SARAJEVO, 15.04.2021.- Istraživačka priča mora sadržavati originalan rad novinara, a ne samo prenošenje tuđih otkrića, ukazivati na sistemske probleme, te mora objasniti složene socijalne probleme, otkrivati korupciju, loše ponašanje i zloupotrebu vlasti – istaknuto je tokom radionice o istraživačkom novinarstvu za medijske djelatnike i slobodne novinare iz lokalnih zajednica, koja je održana u organizaciji Udruženja BH novinari, putem Zoom platforme.

Istraživačko novinarstvo se temelji na orginalnom istraživačkom radu novinara, te otkriva informacije koje pojedinac, organizacija ili vlast nastoje sakriti od javnosti i argumentirano ukazuje na problem od opšteg interesa. Informacije koje se pokušavaju sakriti su obično one koje se odnose na zloupotrebe u javnim službama, nezakonito finansiranje izbornih kampanja, korupcija u pravosuđu, policiji, zdravstvu, obrazovanju, te povezanost kriminala i politike, podmićivanja i slično.

Zinaida Đelilović, novinarka Žurnal magazina je mišljenja da istraživačko novinarstvo zahtijeva mnogo vremena i resursa i da vrlo često podrazumijeva da se jedna ili više osoba iz redakcije duže vrijeme bave samo jednom istraživačkom pričom. „Činjenica je da to sebi ne može priuštiti svaki medij, jer se na taj način ne proizvode svakodnevni sadržaji kojima se “pune” stranice novina ili portala. Ali, istraživačkim novinarstvom se može baviti svaki novinar, bez obzira na medij u kojem je uposlen, sve je stvar pristupa određenoj temi“, smatra Đelilović, dodajući da istraživačko novinarstvo pomaže građanima u borbi za njihova prava, te često ukazuju na različite vrste nepravilnosti u društvu i kako zloupotrebe mogu uticati na naš život.

Džana Brkanić, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) kaže da je najveći izazov za novinare, posebno kolege koji tek počinju da se bave novinarstvom, pronaći priču za istraživanje, ali da to ne treba puno da ih brine jer priča ima više nego istraživačkih novinara u BiH. „Za mlade novinare početnike najvažnije je da se svakodnevno informišu, jer još nemaju razrađenu mrežu tzv. informatora, kontakata, odnosno izvora informacija. Čitanjem štampe i portala svaki dan razvijamo novinarske vještine prepoznavanja važnih informacija, upoznajemo se sa događajima i ličnostima od interesa za javnost, potencijalnim sagovornicima ili izvorima i dolazimo do tema“, ističe Brkanić.

Ona također dodaje da je važno na samom početku naučiti pravila i zakone sistema u kojem se priča odvija kako bismo lakše razumjeli i brzo prepoznali važnost ljudi i odnosa na koje budemo nailazili tokom istraživanja. „Dokument je dokaz. Fotografija. Snimak razgovora. Print Screen morate znati kako sačuvati da ne bi bio oboriv na sudu. Nekada je za dobru priču dovoljan jedan papir, a mnogo češće se potvrda priče nalazi duboko skrivena u buntovima papira koje novinar izvlači iz javnih institucija, ustanova, firmi ili banaka. Zato neka istraživanja traju mjesec, neka tri, a neka čak godinu ili više“, zaključuje Brkanić.

Radionice o istraživačkom novinarstvu, kojima je do sada osnaženo 108 medijskih profesionalca i slobodnih novinara iz lokalnih medija, organizovane su sa ciljem jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjene evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama. Potreba za ovakvim radionicama je prepoznata od strane Udruženja BH novinari, s obzirom na činjenicu da mali lokalni mediji nemaju finansijskih kapaciteta ni dovoljno ljudskih resursa, kako bi kreirali istraživačke/analitičke članke o različitim „osjetljivim“ temama, koje se „kriju“ u svakoj lokalnoj zajednici u BiH. Još jedan od razloga zbog kojih se novinari u lokalnim sredinama teško odlučuju da budu istraživači jesu i konstatni pritisci, napadi, (auto)cenzura od strane različitih centara moći, kao i zavisnost od izvora finansiranja.

Azra Mustedanagić, novinarka FACE TV iz Sarajeva smatra da je istraživačko novinarstvo veoma bitno, posebno u lokalnim zajednicama. „Mišljenja sam da sve treba da kreće od nas i naše lokalne zajednice. Trebamo znati da li se nešto gradi propisno, koliko je mjesta zakonom predviđeno za parking i slične stvari. Također građani trebaju da znaju koliko je njihova lokalna zajednica prije svega sigurno mjesto za život kako njih tako i njihove djece. To se jedino može saznati kroz istraživačko novinarstvom, te objavljivanjem  jasnih i konkretnih dokaza“, kaže Mustedanagić.

Što se tiče kapaciteta i resursa kojima raspolažu lokalni mediji Mustedanagić je mišljenja da određeni kapaciteti postoje, ali da je resursa malo ili skoro nikako: „Dosta medija zavisi od raznih faktora, koji su većinom finansijske prirode. Mislim da je urednicima/vlasnicima i direktorima nekada teško “oduprijeti se” tome, s obzirom da njihovim radnicima zavisi plata od sigurnih izvora finansiranja. Ne treba zaboraviti da pojedini mediji u redakciji imaju jako malo ljudi, a fokus je uvijek na dnevnim vijestima“.

Mihaela Amidžić, novinarka portala mladibl.com iz Banjaluke kaže da je istraživačko novinarstvo u lokalnim zajednicama neophodno u smislu promjena društvenih prilika, jer priče koje razotkrivaju korupciju, kriminal, nepravilne privatizacije itd. imaju uticaja na javno mnjenje koje želi promjene u svojoj sredini. „Takođe, važno je da se što više posvetimo istraživačkim pričama kako bismo uticali na rad državnih organa i time sankcionisali nepravilnosti, te afere koje su u porastu. Mišljenja sam da lokalni mediji imaju mnogo prepreka i izazova prilikom kreiranja istraživačkih priča. Potrebno je prvenstveno mnogo više finansijskih sredstava, veća upornost i bolja edukacija novinara, a naravno tu je i problem sa sagovornicima, odnosno njihov izbor i pristanak da javno govore“, smatra Amidžić. Ona dodaje da je neophodno stvoriti bolje uslove za bavljenje istraživačkim novinarstvom, „s obzirom na to da vladajuće strukture direktno ili indirektno utiču na rad medija, često vrše pritisak na novinare zbog izvještavanja koje ne ide u njihovu korist,  te zbog toga istraživački novinar treba ostati istrajan, zbog čega mu je potrebna veća podrška društvene zajednice“.

Polaznici radionica iz lokalnih medija iz cijele BIH se slažu da je za istraživačko novinarstvo potrebna prije svega hrabrost i volja, ali i poznavanje njihovih osnovnih prava, kao i konstantna edukacija  i nadograđivanje znanja, čime se osnažuju da se na efikasan način suprostave različitim uticajima i pritiscima. Osim toga, medijski djelatnici smatraju da je neophodna sistemska podrška malim medijima, posebno u periodu pandemije korona virusa, koja bi im sa jedne strane obezbjedila finansijsku podršku, a sa druge strane osigurala nezavisnost koja je potrebna da bi se održao profesionalni standard i novinarski dignitet.

Radionica o istraživačkom novinarstvu održana je u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj ovog projekta je jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.

NOVI PAZAR, 12.04.2021. – Grupa od 60 novinara iz Bosne i Hercegovine prije dva dana vakcinisana je u Novom Pazaru. Novinare, zaposlene uglavnom u TV Sarajevo, u ime grada Novog Pazara dočekali su predsjednica Skupštine grada Anela Šemsović i direktor Zavoda za javno zdravlje Šefadil Spahić.

„Raduje me činjenica da su Srbija i Novi Pazar našli način da se makar malo oduže za pomoć koju su ovom gradu i građanima poslali i  stanovnici Sarajeva i BiH“, rekao je dr Šefadil Spahić za Nova.rs.

On je dodao da je za sada zadovoljan brojem vakcinisanih građana Novog Pazara, ali i dodao da bi taj broj mogao biti mnogo veći.

“ Za sada imamo 9.456 revakcinisanih građana, dok je oko 15.000 stanovnika primilo vakcine, što je oko 13 odsto građanstva“, rekao je on, apelujući na stanovništvo da se što prije vakciniše jer je to, kako kaže, „siguran put ka pobjedi ovog virusa“.

Sanela Kapetanović, novinarka Televizije Sarajevo, rekla je za Nova.rs da je izuzetno sretna što je imala priliku da primi prvu dozu vakcine Pfizer i istakla zahvalnost Republici Srbiji i gradu Novom Pazaru jer su uspjeli da organizuju njihov dolazak u Srbiju.

Kapetanović je navela da ne razumije zašto se građani Novog Pazara ne vakcinišu u većem broju.

“Mi smo ljuti na vlasti u našoj zemlji koje nam nisu omogućile da se vakcinišemo. Pozivam građane Novog Pazara da se, također, vakcinišu i pokažu tu vrstu solidarnosti jedni prema drugima, jer ovo je vrijeme kad moramo da vjerujemo u nauku, kako bi sačuvali živote naših dragih ljudi“, rekla je Kapetanović.

SARAJEVO, 09.04.2021. – Udruženje BH novinari uputilo je danas molbu predstavnicima Vlade Srbije za razmatranje mogućnosti vakcinacije novinara i drugih medijskih djelatnika  iz BiH u zdravstvenim ustanovama Republike Srbije.

Kako se navodi u pismu koje je u ime BH novinara uputila generalna tajnica Udruženja Borka Rudić, u Bosni i Hercegovini ima ukupno 6.000 uposlenika u medijima. Do sada je u Srbiji vakcinisano blizu 1.000 osoba,  a na vakcinaciju ih čeka oko 5.000.

-Bili bismo zahvalni kada biste barem za jedan dio od ovog broja, ako ne za sve, odobrili vakcinaciju u Srbiji. Mi u BH novinarima bismo bili zahvalni kada biste sa dužnom pažnjom prihvatili našu molbu i razmotrili sve mogućnosti o doniranju vakcina za novinare i novinarke iz BiH, putem vakcinacije u Srbiji ili kroz donaciju vakcina vladama u BiH (na bilo kojem nivou). Ukoliko postoje takve mogućnosti, naše udruženje bi u potpunosti preuzelo na sebe izradu popisa novinara i novinarki koji se žele vakcinisati, kao i sve druge tehničke poslove u vezi sa organiziranim dolaskom na vakcinaciju – stoji u pismu koje su BH novinari uputili predsjednici Vlade Srbije Ani Brnabić, ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru te ministrici kulture i informisanja i potpredsjednici Vlade Srbije Maji Gojković.

SARAJEVO, 09.04.2021. – Više od 10 posto novinarki u BiH ostale su bez posla i bez prihoda od početka proglašenja pandemije COVID-19. Većina novinarki navode da se obim njihovih radnih zadataka znatno povećao – 33,3% njih navode da su im radne obaveze povećane do 50 posto, dok je 5,4 posto radilo duplo više u odnosu na period prije početka pandemije. Uprkos povećanom obimu profesionalnih zadataka, samo 13 posto novinarki bile su i dodatno plaćene za svoj rad, dok su ostalima plaće ostale iste kao i ranije.

Zabrinjavajući je podatak da više od 77% novinarki navode kako su im krizne situacije uzrokovane pandemijom narušile psihičku stabilnost i mentalno zdravlje, a 25% njih kažu da im je narušeno fizičko zdravlje.

U posljednjih pet godina, Linija za pomoć novinarima koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari zabilježila je oko 70 slučajeva kršenja ljudskih prava i pritisaka na novinarke u BiH. Kada je riječ o pritiscima, većinom su u pitanju spolno motivisano nasilje, mizoginija, diskriminacija, necivilizacijske metode i jezik ulice. Iako su generalno manje izložene fizičkim napadima u odnosu na muške kolege, u posljednje dvije godine uočen je trend porasta online prijetnji i napada na novinarke. Jedan od većih problema je taj što novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima, mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava i načinima na koji se mogu zaštititi od spolne diskriminacije.

Većina novinarki navode da iako formalno rade u jednakim uslovima kao i muškarci, često im problem predstavlja usklađivanje profesionalnih i privatnih obaveza, a to je posebno izraženo tokom pandemije.

„Pojava pandemije je samo dodatno povećala pritisak. Nažalost, svjedočila sam brojnim situacijama, kao i većina nas, da su novinarke bile izložene mnogim pritiscima, vrijeđanjima na osnovu spola, prozivkama, pa čak i nasilju“, kaže jedna novinarka.

Druga ističe kako je za ženu vrlo  teško organizovati rad od kuće: „Privatne i poslovne obaveze se prepliću, pa se većina našla u poziciji da radni dan traje od ujutru do kasno u noć.“

Zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama u bh. medijima i dalje je veoma niska. Prema istraživanju BH novinara, muškarci se nalaze na više od dvije trećine direktorskih i pozicija glavnih i odgovornih urednika (68,5%), dok je udio žena ispod jedne trećine (31,5%).

Najveća disproporcija u zastupljenosti žena i muškaraca na glavnim upravljačkim mjestima je u televizijskom sektoru, gdje čak tri četvrtine direktora i glavnih i odgovornih urednika čine muškarci. Udio žena na pozicijama direktorice u medijima iznosi 25,3, a muškaraca 74,7 posto.

(Izvor: Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020., Udruženje BH novinari)

SARAJEVO, 06.04.2021. – Istraživačko novinarstvo zahtijeva mnogo vremena i resursa i ono može podrazumijevati da se jedna ili više osoba iz redakcije duže vrijeme bave samo jednom istraživačkom pričom. Činjenica je da to sebi ne može priuštiti svaki medij, jer se na taj način ne proizvode svakodnevni sadržaji kojima se “pune” stranice novina ili portala- istaknuto je tokom radionice o istraživačkom novinarstvu za novinare iz lokalnih medija u organizaciji Udruženja BH novinari putem Zoom platforme.

Radionica se održava sa ciljem osnaživanja novinara/ki, urednika/ca u lokalnim medijima, te slobodnih novinara iz lokalnih zajednica za kreiranje i produciranje istraživačkih/analitičkih sadržaja, kako bi na taj način doprinijeli jačanju nezavisnog i slobodnog novinarstva u BiH.

Zina Tandir Đelilović, novinarka Žurnal magazina i edukatorica na današanjoj radionici kaže da ne postoji formula kako postati istraživački novinar, niti svaki novinar želi biti istraživački novinar. „Ali, istraživačkim novinarstvom se može baviti svaki novinar, bez obzira na medij u kojem je uposlen. Sve je stvar pristupa određenoj temi. Moramo imati u vidu da je istraživačko novinarstvo korektiv društva u kojem živimo i kao takvo je u službi građana“, ističe Đelilović dodajući da istraživačko novinarstvo ne samo da pomaže građanima u borbi za njihova prava već vrlo često ukazuje na različite vrste nepravilnosti u društvu i kako različite zloupotrebe mogu uticati na naš život.

Džana Brkanić, urednica Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini smatra da medijski djelatnici moraju imati dovoljno iskustva i znanja kako bi uspješno procijenili da li je nešto vrijedno istraživanja.  „Važno je da na samom početku naučimo pravila i zakone sistema u kojem se priča odvija kako bismo lakše razumjeli i brzo prepoznali važnost ljudi i odnosa na koje budemo nailazili tokom istraživanja“, ističe Brkanić naglašavajući  da je dokument dokaz, fotografija, snimak razgovora, te da je nekada za dobru priču dovoljan jedan papir, a mnogo češće se potvrda priče nalazi duboko skrivena u buntovima papira koje novinar izvlači iz javnih institucija, ustanova, firmi ili banaka i zbog toga neka istraživanja traju mjesec, neka tri, a neka čak godinu ili više.

Baviti se istraživačkim novinarstvom u lokalnim zajednicama vrlo često zna da bude neprijatan posao, jer dok građanima pokušavaju da otkriju netransparentna zapošljavanja, sumnjive tendere, krimogene radnje i mnoga druga nelegalna dešavanja medijski djelatnici se često nađu na udaru moćnika, koji su usko povezani sa politikom ili su i sami političari.

Eldina Bećirbašić, novinarka Media Pulse iz Sarajeva je mišljenja da mogućnosti lokalnih medija za istraživačke priče prije svega zavise od volje, hrabrosti i interesovanja ljudi koji rade u lokalnim medijima kao i od njihove spremnosti da se suoče sa mogućim negativnim reakcijama i posljedicama po medije i novinare na njihovu istraživačku priču, te potencijalne pritiske zbog čega se mnogi i ne bave ovom vrstom novinarstva. „Istraživacko novinarstvo je značajno jer ukazuje na bitne, sistemske probleme sa kojima se suočavaju ljudi u svojom lokalnim zajednicama ili šire. Problematiziranje određenog problema u javnosti izaziva mnoštvo reakcija ali i mogucnosti da se isto adresira i riješi brže nego što bi se dogodilo bez istraživanje“, ističe Bećirbašić.

Jelena Zekić, novinarka Radio Osvita iz Zvornika kaže da je istraživačko novinarstvo važno jer se pomoću njega mogu zagrebati i riješiti neki dugogodišnji problemi u zajednici. „Kapaciteti i resursi za kreiranje istraživačkih priča su vrlo ograničeni i mali, skoro da ne postoje u malim lokalnim medijima“, ističe Zekić, koja također smatra da je moguće baviti se istraživačkim novinarstvom i u malim sredinama, ali da je pitanje koliko neko ima petlje da se suoči sa određenim problemom i prepusti „golgoti“ koja će mu uslijediti.

Polaznici/e webinara su se složili da,  iako je materijalna situacija u lokalnim medijima teška, a resursi za finansiranje istraživačkog novinarstva ograničeni, ipak postoje mehanizmi pomoću kojih medijski djelatnici mogu da se osnaže i kreiraju istraživačke priče, educiraju o vlastitim pravima i mogućnostima, te razvijaju profesionalne kompetencije i budu više motivirani za ovu vrstu novinarstva. Također, ponovo je istaknuta potreba osiguranja grantova i povoljnih načina finansiranja  malih lokalnih medija.

Održani webinar je dio projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo” koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj projekta je  jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.

SARAJEVO, 01.04.2021. – Upravni odbor Udruženja/Udruge BH novinari pozdravlja najavu premijera Federacije BiH Fadila Novalića da će narednog ponedjeljka na sastanku sa premijerima kantona i ministrima zdravlja predložiti da medijski radnici moraju ući u prioritet pri vakcinisanju. Premijer Novalić je ovo izjavio jučer za agenciju FENA, te konstatovao kako se nada “da će i ostali premijeri shvatiti bitnost i hrabrost osoba koje se bave novinarstvom i pokušavaju našim građanima dati što više tačnih i kvalitetnih informacija”.

Nakon što iz Federalne vlade mjesecima nije bilo odgovora na zahtjeve i molbe novinarskih udruženja i predstavnika medija da se novinari uvrste među prioritetne kategorije za vakcinisanje, jučerašnja izjava federalnog premijera Novalića svakako je ohrabrujuća za sve medijske profesionalce, koji već duže od godinu dana svakodnevno izlažu riziku svoje zdravlje kako bi građanima pružili pravovremene i provjerene informacije u vezi sa pandemijom Covid-19.

Međutim, UO BH novinara skreće pažnju kako je pomenuta Novalićeva najava uslijedila nekoliko sati nakon izjave ministra zdravstva Kantona Sarajevo Harisa Vranića koji je za Klix.ba rekao da novinari u Kantonu Sarajevo neće biti uvršteni u grupu prioriteta za vakcinisanje protiv koronavirusa, što je izazvalo revolt među brojnim medijskim uposlenicima u Sarajevu.

S obzirom na navedeni kontekst i na činjenicu da su vlade Republike Srpske, Brčko distrikta i Zeničko-dobojskog kantona već ranije donijele odluku da uvrste medijske djelatnike na listu prioriteta, dok su iz Vlade FBiH sve do jučer bili nijemi o ovom pitanju, BH novinari, kao i naše koleginice i kolege iz medija u Kantonu Sarajevo, odbacuju svaku vrstu politikantstva i političkih borbi SDA i stranaka “trojke” na vlasti u Kantonu Sarajevo u vezi sa  donošenjem odluke o stavljanju na prioritetnu listu. Želimo vjerovati da je izjava premijera Fadila Novalića izraz iskrene namjere da omogući novinarima rad u sigurnom i zdravom ambijentu, te da stavljanjem na prioritetnu listu svih medijskih djelatnika Vlada Federacije BiH želi osigurati jednak nivo njihove zaštite na teritoriju cijele Federacije BiH u skladu sa  zakonskim propisima i pravom na jednak nivo zdravstvene zaštite.

Napominjemo da Udruženje BH novinari ne očekuje da medijski djelatnici budu u istom rangu sa zdravstvenim radnicima, hroničnim bolesnicima ili osobama starijim od 65 godina, koji svakako trebaju imati nulti prioritet pri vakcinisanju. Međutim, zbog prirode posla koji obavljaju i svakodnevnih kontakata sa velikim brojem ljudi, novinari, snimatelji, fotoreporteri i drugi članovi medijskih timova su u daleko većoj mjeri izloženi potencijalnoj zarazi u odnosu na osobe koje imaju mogućnost raditi od kuće ili isključivo u kancelariji. Stoga smatramo da su ovo jedini utemeljeni razlozi za stavljanje novinara i svih drugih medijskih djelatnika na prioritetnu listu u rangu sa policajcima, vatrogascima, prosvjetnim radnicima i uposlenicima drugih javnih institucija koji također dolaze u kontakt sa velikim brojem osoba.

Podsjećamo da su od početka pandemije do danas na stotine naših kolegica i kolega širom BiH tokom obavljanja svojih radnih zadataka zaraženi koronavirusom, a mnogi su, nažalost, tragično preminuli od posljedica zaraze.

Upravni odbor Udruženja/Udruge BH novinari

SARAJEVO, 31.03.2021. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima osuđuju današnje privođenje dopisnika O kanala Vahidina Mujagića, kojeg su policijski službenici priveli dok je bio na radnom zadatku u Brodu.

Dok je snimao Rafineriju nafte u Brodu, novinaru Mujagiću prišli su policajci i uz obrazloženje da nije dozvoljeno snimati Rafineriju, zahtijevali oduzimanje snimaka, potom su priveli novinara i izdali mu prekršajni nalog za neovlašteno snimanje.

U prijavi Liniji za pomoć novinarima, Mujagić ističe kako nigdje na mjestu gdje je snimao Rafineriju nije bio istaknut znak da je zabranjeno snimanje. Također, novinar nije ulazio u sam objekat Rafinerije, a cilj mu je bio da snimi gasovodne cijevi koje je prije nekoliko dana postavila Republika Hrvatska, i to na teritoriji BiH.

Uvažavajući sve legalne procedure i pravila koja važe kada je riječ o snimanju/fotografisanju pojedinih zaštićenih objekata, Upravni odbor BH novinara smatra da je privođenje novinara O kanala od strane policijskih službenika PU Brod bilo bespotrebno i neopravdano, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je kolega Mujagić priveden dok je obavljao novinarske zadatke u interesu javnosti i od značaja za sve građane Broda i BiH. Osim toga, upozorenja o zabrani snimanja određenih objekata moraju biti jasno istaknuta na vidnim mjestima i na svim pravcima iz kojih se prilazi tim objektima. Informisanje bh. građana o postavljanju gasovodnih cijevi na teritoriji BiH od strane druge države – Hrvatske je tema od prioritetnog značaja za javnost i nikako se ne referira  na odluku menadžmenta o zaštiti teritorije Rafinerije od nedozvoljenog snimanja. Isto tako, reakcija policije – privođenje  novinara, nije bila srazmjerna  niti je predstavljala balans između prava na slobodu izražavanja i prikupljanja informacija/snimaka od značaja za javnost, sa jedne strane, i zabrane snimanja posebnih objekata, sa druge strane.

Ukoliko je novinar počinio neki prekršaj, svakako da za to treba odgovarati u skladu sa zakonom. Međutim, privođenje novinara dok je obavljao novinarske zadatke u interesu javnosti  predstavlja grubi atak na medijske slobode i novinarska prava.

Novinari i svi drugi medijski profesionalci u Bosni i Hercegovini često ističu da imaju veoma dobru komunikaciju sa policijskim službenicima i predstavnicima policijskih institucija. Ovakvi incidenti narušavaju takav odnos i sigurno ne doprinose uzajamnom razmijevanju između dvije profesije.

Upravni odbor BH novinara stoga poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i službenike Policijske stanice Brod da detaljno ispitaju ovaj slučaj i učine sve što je u njihovoj moći kako bi se ovakvi incidenti u budućnosti spriječili.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari/Linija za pomoć novinarima