Izvještaj Evropske komisije: Ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska i zastrašivanja novinara u BiH

20/10/2021

SARAJEVO, 20.10.2021. – Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u rješavanju ključnog prioriteta o jamčenju slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara kroz osiguravanje odgovarajućeg praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja, istaknuto je u izvještaju Evropske komisije za BiH za 2021. godinu.

U Izvještaju EK navodi se da politički utjecaj na javne emitere u BiH i dalje postoji, a njihova finansijska održivost nije osigurana. Zakon o sistemu javnog emitiranja i dalje se ne primjenjuje, a entitetski zakoni još uvijek nisu usklađeni sa ovim zakonom.

Nastavljaju se politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućih institucionalnih mjera.

– Ozbiljna zabrinutost i dalje postoji zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima. Visokopozicionirani političari pribjegli su javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama na račun novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti nastavljaju umanjivati ovo pitanje, a javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike – stoji u Izvještaju Evropske komisije.

Dalje se dodaje da je Udruženje BH novinari zabilježilo ukupno 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i sloboda u 2020. godini, u odnosu na 56 slučajeva koliko je zabilježeno u 2019. Institucija ombudsmana zaprimila je 11 pritužbi, u odnosu na 18 u 2019. i 9 u 2018. godini.

– Očekuje se da će vlasti djelovati brzo i pokazati nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji dovode do konačne osude počinilaca – istaknuto je.

Kada je riječ o zakonodavnom okruženju, u Izvještaju se navodi da uprkos dekriminalizaciji klevete, političari i dalje koriste građanske tužbe za zastrašivanje novinara. Sudovi bi trebali pojačati napore kako bi osigurali brzo procesuiranje slučajeva klevete i dosljednost sudske prakse o odštetama, te spriječili bilo kakav zastrašujući učinak koji bi natjerao novinare na autocenzuru. Zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama i govoru mržnje ostaje fragmentirano i nije u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, a zakonske odredbe o zaštiti podataka i pristupu informacijama i dalje se tumače na način koji štiti privatne, a ne javne interese.

Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) i dalje nedostaje puna politička i finansijska nezavisnost. Postupak imenovanja uprave RAK -a potrebno je revidirati kako bi se poboljšala percepcija javnosti o ovoj instituciji kao o neutralnom i nezavisnom tijelu. U Izvještaju piše i da je bivši direktor RTRS-a Draško Milinović imenovan za novog direktora RAK -a u julu 2020 . uprkos tome što je upravo RAK više puta tokom njegovog mandata sankcionisala RTRS zbog nepoštivanja uredničkih standarda, uključujući revizionističke izjave u vezi sa masakrom u Tuzli u maju 1995. godine:

– Zakon o javnom RTV sistemu iz 2003. nastavlja se samo djelomično primjenjivati, a entitetski zakoni o radiodifuziji još uvijek nisu usklađeni s njim. Stoga su tri javna RTV servisa i dalje izložena političkom utjecaju, posebno putem politički kontroliranih upravnih odbora, sa zabrinjavajućim trendom autocenzure. Država i dalje nema odgovarajući model naplate taksi, kako je predviđeno zakonom. Značajni neplaćeni dugovi entitetskih emitera prema državnim emiterima podliježu dugim parnicama. Takva pitanja i dalje predstavljaju prijetnju finansijskoj nezavisnosti i održivosti sistema javnog emitovanja.

Iz Evropske komisije naglašavaju da Bosna i Hercegovina također mora nastaviti s procesom prelaska na digitalnu tehnologiju, koji je do sada kasnio. Budući da dozvole za analogni prijenos ističu do kraja 2021. godine, nekoliko lokalnih privatnih i javnih medija riskira da im emitiranje bude ograničeno, što utječe na pristup informacijama posebno za građane ruralnih područja.

Pored navedenog, nisu poduzeti koraci za usvajanje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima kako bi se osigurala transparentnost i spriječila skrivena koncentracija medija, kao ni zakoni o oglašavanju i kriterijima za raspodjelu subvencija. Reklamne prakse javnih preduzeća, poput telekomunikacionih kompanija i reklamnih agencija povezanih s političkim strankama, i dalje štete integritetu medija, a lokalni emiteri koji se finansiraju iz budžeta podložni su političkom pritisku i utjecaju.

Samoregulacija online medija ima ograničen učinak, a internetske platforme i dalje se koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija. Krivično gonjenje u ovakvim slučajevima ograničeno je na krivično djelo izazivanja vjerske i etničke mržnje putem interneta ili društvenih mreža.

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini ostaje nesigurna profesija, s niskim plaćama, što se dodatno pogoršalo tokom pandemije. Radna prava se slabo poštuju, nivo sindikalnog udruživanja je nizak, a ne postoje ni granski kolektivni ugovori za medijske radnike, zaključeno je u Izvještaju Evropske komisije.

Glavne preporuke Izvještaja su da bi u narednoj godini Bosna i Hercegovina posebno trebala osigurati zaštitu novinara i sistematsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima, osigurati finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladiti entitetsko zakonodavstvo sa državnim zakonom o sistemu javnog emitovanja, te usvojiti zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijume za javno oglašavanje.

Coalition For Women In Journalism: Online uznemiravanje novinarki povećano za 900%

BHJA

19/10/2021

SARAJEVO, 19.10.2021. – Organizacija “The Coalition For Women In Journalism” izvijestila je da je 12 novinarki napadnuto na terenu širom svijeta u septembru, od čega je 10 novinarki fizički napadnuto. Koalicija je dokumentovala 61 slučaj kršenja prava novinarki.

“Vrste kršenja uključuju pritvaranje, pravno uznemiravanje i fizičke napade na terenu, kao i različite vrste napada na slobodu štampe prema novinarkama koje izvještavaju iz različitih dijelova svijeta”, stoji u izvještaju ove organizacije za septembar.

Na terenu je napadnuto 12 novinarki, od čega je njih 10 trpilo fizičke napade na terenu i to u: Turskoj, Sloveniji, Tunisu, Crnoj Gori, Avganistanu, Sjedinjenim Državama i Nigeriji.

Napad u Crnoj Gori je napad na novinarku N1 Sarajevo Aleksandru Tolj Ružić tokom izvještavanja sa protesta na Cetinju.

“The Coalition For Women In Journalism” izvještava da su novinarke širom svijeta privođene, bilo je slučajeva prijetnji i maltretiranja.

Iz Koalicije upozoravaju da se procenat napada na žene novinarke, u septembru povećao za 38,6% u odnosu na avgust, ali da najveći skok bilježe slučajevi online uznemiravanja.

Broj organizovanih troll kampanja prema novinarkama je povećan za čak 900%, navodi se u izvještaju Koalicije.

BH novinari: Gradska uprava Banje Luke i gradonačelnik Stanivuković moraju novinarima omogućiti pristup javnim informacijama

BHJA

22/09/2021

Sarajevo/Banja Luka, 22.09.2021. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest Gradskoj upravi Grada Banja Luka zbog netransparentnog odnosa prema medijima i građanima, kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama te neprimjerenog javnog „prozivanja“ i etiketiranja novinara od strane gradonačelnika Draška Stanivukovića.

Predstavnici Gradske uprave Grada Banja Luka kontinuirano ignorišu zahtjeve novinara za pristup informacijama u vezi sa trošenjem budžetskog novca u ovoj javnoj instituciji. Istovremeno, gradonačelnik Stanivuković je u nekoliko navrata na konferencijama za novinare prozivao pojedine medije tvrdeći da o njemu i o radu Gradske uprave pišu „laži“,navodeći novinare portala Žurnal u tom kontekstu, a uposlenike Alternativne televizije (ATV) nedavno je nazvao „privatnim novinarima“.

Umjesto što etiketira i kleveće predstavnike medija na press konferencijama, gradonačelnik Stanivuković trebao bi početi da se ponaša u skladu sa javnom funkcijom koju obavlja i da odgovori na brojne upite koje mu novinari već mjesecima upućuju.

Transparentnost i sloboda pristupa informacijama su imperativ rada javnih institucija i neophodno je da se predstavnici vlasti, odnosno svi oni koji obavljaju javne funkcije obavežu na proaktivnu transparentnost i samoinicijativno objavljivanje podataka kao što su ugovori o javnim nabavkama, izvještaji o izvršenju budžeta i zakonski propisi.

Upravni odbor BH novinara podsjeća gradonačelnika Stanivukovića da ukoliko smatra da je neki medij iznio neprovjerene ili netačne navode, na raspolaganju su mu rješenja poput demantija ili tužbe. Uvredljivo i bahato „obračunavanje“ na konferencijama za medije nije način na koji jedan javni zvaničnik treba da se odnosi prema novinarima, a svakako ne predstavlja argumentaciju kojom se pobijaju činjenice iznesene u medijskim sadržajima.

Nažalost, skrećemo pažnju da je gradonačelnik Stanivuković samo jedan od mnogih javnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini koji na upite novinara o pitanjima od javnog interesa odgovara upornom šutnjom i ignorisanjem. Posljednja istraživanja Transparency Internationala pokazuju da tek nešto manje od polovine javnih preduzeća u BiH (44,5%) dostavlja odgovore na tražene informacije u zakonskom roku od 15 dana, a iz godine u godinu povećava se broj žalbi Instituciji ombudsmena za ljudska prava zbog kršenja prava na slobodan pristup informacijama.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

Sud u Mostaru novčano kaznio muškarca koji je oštetio opremu novinaru Oručeviću

BHJA

16/09/2021

MOSTAR, 16.09.2021. – Općinski sud u Mostaru je na zahtjev Linije za pomoć novinarima Udruženju BH novinari dostavio presudu iz februara 2020., u kojoj se navodi da je muškarac inicijala I.Z. (Ivan Zovko) novčano kažnjen zbog napada na novinara i aktivistu Huseina Oručevića.

Podsjetimo, aktivist i novinar Husein Oručević napadnut je 18. juna 2019. na parkingu iza Gradske vijećnice u Mostaru, kada su mu dvije osobe najprije uputile verbalne prijetnje i pogrdne riječi, a potom je jedan od njih prosuo bocu vode po novinaru i diktafonu koji je držao u ruci.

-Nisam se odmah osvrtao, ali kako salva uvreda nije prestajala, uzeo sam diktafon i stavio svoju akreditaciju dopisnika poljskog radija, prišavši tim osobama i zatraživši od njih da u mikrofon kažu, odnosno, ponove to što su rekli. Nakon toga je jedan od njih uzeo bocu vode i prosuo je po meni i diktafonu, koji mi je u potpunosti oštećen, ispričao je tada Oručević za medije.

Općinski sud u Mostaru utvrdio je da je u ovom slučaju Ivan Zovko prekršio Zakon o javnom redu i miru HNK, te mu naložio da plati novčanu kaznu u iznosu od 100 KM.

Evropska federacija novinara osudila govor mržnje prema Borki Rudić i Lejli Turčilo

BHJA

16/09/2021

SARAJEVO, 16.09.2021. – Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić i profesorica Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva Lejla Turčilo na meti su nacionalistički motiviranih komentara mržnje na društvenim mrežama, objavila je Evropska federacija novinara (EFJ), osuđujući online kampanju govora mržnje i pozivajući vlasti u BiH da istraže slučaj.

„Izražavamo podršku Lejli Turčilo i Borki Rudić. Online uznemiravanje i klevetničke kampanje nisu samo riječi. Pozivamo vlasti BiH da javno osude ovu brutalnu kampanju i odmah istraže slučaj. Ovako se ne može nastaviti“, izjavio je Ricardo Gutiérrez, generalni sekretar EFJ –a.

EFJ podsjeća da je ova kampanja nastavak koordiniranih napada, komentara mržnje i klevetničkih izjava koji su prije godinu dana počeli na društvenim mrežama protiv profesorice Turčilo, predvođenim sa nekoliko medija i novinarkom Alenom Lenom Demirović.

Upravni odbor Udruženja BH novinari, kao i regionalna mreža SafeJournalists također su javno osudili napade na Lejlu Turčilo i Borku Rudić, zahtijevajući reakciju nadležnih institucija.

Neophodno formiranje novinarskog sindikata i bolja edukacija o medijskim pravima i slobodama

BHJA

02/09/2021

Sarajevo, 02.09.2021. – Formiranje jedinstvenog sindikata medijskih profesionalaca na nivou države, kvalitetnija edukacija o novinarskim pravima i medijskim slobodama, rad na unapređenju ekonomskog položaja novinara te razvijanje međugeneracijskog razumijevanja unutar medijskih kuća, neophodni su kako bi se poboljšao ambijent za rad novinara/ki i medija u Bosni i Hercegovini, zaključeno je tokom debate u okviru fokus grupe sa novinarima i urednicima medija u BiH, koja je održana u organizaciji Udruženja BH novinari.

Rezultati posljednjeg istraživanja o medijskim slobodama i sigurnosti novinara u BiH, koje su BH novinari realizirali u okviru regionalne mreže novinarskih asocijacija Zapadnog Balkana SafeJournalists i uz podršku Evropske unije, govore da je 2020. godina bila jedna od najtežih za bh. medije i novinare u ekonomskom smislu. Od početka pandemije brkjni novinari i freelanceri ostali su bez ugovora o radu, a prihodi većine medija su drastično smanjeni.

“Loš ekonomski položaj novinare čini podložnim političkim utjecajima i ne motivira ih na profesionalan pristup poslu. Mnogi imaju ispotprosječne plaće i neredovna primanja, ne uplaćuju im se redovno doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, a s poslodavcima potpisuju ugovore na mjesečnom nivou ili na neznatno duži rok. Sve to stvara osjećaj stalne ekonomske nesigurnosti i brigu za egzistenciju, a u mnogim redakcijama direktno vodi do (auto)cenzure, selektivne objave informacija i različitih vrsta pritisaka i mobinga”, rekla je autorica istraživanja Maja Radević iz Udruženja BH novinari.

U protekloj godini najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno govora mržnje i online nasilja. Također, skoro 80 posto tužbi protiv novinara i medija dolazi od političara i drugih javnih zvaničnika, a u posljednje vrijeme sve su češće i tzv. SLAPP tužbe kojima se putem visokih odštetnih zahtjeva ciljano nastoji ugroziti finansijski opstanak medija.

Onog trenutka kada prestanemo da podstičemo novinare da govore o svojim pravima, imat ćemo još veće pritiske, naglašava novinarka Andrijana Pisarević.

“Opterete nas malim platama, smanjuju broj ljudi, zatrpavaju nas poslom i nemamo vremena da mislimo o sebi ni o svom zdravlju i obično tek kada trebamo ići doktoru saznamo da nemamo uplaćene doprinose. Novinari imaju tendenciju da se bore za tuđa prava, ali ne i za svoja. To se ne dešava u drugim branšama koje imaju jake sindikate. Zato ne smijemo prestati da insistiramo na tome”, kaže Pisarević.

Koordinatorica Linije za pomoć novinarima Vildana Džekman rekla je da je pandemija pogoršala položaj novinara i medija, posebno kada je riječ o kršenju radnih prava.

“Mnogi novinari/ke nemaju mogućnost otići dostojanstveno u penziju zbog neuvezanog staža, veliki je broj otkaza tokom pandemije… Osnivanje jedinstvenog sindikata koji bi štitio prava medija u BiH je neophodno. Od januara do kraja jula 8 tužbi za klevetu prijavljeno je Liniji za pomoć novinarima. PItanje je koliko ćemo imati sredstava da pokrijemo sve veći broj tih tužbi”, kazala je Džekman.

Prema riječima novinara Esada Šabanagića, medijska slika na području USK je I lošija nego u ostatku BiH.

“Novinari su se naučili da trpe i u tome smo uporni. Navikli smo da djelujemo pod ekonomskim pritiscima, nezavisni mediji žive od projekata, marketinški dobro ne stojimo. Do promjena može doći, ali moramo biti i solidarniji”, smatra Šabanagić.

Zorana Petković iz Zvornika kaže da je pozitivno to što je međunarodna zajednica shvatila da su mediji pod velikim pritiskom.

“Taj ekonomski, tihi pritisak na medije je kontinuiran i da nije nekih projekata, naš radio zaista ne bi mogao opstati. Mjesečni prihodi se smanjuju iz mjeseca u mjesec. Sindikat nam zaista jeste potreban, onaj koji će se boriti za novinare, ali i za samostalnost medija, posebno u manjim lokalnim sredinama”, naglasila je Petković.

Urednik portala Capital Siniša Vukelić iz Banjaluke rekao je da je ovaj medij u posljednjih šest mjeseci suočen sa nekoliko tužbi koje su potpuno neosnovane, ali očigledno je motiv da se medij finansijski iscrpi i da se kod novinara stvori autocenzura.

“Velike redakcije su pod političkim pritiskom, ne samo javni servisi, već i komercijalni mediji, dok mali mediji sa razlogom ostaju ‘mali’ jer ne žele praviti takve vrste kompromisa. Trebamo raditi na izmjeni zakonskih rješenja i lobiranju. Imamo zakone koji se ne primjenjuju ili nemamo nikakvih zakona. Moramo na tome raditi zajedno sa udruženjima iz regiona. Problem je i sve manji broj ljudi u medijima koji zaista žele da rade i da se bave ovim poslom. Pritisci na medije će sve više rasti, a odliv radne snage će se povećati, što znači da će biti i sve manje novca za reklame”, kaže Vukelić.

Novinarka Aida Štilić iz Bihaća također naglašava da je jedinstveni sindikat novinara u BiH nužan.

“Sindikat bi nam dao mogućnost da jedinstveno nastupimo pred onima o kojima svakodnevno pišemo i koje moramo prikazivati kroz medije. Kada je riječ o mobingu, to je također veliki problem i mnogi direktori medija uopće ne prepoznaju da oni rade mobing”, kaže Štilić.

Novinarka Brankica Smiljanić istakla je da novinari mlađe generacije teško dobijaju prilike da se zaposle na neodređeno, da imaju pristojnu platu, da mogu podići kredit u banci…

“Mnogi rade kao honorarci ili na crno i dobijaju pare u koverti. Mislim da je taj ekonomski momenat za mlade novinare veoma bitan. Osim toga, više su oprezni prilikom izvještavanja i ima dosta autocenzure. Problem mobinga je također jako izražen kada je riječ o odnosu starijih kolega prema mladim novinarima i granice se tu često prelaze”, rekla je Smiljanić.

Izvršna direktorica programa Radija USK Gorica Bukić kaže da se za medije koji se finansiraju iz budžeta često smatra se da je njihov posao podanički, da rade po diktatu i onako kako im politika nameće.

“Novinarstvo danas u BiH, posebno od početka pandemije je izuzetno otežano. Koliko su novinari pod pritiskom, dovoljno govore podaci da je sve više onih koji smatraju da ako imaju neku političku ili drugu funkciju, imaju i pravo da novinara ponize, da mu ne daju izjavu, da budu bahati, prijete policijom… BH novinari su uspjeli u dobroj mjeri da mnoge slučajeve riješe u korist novinara i to je zaista dobro, jer drugačije je kad ipak znate da neko stoji iza vas i da će se zauzeti za vaša prava”, navodi Bukić.

Amila Husić, koordinatorica projekta koji Udruženje BH novinari provodi u saradnji sa organizacijom Free Press Unlimited, govorila je o odnosu između medijske zajednice i pravosudnih institucija.

“Kroz dosadašnje istraživanje primijetili smo da postoji međusobno nerazumijevanje – pravosuđe često ne razumije način na koji novinari obavljaju svoj posao, ali nerazumijevanja ima i sa druge strane kada su u pitanju zakoni i obaveze koje su propisane tužiocima, sudijama… Ipak, u posljednje vrijeme imamo sve veći broj slučajeva koji su na sudovima završeni u korist novinara i to je pozitivno”, navela je Husić.

Prema riječima generalne tajnice BH novinara Borke Rudić, današnja fokus grupa je prva u nizu koju će BH novinari organizirati sa novinarima, urednicima i vlasnicima medija sa područja cijele BiH, a sa primarnim ciljem detektovanja najvažnijih problema u radu novinara i medija i njihovog rješavanja kroz saradnju sa predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti i pravosudnih institucija.

Kamber: Sporost i tromost pravosudnih institucija je jedan od najvećih problema našeg društva

BHJA

01/09/2021

SARAJEVO, 01.09.2021. – U julu je nakon više od godinu obustavljen prekršajni postupak koji se zbog navodnog kršenja policijskog sata za vrijeme pandemije koronavirusa vodio protiv freelance novinara i snimatelja Ajdina Kambera koji je za Media.ba govorio o periodu neizvjesnosti, razlozima izdavanja prekršajne prijave, kao i odnosu bh. pravosudnih institucija prema medijskim radnicima.

„Nakon više od godinu dana, u julu 2021. godine sam dobio poziv na saslušanje, došao sam u pratnji advokatice koju je angažovalo Udruženje BH novinari. Nedavno sam dobio sudsku odluku po kojoj se postupak protiv mene obustavlja“, na početku razgovora za Media.ba, kaže Kamber i pojašnjava kako se u presudi navodi da ga se oslobađa odgovornosti jer je dokazao da je novinar koji je u datom momentu bio na radnom zadatku.

Policija Unsko–sanskog kantona je u aprilu prošle godine izdala prekršajnu prijavu Kamberu na osnovu koje je trebao platiti kaznu od 500 KM zbog nepoštovanja policijskog sata iako je novinar postupao po instrukcijama o kretanju dobijenim od Federalne uprave civilne zaštite. Kamber objašnjava da se on u to vrijeme odlučio uputiti u Bihać kako bi sa terena izvještavao o ljudima u pokretu koji su se „suočavali sa konstantim ugrožavanjima prava“, ističući kako su tih dana pristizali i izvještaji o njihovim „prisilnim pushbackovima iz Hrvatske“.

Kako bi izbjegao bilo kakve neugodnosti, probleme i nepotrebe situacije, Kamber kaže da se prethodno obratio Federalnoj upravi Civilne zaštite, koja je donijela odluke o ograničavanju kretanja građanima za vrijeme pandemije i da je dobio upute prema kojim mu je „za rad na terenu potrebna isključivo novinarska iskaznica“ i da se s njom može kretati i u vrijeme policijskog sata, jer je freelancer.

Tokom terenskog rada ga je, kako objašnjava Kamber, jedne večeri „podno Plješevice zaustavila patrola granične policije koja je pozvala i lokalnu policiju“ kojima je pokazao novinarsku iskaznicu i objašnjavao da je novinar koji se, prema uputama civilne zaštite, kreće i radi na terenu.

Uprkos tome, oni su ostali pri stavu da je Kamber prekršio zabranu kretanja i napisali mu prijavu po joj je previđena novčana kazna od 500KM, a Kamber je nakon toga zatražio da ta prijava ide na sudsko odlučivanje, i o tome obavijestio medije, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava i novinarska udruženja.

„Svakako da kazna od 500 KM nije mala, pogotovo za novinare freelancere i u vrijeme pandemije kada su bili neizvijesni svi angažmani. Mnoge kolege su tada ostajale bez posla, privreda je stala, bile su zatvorene granice i ponekad nije bilo moguće raditi u drugim gradovima ili za vrijeme policijskog sata“, kaže Kamber.

Osim toga, Kamber ističe, kako su se freelance novinari i novinarke tokom pandemije našli u „posebno teškom položaju“ jer su bez stalnog zaposlenja, stalnih i sigurnih primanja i „bez matične redakcije“.

„Teže im je pošto sami moraju pronalaziti izvor financiranja, a i nemaju redakciju da stane iza njih u kritičnim situacijama“, dodaje.

Navedeni postupak se na sudu „odužio“ zbog čega je Kamber prolazio kroz različite faze, od neizvjesnosti i razmišljanja kako će postupak biti okončan, te kako će uložiti žalbu ukoliko presuda bude donesena protiv njega, do momenta kada je, kako kaže, „zaboravio na taj postupak”.

„Sporost i tromost pravosudnih institucija jeste jedan od najvećih problema našeg društva. Imamo primjera da su kolegice i kolege novinari otkrili, pa i dokazali, cijeli niz afera i kriminalnih aktivnosti i da se na tome stalo“, jer kako kaže Kamber, pravosudne institucije, prvenstveno tužilaštva, nisu pokretale istrage.

Osim toga, Kamber navodi da je upoznat i sa slučajevima gdje su novinari i novinarke prijavljivali prijetnje, pritiske, kao i fizičke napade na njih, ali da tužilaštva nisu pokretala ili su obustavljala istrage protiv njihovih napadača.

„Svakako da bi pravosuđe trebalo imati više senzibiliteta prema medijskim radnicima u smislu pokretanja istraga i sankcionisanja napada na medije i novinare, čime bi se doprinijelo i većoj sigurnosti, a time i slobodama medija“, ističe Kamber.

O dugim sudskim procesima u BiH u kojima su uključeni novinari, svjedoči i slučaj napada na novinara Vladimira Kovačevića koji je okarakterisan kao pokušaj ubistva. Napad na Kovačevića se desio prije tri godine (26.8.2018.), a iako su zbog pokušaja ubistva Kovačevića dvojici napadača izrečene zatvorske kazne u trajanju od četiri i pet godina zatvora, još uvijek nije poznato ko je bio naručilac ubistva.

Prema istraživanju Udruženja BH novinari, u BiH je tokom prošle godine registrovano 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije od kojih su evidentirana tri fizička napada, šest prijetnji smrću novinarima, kao i sedam napada i prijetnji upućenih medijskim kućama.

Isto istraživanje je pokazalo da je u 2020. godini povećan broj slučajeva prijetnji putem društvenih mreža, kao i slučajeva govora mržnje i online nasilja, za šta, u najvećem broju napadači ne budu kažnjeni, a u istraživanju se navodi i da pasivnost institucija, prije svega tužilaštava i sudova, otvara prostor za nove napade i ohrabruje one koji smatraju da mogu vršiti nasilje bez kazne. Evidencija Linije za pomoć novinarima koja djeluje u okviru BH novinara je pokazala da je sredinom prošle godine protiv novinara i medija bilo aktivno 289 tužbi za klevetu.

Zbog lošeg odnosa prema medijima i novinarima u BiH, Kamber napominje da se svi medijski radnici trebaju „zauzimati za sebe kada god smatraju da su ugrožena njihova prava“ i da trebaju biti istrajni u tome, „jer se niko neće izboriti za njihov bolji položaj osim njih samih“.

Kamber je za kraj dodao i da medijski radnici trebaju da se udružuju, međusobno podržavaju i budu solidarni, kao i da prijavljuju svako kršenje njihovih prava, odnosno sve napade, prijetnje i druga ugrožavanja.

O rizicima, izazovima i prijetnjama tokom izvještavanja sa terena i uvedenih mjera zabrane zbog pandemije koronavirusa Kamber je za Media.ba pisao prošle godine.

(Izvor: Media.ba)

Nalogodavci i dalje nepoznati: Tri godine od pokušaja ubistva novinara Kovačevića

BHJA

27/08/2021

BANJA LUKA, 27.08.2021. – Jučer se navršilo tri godine od napada na Vladimira Kovačevića, novinara RTVBN i portala Gerila info. Do danas i dalje nisu poznati svi detalji pokušaja ubistva.

Napadači su pravosnažno osuđeni, ali imena nalogodavaca su i dalje nepoznata, piše portal BUKA.

Podsjetimo da je novinar iz Banjaluke Vladimir Kovačević 26. avgusta 2018. godine napadnut ispred svoje zgrade u naselju Obilićevo/Mejdan u večernjim časovima, u momentu kada se vraćao sa posla. Kako je rekao Kovačević, dva nepoznata muškarca sa kapuljačama na glavi su mu prišla iz mraka i počeli da ga tuku palicama na razvlačenje.

“Razvukli su šipke i počeli da me udaraju… Pokušao sam da se branim, dok su oni udarali po glavi i tijelu tim šipkama. Pozivao sam upomoć, oni su udarali i onda su pobjegli u automobil i odvezli se u nepoznatom pravcu”, ispričao je tada Kovačević, navodeći da mu je glava razbijena na dva mjesta i da ima povrede po uhu, licu i tijelu.

Banjalučko Okružno tužilaštvo je napad okarakterisalo kao pokušaj ubistva.

Marko Čolić, bokser, u julu 2019. godine na Okružnom sudu u Banjaluci osuđen je na četiri godine zatvora. Kasnijom odlukom Vrhovnog suda RS kazna je povećana na pet godina. Drugoosumnjičeni Nedeljko Dukić bio je u bjekstvu do novembra 2019. godine a osuđen je, nakon priznanja, na četiri godine zatvora u novembru 2020. godine. Kazna mu je kasnije potvrđena na Vrhovnom sudu Republike Srpske. Obojica kaznu izdržavaju u KPZ Tunjice u Banjaluci.

Sudski proces trajao je više od dvije godine. Saslušani su brojni svjedoci, izneseni materijalni dokazi.

Kovačević je u nekoliko navrata izjavljivao da ima određene sumnje o tome ko stoji iza svega, ali da ih ne može javno iznositi jer ih ne može dokazati.

Nakon napada na Vladimira Kovačevića, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je kako iza napada ne stoji politička pozadina, kao i da niko od predstavnika vlasti nije umješan u napad.

Tokom 2020. godine registrovano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini, među kojima i 3 fizička napada, 6 prijetnji smrću te 7 napada i prijetnji upućenih medijskim kućama.

Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja/Udruge BH novinari, prošle godine je zabilježila 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i ugrožavanje radnih prava novinara, mobing, tužbe za klevetu i kršenje prava na slobodan pristup informacijama, navodi se u izvještaju „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020.“

“Tokom 2020. najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, govora mržnje i online nasilja. U najvećem broju ovakvih slučajeva napadači ne budu kažnjeni. Pasivnost institucija, prije svih tužilaštava i sudova, otvara prostor za nove napade i ohrabruje one koji smatraju da mogu vršiti nasilje bez kazne.+”, stoji u ovom Izvještaju.

(Izvor: BUKA)

Sud u Bihaću obustavio prekršajni postupak protiv novinara Kambera

BHJA

25/08/2021

BIHAĆ, 25.08.2021. – Općinski sud u Bihaću donio je 12. jula ove godine rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak protiv freelance novinara i snimatelja Ajdina Kambera. Kamber je 20.04.2020. dobio prekršajnu prijavu od Policijske stanice Bihać zbog navodnog kršenja policijskog sata, koji je u to vrijeme bio na snazi po naredbi federalnog Kriznog štaba.

Kako je u obrazloženju sudskog rješenja naveo sudija Zlatan Dedić, Općinski sud u Bihaću je odlučio obustaviti prekršajni postupak jer je utvrđeno da je Kamber u vrijeme kada mu je izdat prekršajni nalog obavljao novinarske zadatke, a to je dokazao i policiji na licu mjesta pokazavši im novinarsku akreditaciju. Sud je također uzeo u obzir i presudu Ustavnog suda BiH kojom je usvojena apelacija određenog broja osoba o pravu na slobodu kretanja i narušenom pravu na privatnost, a nakon naredbi Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kojima je, između ostalog, uveden policijski sat.

Novinara Ajdina Kambera je u ovom postupku zastupala braniteljica Jasmina Šarić Hasanović koju je angažovalo Udruženje BH novinari, putem servisa Linija za pomoć novinarima.

Od marta 2021. posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima doneseno je sedam presuda i sudskih rješenja u korist novinara/ki.

1...222324...77 Page 23 of 77

Safejournalists.net