SARAJEVO, 16.08.2021. – Sud Bosne i Hercegovine 9. jula ove godine potvrdio je prvostepenu presudu o poništenju konkursa za izbor urednika Dokumentarno savremenog programa BHRT-a – BHT1, u kojoj se navodi da je Tvrtko Milović nezakonito imenovan na poziciju urednika Dokumentarnog programa ovog javnog servisa.

Podsjetimo, imenovanje Tvrtka Milovića na poziciju urednika Dokumentarno-savremenog programa BHT1 u martu 2018. godine izazvalo je brojne polemike i negodovanja javnosti. Jedan od kandidata za ovu poziciju bio je i nagrađivani filmski reditelj Srđan Šarenac koji je posredstvom advokata Linije za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, nakon imenovanja Milovića tužio BHRT.

Sud BiH je u maju 2019. donio odluku kojom je osporeno imenovanje Tvrtka Milovića za urednika Dokumentarno-savremenog programa. Iz presude je vidljivo da je konkurs za izbor urednika bio namješten, odnosno da je BHRT svjesno mijenjala uvjete u odnosu na one propisane Statutom, a kako bi Milović mogao biti izabran na tu poziciju.

Nakon ove presude, BHRT je 08.07.2019. ponovo provela postupak izbora urednika Dokumentarnog programa i na tu poziciju ponovo imenovala Tvrtka Milovića, uz tvrdnju da se ostali kandidati „nisu odazvali na intervju“ i da su dostavili pismeno obavještenje da neće pristupiti intervjuu. Međutim, Srđan Šarenac opet je podnio tužbu protiv BHRT-a, navodeći da ga o ponovnom postupku za izbor urednika niko sa BHRT-a nije obavijestio, te da nije ni dobio poziv za intervju.

„Konstatacija da je obavljen intervju samo sa kandidatom Tvrtkom Milovićem jer ostali kandidati, među kojima je i tužitelj se nisu odazvali na intervju i da su dostavili pismeno obavještenje da neće pristupiti istom su ostali nedokazani. Naime, u toku postupka tužena (BHRT, op.a.) nije dokazala da je tužitelj (Srđan Šarenac, op.a.) pismeno obavijestio tuženu da odustaje od intervjua, pa tvrdnja tužitelja da nije obaviješten o ponovnom provođenju izbora urednika Dokumentarno savremenog programa BHT1 jer nikada nije primio poziv za intervju je sasvim osnovana. Dakle, osim što procedura nije provedena u skladu sa odredbom člana 60. Statuta tuženog, s obzirom da je proveden intervju samo sa predloženim kandidatom, sasvim osnovano se postavlja pitanje kriterija za predlaganje najuspješnijeg kandidata, niti je dato obrazloženje u osporenoj odluci o imenovanju na osnovu čega je Upravni odbor ocijenio Tvrtka Milovića kao najuspješnijeg kandodata“, navodi se u pravosnažnoj presudi Suda BiH, koja je donesena 9. jula ove godine.

Sud je u presudi naložio i da je BHRT obavezan Srđanu Šarencu nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.369,60 KM u roku od 15 dana od prijema presude.

Šarenca su u ovom predmetu zastupali advokati Advokatskog društva „Ademović, Nožica i partneri“ iz Sarajeva, koji već godinama uspješno sarađuju sa Linijom za pomoć novinarima Udruženja BH novinari u slučajevima nezakonitih provedbi konkursnih procedura u medijima, radnih sporova i tužbi za klevetu protiv novinara i medija.

SARAJEVO, 13.07.2021. – Općinski sud u Sarajevu 7. jula ove godine donio je prvostepenu presudu kojom se izriče kazna online magazinu Žurnal i njegovim urednicima Selvedinu Avdiću i Eldinu Kariću, te bivšem novinaru ovog medija Avdi Avdiću u ukupnom iznosu većem od 170.000 KM, bez kamata.

Radi se o tužbi za klevetu koju je protiv urednika i novinara Žurnala podnio Gordan Memija i njegova firma FotoArt. Predmet tužbe bili su tekstovi koje je objavio Žurnal, a u kojima se Memija dovodi u vezu sa članovima međunarodnog narko-kartela.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izražava duboku zabrinutost zbog iznosa odštetnog zahtjeva većeg od 170.000 KM koju je odredio Općinski sud u Sarajevu. Ukoliko navedena presuda postane pravosnažna, isplata tog iznosa mogla bi ozbiljno ugroziti rad magazina Žurnal i dovesti u pitanje egzistenciju uposlenika ovog medija, kao i novinara Avdića.

Upravni odbor BH novinara posebno brine činjenica da su prvostepena presuda i nesrazmjerno visok iznos odštetnog zahtjeva usmjereni protiv novinara i urednika online medija koji njeguje istraživačko novinarstvo, čije su priče više puta nagrađivane radi  istraživanja tema od javnog značaja, i sa snažnim društvenim utjecajem.  U tom kontekstu, posebno skrećemo pažnju na Deklaraciju Vijeća Evrope o zaštiti istraživačkog novinarstva u kojoj se pozivaju države – članice da „zaštite i promoviraju istraživačko novinarstvo“, poštujući član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, praksu Evropskog suda u Strasbourgu,  kao i druge standarde Vijeća Evrope. Države – članice  Vijeća Evrope se izričito pozivaju da „spriječe neproporcionalne, zabrinjavajuće sankcije, da osiguraju slobodno izvršavanje novinarske profesije, da se ne vrši oduzimanje profesionalnog materijala ili pretraživanja radnih prostorija, tj. da se ne zastrašuju medijski profesionalci, a posebno istraživački novinari.“ Bosna i Hercegovina, kao članica Vijeća Evrope, obavezala se na poštivanje svih deklaracija o zaštiti sobode medija, uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koja je ugrađena u temelje bh.Ustava. 

Podsjećamo, nedavno je Općinski sud u Sarajevu donio Rješenje o izvršenju po kojem je firmi „Avaz-roto press“ sa računa zaplijenjeno više od 212.000 KM radi naplate dosuđenih sudskih penala i troškova izvršnog postupka, a nakon presude po tužbi za klevetu koja datira iz 2009. godine.

Ove dvije sudske odluke po tužbama za klevetu i sa enormno visokim odštetnim zahtjevima mogu se protumačiti kao direktno ugrožavanje slobode medija i pokušaji da se uguši istraživačko novinarstvo, ali i ugrozi ugled pravosudnih institucija zbog opravdanih sumnji da su presude politički motivirane i spadaju u red tzv. SLAPP tužbi. Ovakve tužbe, sa ogromnim odštetama koje su direktno usmjerene protiv opstanka medija, trenutno su jedno od najaktuelnijih pitanja medijske zajednice u Evropskoj uniji, ali i u Bosni i Hercegovini i regionu, gdje broj ovakvih slučajeva evidentno raste.

Podsjećamo da je na sudovima u Bosni i Hercegovini trenutno aktivno blizu 300 tužbi za klevetu protiv novinara i medija, te da više od 80 odsto tužitelja u tim slučajevima čine političari, predstavnici pravosuđa i drugi javni zvaničnici.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 27.04.2021. – Prednacrt Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI) u BiH u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća u ovom segmentu, a jedno od mogućih ograničenja jeste mogućnost da se sadašnji rok od 15 dana za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama produži na još 15 dana.

“To praktično znači da bi na informacije od institucija, stranke mogle čekati i više od 30 dana”, kažu za portal InfoBijeljina iz Udruženja “BH novinari”.

Kako dodaju, prednacrt ZoSPI ne prepoznaje ni jednu kategoriju odstupanja u pristupu informacijama, a posebno ne prepoznaje novinare odnosno novinarke i medijske radnike odnosno radnice koji u svrhe dnevnih izvještavanja ne bi smjeli čekati na informacije u ovoliko dugom vremenskom okviru.

“Takođe se navodi da drugostepeni organ u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama, umjesto Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, vrši Žalbeni savjet pri Savjetu ministara koji nije nezavisno tijelo. Institucija ombudsmana za ljudska prava je potpuno izostavljena iz Prednacrta, iako je to jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu ZoSPI”, ističu iz Udruženja BH novinari.

Naglašavaju da Prednacrt ni na jednom mjestu ne predviđa edukaciju službenika i institucija, što je još jedan od nepodesnih elemenata trenutnog prednacrta ZoSPI.

“Trenutni prednacrt ZoSPI ako bude usvojen u ovom ‘obliku’, dodatno će otežati pristup informacijama novinarima odnosno novinarkama i medijskim djelatnicima odnosno djelatnicama zbog dosta spornih odredbi. Jedna od spornih odredni jeste predloženi član 25 prednacrta ZoSPI koji trenutni zakonski rok od 15 dana, može produžiti na dodatni 15 dana za dostavu informacija po zahtjevu stranke za pristup informacijama. Trenutni ZoSPI ne prepoznaje novinare odnosno novinarke i medijske djelatnike odnosno djelatnice, kao zasebnu kategoriju za koju bi ti rokovi bili kraći”, ističu iz Udruženja “BH novinari”.

“BH novinari” su poslali prijedloge i komentare na prednacrt ZoSPI, zajedno s drugim organizacijama civilnog društva. “BH novinari” su, kako ističu, izričito tražili izmjenu i dopunu člana 25 prednacrta ZoSPI glede rokova koji moraju biti skraćeni ako informacije potražuju medijski radnici.

Kako dodaju, u cilju poštivanja demokratskih principa, kao i redovnog i objektivnog medijskog izvještavanja, novinari i medijski radnici pristup na informaciju od strane nadležnih institucija trebaju dobiti po poslatom zahtjevu bez odlaganja ili najkasnije u roku od tri dana.

Odnosno, medijski radnici, u svrhu prikupljanja informacija od strane javnih institucija za potrebe dnevnog informisanja šire javnosti i osiguranja poštovanja slobode javnog izražavanja, pristup informacijama trebaju dobiti u najkraćem mogućem roku.

„Informisanje šire javnosti o radu i funkcionisanju institucija je zasnovano na načelima objektivnosti, transparentnosti i pravovremenosti. Navedena načela su osnov svake demokratski uređene države“, napominje u izjavi za portal InfoBijeljina Vildana Džekman, pravnica u Liniji za pomoć novinarima u Udruženju BH novinari.

SARAJEVO, 20.04.2021. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju prijetnje koje je novinaru Eldinu Hadžoviću uputio Vahid Hota, pripadnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Nakon što je Hadžović 10. aprila ove godine na portalu Prometej.ba objavio tekst pod naslovom “Kako je gradonačelnica Sarajeva pala na prvom ispitu: Nisu srpski zločinci, nego Vojska RS-a”, a koji su kasnije prenijeli brojni portali, pomenuti Hota mu je putem Facebooka poslao poruku izrazito prijetećeg sadržaja u kojoj, uz brojne psovke i uvrede,  Hadžoviću prijeti  “šamaranjem” i “lomljenjem prstiju čekićem”.

Uvidom u Facebook profil Vahida Hote može se vidjeti da je riječ o pripadniku Oružanih snaga BiH, što ovaj slučaj prijetnji novinaru čini još šokantnijim i ozbiljnijim.

Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima smatraju da su otvorene prijetnje pripadnika OS BiH nedopustive, predstavljaju ugrožavanje sigurnosti novinara i atak na slobodu medija, mišljenja i govora. Zabrinjavajuće je da osobe poput Vahida Hote, kojima profesionalna dužnost nalaže da štite podjednako sve građane Bosne i Hercegovine, njihova prava i slobode, koriste ovakav vokabular i otvoreno prijete fizičkim nasiljem nad novinarima samo zato što se ne slažu sa njihovim stavovima i tekstovima. Takvo ponašanje pojedinaca ne samo da predstavlja krivično djelo, nego baca ljagu na sve pripadnike Oružanih snaga BiH koji svoj posao obavljaju profesionalno, odgovorno i poštujući zakone.

Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima o ovom slučaju obavijestit će nadležne policijske organe sa zahtjevom za hitno pokretanje istrage o prijetnjama upućenim novinaru Hadžoviću. Također, o ovim prijetnjama obavijestit ćemo i predstavnike OS BiH, od kojih zahtijevamo istragu protiv Vahida Hote i poduzimanje sankcije prema ovom pripadniku Oružanih snaga koji je prijetio novinaru fizičkim nasiljem, čime je ugrozio njegovu sigurnost i profesionalna novinarska prava.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari/Linija za pomoć novinarima

SARAJEVO, 16.04.2021. – Sa svakom novom IPA-om pravila se zaoštravaju i ljestvica se podiže jer se pretpostavlja da države korisnice jačaju svoje kapacitete, pa su tako i sa novim finansijskim instrumentom IPA III zahtjevi puno seriozniji. Države koje žele koristiti ovu finansijsku podršku moraju se pridržavati posebnih pravila, istaknuto je na webinaru o temi novog pretpristupnog instrumenta IPA III 2021-2027, koji je održan danas u organizaciji Direkcije za Evropske integracije – DIPAK Ureda u partnerstvu sa Udruženjem/udrugom BH novinari, uz podršku GIZ/SPI.

-IPA nije obaveza, to je sjajna mogućnost koju nam Evropska komisija daje da iskoristimo u procesu pridruživanja EU i za nju postoje posebna pravila. Nama u Uredu državnog IPA koordinatora uvijek ide u prilog da novinari pitaju što više o tome jer želimo da to razumijevanje prodre što dublje u bh. društvo. Dužni smo da jasno i precizno prenosimo informacije o IPA-i, bez bilo kakvih političkih pozadina. Mediji u tome imaju veliki značaj – naglasila je Zara Halilović, pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari rekla je da se u BiH vode dva paralelna procesa kad je riječ o EU integracijama, koji bi zapravo trebali biti zajednički proces.

-Jedan je taj koji vode državne institucije, koje su često pod kritičkom lupom novinara i medija, a s druge stane imamo civilno društvo kao neku vrstu opozicije vlastima i monitora onoga što rade vlasti. Nama je važno da kao Udruženje pomognemo našim kolegama da razriješe neke dileme koje novinari imaju, da vidimo koji su to najvažniji izvori informacija za novinare kada je riječ o procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji te šta zapravo IPA znači i koje su to oblasti koje BiH može da poboljša – kaže Rudić.

O tome šta je to što nudi nova IPA i šta je posebno bitno za zemlje korisnice pomoći, ali i novinare u tom procesu, govorili su konsultanti projekta Elmida Sarić i Ranko Milanović-Blank.

– Svaka država ima državnog IPA koordinatora (DIPAK) koji ima posebna ovlaštenja I predstavlja glavnog partnera Evropskoj komisiji u procesu korištenja IPA-e. Krajnji cilj je podrška zemlji u ostvarivanju političkih, ekonomskih I sektorskih reformi – rekla je Elmida Sarić.

Konsultant Ranko Milanović-Blank naveo je da BiH iz IPA III može povući više sredstava nego što je bilo kroz IPA II projekat, ali to zavisi od ispunjavanja kriterija relevantnosti za uslove EU integracija. Prezentirao je i koje su to ključne razlike IPA II u odnosu na IPA III podršku.

Midhat Džemić istaknuo je da i mediji mogu biti korisnici ove pomoći kroz oblast ljudskih prava koja predstavlja jedan od tematskih prioriteta IPA III, kao i organizacije civilnog društva.

O EU integracijama kroz medijske sadržaje i preporukama za serioznije praćenje cjelokupnog procesa govorio je doc. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta u Tuzli. Predstavljajući zaključke jednog od svojih istraživanja, dr. Osmančević je rekao da je generalno slaba prisutnost tema o euroatlantskim integracijama u bh. medijima te da takvi sadržaji većinom imaju dnevno informativni, a ne edukativni karakter. Kadrovsko i profesionalno jačanje posebno online medija u BIH, jačanje integracijski orijentiranih političkih snaga i pokreta, kao i više znanja o evropskim I NATO integracijama neophodni su za kvalitetnije izvještavanje medija u ovoj oblasti, istaknuo je Osmančević.