Istaknuto je da postupajuća tužiteljica je za glavni pretres predložila sudu saslušanje osam svjedoka, dva vještaka i ulaganje više od 40 materijalnih dokaza.

SARAJEVO, 14.01.2022. – U 2021. godini zabilježen je slabo vidljiv napredak na polju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Javni dužnosnici potiču ksenofobiju, ne hvataju se ukoštac s diskriminacijom i vrše pritisak na novinare, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch za Bosnu i Hercegovinu.

Prema informacijama koje je Human Rights Watch-u dostavilo udruženje BH Novinari, u periodu od januara do jula 2021. godine novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad. BH Novinari zabilježili su nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nepropisno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara da izbrišu snimljeni materijal. Jedan uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice disciplinski je kažnjen zbog prijetnji upućenih novinaru.

Istraživanje koje je udruženje BH Novinari provelo među 440 medijskih radnika u septembru pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika bilo izloženo prijetnjama i zastrašivanju, uglavnom od strane političara i javnih dužnosnika.

Nakon klevetničkih izjava u maju 2021.godine, koje je na račun novinarke Tanje Topić iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, diplomate u BiH pozvali su javne dužnosnike da se uzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih radnika.

Udruženje BH Novinari zabilježilo je porast rodno zasnovanog nasilja nad ženama u medijima. U proteklih pet godina zabilježeno je 70 incidenata, koji su uključivali prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu.

Cijeli izvještaj možete pročitati OVDJE.

SARAJEVO, 15.12.2021. – Završna konferencija projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“ na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnjeg projekta konzorcijuma kojeg čine Udruženje/udruga BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, realiziranog uz podršku Evropske unije, održana je danas u Hotelu Holiday u Sarajevu.

Kako je istaknuto, u protekle tri godine Konzorcijum projekta je sproveo pet serioznih istraživanja o kvalitetu medijskih sadržaja u lokalnim medijima, o radnim uslovima i pravima novinara, te o nivou medijske pismenosti organizacija civilnog društva. Uspostavljen je Interaktivni online centar (HUB) za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja neovisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja. Pored toga, aktivno se radilo na jačanju kapaciteta novinara i članova organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za profesionalno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, kao i na unapređenju medijskih sloboda i sigurnosti novinara.

Prema riječima Danijela Kovačevića, političkog savjetnika Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, mediji su danas u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekat jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.
„U izvještajima Evropske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, efikasnije sankcionisanje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obaveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU“, rekao je Kovačević.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da je jedno od najvažnijih pitanja danas koliko su mediji u stanju da trpe razne oblike pritiska – od političkih, preko finansijskih, onih koji dolaze iz pravosuđa, itd. Kao primjer za to naveo je da kolege iz BHRT-a danas protestuju „jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće“.
Predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) Elvir Švrakić izrazio je nadu da će interaktivni HUB koji je rađen u okviru ovog projekta veoma brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.

„Sve što se dešava u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima preko 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekat dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga u društvu“, rekao je Švrakić.
O glavnim nalazima istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja, radnim uslovima i pravima novinara u lokalnim medijima, te nivou medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva govorili su autori istraživanja – profesorica dr. Lejla Turčilo i profesori Amer Džihana i Borislav Vukojević.

„Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni danas u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na jako velikom uzorku, analizirajući skoro 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate. Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i opštim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna. Pluralizam mišljenja i stavova mora biti mnogo više prisutan u lokalnim medijima“, kazala je profesorica Turčilo.

Autor istraživanja o radnim uslovima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana naveo je da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama. Čak tri četvrtine ispitanika (75%) navelo je da političari na vlasti u nekom periodu vrše pritiske na njih. Iza njih slijede opozicioni političari i oglašivači. Niske plaće veoma su česte kod novinara i novinarki koji rade u lokalnim medijima. Gotovo polovina ispitanika ima nižu neto plaću od prosječne neto plaće u BiH (48%).

Istraživanje u oblasti medijske pismenosti koje je vodio Borislav Vukojević pokazalo je da je u organizacijama civilnog društva neophodno implementirati pisane strategije razvoja medijske pismenosti i politike privatnosti za zaposlene i ciljne grupe, provoditi istraživanja za zaposlene o njihovim kompetencijama medijske pismenosti, kao i povećati broj obuka iz medijske pismenosti, sa akcentom na nove medijske tehnologije i lažne vijesti.

Predstavnici lokalnih medija diskutovali su o tome koliko bh. mediji poštuju standarde profesije, principe nepristrasnosti i pluralizma mišljenja, te izvještavanja u javnom interesu.

Amir Saletović predstavio je Interaktivni online centar i Laboratoriju za razmjenu medijskih sadržaja između lokalnih medija, a predstavnici šest organizacija civilnog društva govorili su o kapacitetima i mehanizmima edukacije građana u oblasti medijske pismenosti.

Projekat sa sloganom „Slobodni mediji za slobodno društvo“ pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama. Projekat finansira Evropska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini (Civil Society Facility and Media action for Bosnia and Herzegovina 2016-2017).

SARAJEVO, 07.12.2021. – Bosna i Hercegovina je druga najlošije rangirana država u regionu kada su u pitanju sigurnost novinara i slobodan rad medija, ocijenjeno je u prvom istraživanju pod nazivom „Indeks sigurnosti novinara za BiH“, koji je realiziralo Udruženje BH novinari u saradnji sa regionalnom mrežom Safejournalists.net.

Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvećih nedostataka kada je riječ o sigurnosti novinara nepostojanje posebnih mehanizama i efikasnih zaštitnih mjera u okviru institucija, ali i nepovjerenje prema tim institucijama, zbog čega se novinari kojima je ugrožena sigurnost najčešće za podršku obraćaju nevladinim organizacijama.

„Policija uglavnom brzo reaguje na prijavljene slučajeve, ali problem nastaje kada slučajevi dođu do tužilaca, odnosno do sudova. Prijetnje upućene putem društvenih mreža se rijetko sankcioniraju. Osim toga, političari i državne institucije rijetko osuđuju napade na novinare, a mnogo češće su u ulozi onih koji napadaju i nastoje ograničiti slobodu medija, što šalje jednu krajnje obeshrabrujuću poruku i stvara osjećaj nesigurnosti kod novinara i urednika“, izjavila je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Indeks sigurnosti novinara ove godine je rađen kao pilot projekat, a istraživanje je najvećim dijelom obuhvatilo podatke koji se odnose na 2020. godinu. Bosna i Hercegovina rangirana je ukupnom ocjenom 3.00. Lošije od naše države je ocijenjena samo Srbija sa indeksom 2.95, Albanija je rangirana sa 3.38, Kosovo 3.39, Crna Gora 3.59, dok su najbolje ocijenjene Hrvatska sa 3.73 i Sjeverna Makedonija sa ocjenom 3.93.

Rangiranje je rađeno u saradnji sa devet članova Savjetodavnog panela koji su činili iskusni novinari, te pravni i medijski eksperti iz BiH. Oni su na osnovu prikupljenog istraživačkog materijala dodjeljivali bodove za ukupno 19 indikatora, koji su podijeljeni u četiri oblasti: pravno i organizacijsko okruženje, prevencija, proces tj. postupanje državnih organa i javnih zvaničnika prema novinarima i efikasnost istraga prijetnji i nasilja nad novinarima, te stvarna sigurnost, što podrazumijeva registrovane slučajeve raznih oblika prijetnji i napada na novinare i medije.

„Izrada Indeksa bila je veoma zahtjevan i sveobuhvatan posao jer je cilj bio da budemo potpuno vjerodostojni i da se oslanjamo isključivo na činjenično stanje, kako bismo objektivno mogli ocijeniti nivo sigurnosti novinara u regionu. Uz pomoć ovog istraživačkog alata moći ćemo iz godine u godinu da pratimo promjene u zakonodavnom okviru koji se tiče rada novinara i medija i postupanja nadležnih institucija prilikom istraga i sankcionisanja napada i prijetnji, ali također i u političkom okruženju i načinu na koji ukupan političko-društveni ambijent utiče na rad novinara. Posebno je alarmantno to što smo u prošloj godini imali gotovo konstantne političke pritiske sa ciljem gušenja istraživačkog novinarstva i pokušaje diskreditiranja novinara i medija koji su pisali o korupcijskim aferama, a vidjeli smo da je taj trend nastavljen i u ovoj godini“, navodi autorica istraživanja Maja Radević.

Broj prijavljenih prijetnji smrću novinarima u BiH tokom 2020. je šest, nešto manji u odnosu na 2019., kada ih je registrovano osam. Zabrinjava što u svim prijavljenim slučajevima niko od napadača još uvijek nije sankcioniran.

Od tri prijavljena fizička napada na novinare u prošloj godini, samo jedan slučaj je upućen Tužilaštvu na daljnje postupanje. Broj napada i prijetnji medijskim kućama i organizacijama je u porastu, a nijedan od registriranih sedam slučajeva iz protekle godine nije sankcioniran.

SARAJEVO, 07.12.2021. – Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine su na sjednici održanoj 22.06.2020. godine donijeli odluku o izradi Specijalnog izvještaja o govoru mržnje u Bosni i Hercegovini, na inicijativu Vijeća Evrope.

Izrada izvještaja okončana je u zadnjem kvartalu 2021. godine, a predstavnici institucije Ombudsmena su započeli kampanju na njegovoj promociji koja obuhvata prezentacije i konferencije ovim povodom po gradovima i institucijama Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i nižih nivoa vlasti.

Cilj izvještaja je da putem analize pravnog okvira, pojedinačnih predmeta i reakcije odgovornih organa, putem preporuka ukaže na korake koje je neophodno preduzeti radi podizanja svijesti o ovom fenomenu, kao i u uspostavljanju efikasnih mehanizama na prevenciji, zaštiti i sankcionisanju govora mržnje.

Izvještaj je dostupan OVDJE.

SARAJEVO, 30.11.2021. – Veće prisustvo političarki u javnom prostoru je i veća motivacija drugim ženama da javno istupaju. Kvalitetnijim prezentovanjem žena u medijskim sadržajima educiramo se i bolje razumijemo pitanja roda i rodne ravnopravnosti. Međutim, žene u politici moraju same artikulisati svoj glas i ne dozvoliti sebi da budu tek „ukras demokratije“, rečeno je tokom završne diskusije o temi (Ne) prisutnost glasova političarki u medijskom diskursu, koja je održana danas u organizaciji Udruženja BH novinari i u okviru Women´s Press Foruma.

Dio novinara i novinarki nemaju nikakvu edukaciju kada je u pitanju rodno senzibilan jezik i te rodne osjetljvosti često nedostaje, smatra Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari.

„Drugo, znamo da je dio medija strogo stranački kanalisan i da tu nema nikakvog prostora za demokratiju, a posebno za žene u takvim okvirima. Možda bi trebalo umjesto postojeće zakonske kvote uvesti kvotu 50-50. Nisam optimista da ćemo se kao društvo lako odmaknuti od stereotipa, ali mislim da je važno insistirati na tome da polovina žena bude u zakonodavnim tijelima, bez obzira na pojedinačne izborne rezultate“, kaže Divković.

Političarka Nedžada Avdić navela je da obično kada govorimo kvotama na listama, kažemo 40 posto žena, mada to nigdje eksplicitno ne piše, nego piše 40 posto manje zastupljenog spola: „Smatram da to treba ispravljati jer žene nisu manje zastupljen spol. Kada je riječ o predstavljanju žena u medijima, nije sve uvijek do novinara. Političarke same trebaju inicirati komunikaciju sa novinarima, a ne samo čekati da novinari njih nešto pitaju.“

Žene su demografska većina u BiH, ali nažalost, manjina u političkom svijetu, istakla je prof.dr. Daniela Jurčić: „Mislim da u skorije vrijeme nećemo dočekati da to bude neki veći procenat učešća žena od ovog koji sada imamo.“

Selvedina Sarajlić-Spahić, zastupnica u Skupštini ZDK, kaže da bi novinari trebali raditi na tome da informacije koje plasiraju ne budu obojene stereotipima, a to se, nažalost, često dešava: „Nakon sjednica Skupštine novinari obično vuku za rukav muške zastupnike da daju izjave, a pored žena samo prolaze.“

Nedavno istraživanje je pokazalo da žene na izborima ipak više od muškaraca glasaju za žene, rekla je prof.dr. Zlatiborka Popov-Momčinović: „Niko ne kaže da žene trebaju imati prednost samo zato što su žene, ali rodna ravnopravnost je naša zakonska obaveza i u to se trebaju uključiti svi, pa i mediji. Zakon o ravnopravnosti spolova se najviše krši u BIH.“

Novinarka Velida Kulenović navela je da su u Gradu Zenici od 31 vijećnika, samo tri žene: „Godine 2016. bilo ih je 5, a 2012. čak 7. Među izabranim ministrima trenutno je samo jedna žena, a nema niti jedne žene gradonačelnice. Također, do sada nismo imali premijerku ženu. U izbornim procesima je do sada bilo evidentno da su klasični mediji bili najbolja platforma za predstavljanje kandidata. Međutim, danas su tu društvene mreže i razne druge platforme koje se koriste za politički marketing. Stereotipi u medijima kada je u pitanju predstavljanje žena su izuzetno prisutni. Političarke su nerijetko žrtve mizoginih napada putem društvenih mreža i taj trend je sve više prisutan.“

Glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović kaže kako ovaj medij vodi računa o tome da se na njihovim stranicama pojavljuju „zdravi“ glasovi u javnosti, i to se odnosi i na žene i na muškarce.

„Razočaravajuće je da veliki broj žena svoje odsustvo iz politike pravda partijskim disciplinama i nametanjem volje partija. O političarkama treba kritički misliti, jednako kao i o njihovim muškim kolegama“, smatra Selimbegović.

Novinarka Milanka Kovačević mišljenja je da mnoge političarke više lukrativno nastupaju u domenu u kome djeluju i slijede konformistički pristup, dok urednik portala Bljesak Berislav Jurič postavlja pitanje koliko politika želi staviti žene na ključne pozicije u vlasti. On je dodao da mediji nisu krivi za to što se žene ne predstavljaju kvalitetnije, te kako one same vrlo često izbjegavaju da daju izjave i intervjue ili ne znaju predstaviti svoj angažman na zanimljiv način.

„Nije nikakav problem da mediji podrže političarke, ali naš zadatak nije da bezuslovno podržavamo bilo koga, bez obzira na spol. Dakle, ako žene nemaju istinski interes da se bave politikom, to je njihov problem. Ako im stranka ne dozvoljava da dođu do izražaja i da zastupaju svoje ideje, onda neka promijene stranku. Mi jesmo patrijarhalno društvo, ali žene moraju same za sebe da se bore i da ne očekuju da će imati neku prednost samo zato što su žene“, rekla je Slađana Jašarević, novinarka BN TV.

Una Harčin, ministrica u Ministarstvu pravosuđa i uprave pri Vladi TK, jedina je žena u Vladi Tuzlanskog kantona i najmlađi član Vlade.

„Kada dobijete određenu funkciju, onda treba da radite svoj posao i da se posvetite tome. U tom kontekstu i mediji su zainteresovani za ono što radite i trebate davati izjave. Mislim da puno zavisi od toga kako se same žene tu postave. Moramo same da artikulišemo svoj glas, jer činjenica jeste da žene sebi vrlo često dopuštaju da budu ukras demokratije. Smatram da treba uvesti zakonski cenzus kada su izvršne pozicije u pitanju“, kaže Harčin.

Snežana Ružičić, načelnica Opštine Jezero, smatra da je veoma važno da političarke imaju medijski prostor: „Smatram da mediji daju dovoljno prostora za ono što treba da se čuje i mislim da žene trebaju same zauzeti određenu poziciju u medijskom prostoru. Treba da budemo hrabre, da se odvažimo i da pričamo o onome što je značajno u našim politikama.“

Zastupnica u Skupštini HNK Milica Pehar (HDZ) istakla je da su žene u bh. društvu generalno potcijenjene: „Teže dolaze na izborne liste i još teže prolaze. Što je politička razina viša, žena je sve manje. U medijima žene nemaju dovoljnu zastupljenost, a mediji ne čine mnogi kako bi se položaj žena promijenio. Obavezne kvote na listama nisu dovoljne, potrebno je djelovati u više smjerova.“

Moramo imati na umu da neke žene tek ulaze u politiku, a neke su već profilirane i imaju daleko veće kapacitete u tome, kaže Ana Kotur-Erkić, stručna saradnica u Povjerenstvu za zaštitu ljudskih prava pri Skupštini BDBiH: „Ne možemo imati osuđivački aspekt prema ženama u politici jer ne poznajemo njihov razvojni put i sve ono kroz šta su prošle na tom putu. Kvota kao takva jeste važna, ali ona nije suštinska. Da li bi bilokoji muškarac u izbornom procesu pristao da ustupi svoje mjesto ženi? Mislim da svi znamo odgovor na to pitanje.“

Današnja debata u kojoj je sudjelovalo više od 35 učesnika organizovana je u okviru Women´s Press Foruma, neformalnog oblika organizovanja i djelovanja novinarki i političarki sa ciljem povećanja prisustva žena u javnom prostoru i medijima, te njihovoj većoj zastupljenosti u organima izvršne i zakonodavne vlasti.

Women´s Press Forum se održava uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Prema riječima Alyson Algeo, službenice za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH, ovakve debate prilika su da novinarke i političarke dođu do zajedničkih rješenja za poboljšanje prisutnosti žena u politici u javnom prostoru.