SARAJEVO/BANJA LUKA, 23.02.2021. – Online magazini Žurnal i BUKA su već peti dan zaredom izloženi hakerskim napadima, potvrdili su za Media.ba urednici tih medija.

Selvedin Avdić, urednik Žurnala, kaže da su napadi počeli 18. februara i da je riječ o DDoS napadima velikog intenziteta što je onemogućilo pristup tom sajtu puna tri sata. Tehnička podrška Žurnala je, kako kaže Avdić, bila primorana prebaciti sajt na drugu lokaciju, odnosno na novi server.

“Ono što posebno zabrinjava je to što se radi o neuobičajno upornom napadu. Mi kad smo prebacili sajt na novi server i postavili taj cloud, onda je uslijedio još žešći napad ne bi li se oborio taj cloud”, kaže Avdić.

Institucije ne reaguju

Za napade koji su se desili u prva tri dana, Avdić kaže da potiču iz Bosne i Hercegovine, a nakon toga su, kako kaže, nastavljeni od strane servera koji djeluju “sa svih strana svijeta” što je i uobičajeno za takve vrste online napada.

Avdić kaže da napadi još uvijek traju i da je zbog toga otežan pristup sajtu, te da, s vremena na vrijeme, moraju isključiti “protok prema zemljama odakle dolaze napadi” zbog čega je u nekim zemljama nemoguće pristupiti Žurnalovom sajtu.

Budući da je riječ o krivičnom djelu, hakerski napadi na Žurnal su prijavljeni policiji iz koje, kako tvrdi Avdić, niko nije reagovao.

“Ne znam šta je razlog tome. Ili to što oni nisu nisu zainteresirani da zaštite novinare ili su oni jednostavno nesposobni za rad sa ovakvim kriminalom. Ne znam šta je od to dvoje, ali ono što mi imamo kao rezultat jeste da smo mi ovdje potpuno nezaštićeni”, kaže Avdić.

Ovakvi napadi se, prema Avdićevom mišljenju, mogu poistovijetiti sa razbojničkim napadima jer je to isto kao “da vam neko uđe u redakciju i razbije kompjutere”.

“To je klasičan udar na medije u jednoj zemlji. Kad neko ima mogućnost da potpuno zatvori jedan medij, njegovu redakciju i ljude koji žive od toga, na puna tri dana, i da uporno i sve snažnije nastavlja, iz dana u dan, da to radi bez ikakvog straha, e to je ono što zabrinjava jer oni su očigledno svjesni da za njih neće biti nikakvih sankcija, niti da će naše institucije pokrenuti neku ozbiljnu istragu”, ističe Avdić.

Osim što je onemogućen pristup sajtu, Avdić objašnjava da na sajtu Žurnala nije uočena veća šteta, odnosno nije primijećeno da su uklonjeni važni podaci i ranije objavljeni tekstovi. Ipak, dodaje da će o napadima biti obaviještene međunarodne institucije za koje vjeruje da će pokrenuti ozbiljnu istragu.

Avdić je podsjetio i da su se novinari Žurnala susretali sa raznim oblicima prijetnji i napada uključujući prijetnje smrću, fizičke napade, prisluškivanja, dobijanja prijetećih poruka i pošiljki, kao i hakerske napade koji su, do ovih posljednjih, bili podnošljivi jer nikada nisu bili tako intenzivni.

Kada je riječ o uzrocima posljednjih hakerskih napada, Avdić kaže da su se, u vrijeme kada Žurnal nije imao pristup sajtu, na društvenim mrežama širile razne teze o uzrocima napada gdje se čak govorilo i o naručiocima napada. U svemu tome su, kako kaže Avdić, učestvovali i neki mediji, a od takvih teza Žurnal se ogradio putem naloga na društvenim mrežama, što je kasnije objavljano i na sajtu.

Avdić kaže da Žurnal trenutno radi na prikupljanju informacija o tome i da imaju neke sumnje za koje smatra da će uspjeti dokazati, ali da je još uvijek prerano govoriti o tome ko stoji iza napada i ko je njihov naručilac.

Gušenje slobode medija

Osim hakerskih napada na Žurnal, u istom periodu se, već peti dan zaredom, dešavaju i hakerski napadi na portal BUKA, a budući da su ti napadi datumski povezani, glavni i odgovorni urednik tog portala Aleksandar Trifunović kaže da su ta dva medija u kontaktu radi pružanja eventualne pomoći jedni drugima jer “se očigledno radi o istom centru odakle dolaze ti napadi”.

Trifunović za Media.ba kaže da takvi napadi otežavaju novinarski posao jer u momentu kad treba da “kreirate tekstove, materijale za vaš magazin, vi se bavite odbranom od napada koji, evo, već svaki dan traju”.

Svaki od napada se shvata ozbiljno i prijavljuje, a Trifunović kaže da, uglavnom sve završi na prijavi. Za Media.ba se prisjetio i hakerskog napada koji se desio prošle godine kada su sajta izbrisane sve fotografije iz perioda 2018. i 2019. godine.

“Radi se o komplet arhivama naših agencijskih fotografija koje smo imali i koje vi možete vratiti jednu po jednu, a radi se o hiljadama tekstova”, kaže Trifunović.

Dodao je i da je jedna od posljedica hakerskih napada i ta što oni mogu uticati na smanjenje prihoda od oglašavanja jer, kako kaže, “niko neće da se oglašava na sajtu kojem je težak pristup”.

Sve su to, kako kaže Trifunović, dodatni troškovi, a takvi napadi, ponekad, mogu prouzrokovati i nepopravljivu štetu, jer se neki podaci nikad ne mogu vratiti.

“Pored toga što je krivično djelo, ovo treba posmatrati i kao sprečavanje slobode medija, odnosno slobodnog rada novinarima, slobodnom pristupu i objavljivanju informacija”, ističe Trifunović.

SARAJEVO, 22.02.2021. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest glavnoj tužiteljici Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordani Tadić i predstavnicima te pravosudne institucije zbog niza neutemeljenih tvrdnji, optužbi i ozbiljnih pritisaka na rad novinara Avde Avdića.

Nakon što je novinar Avdić na portalu Istraga.ba objavio tekst o navodnim pokušajima ugrožavanja sigurnosti Gordane Tadić, glavna državna tužiteljica uputila je demanti u kojem je, između ostalog, Avdića optužila za „anticivilizacijsko i barbarsko diskreditiranje“ njene ličnosti i „širenje nacionalne i vjerske mržnje“ , te karikaturalnu interpretaciju navodnih prijetnji po njen život sa ciljem  „pripremanja terena za likvidaciju svih onih koji smetaju paraobavještajnom mraku Bosne i Hercegovine“.

Navedeni demanti je objavljen prije dva dana na portalu Dnevnog avaza pod naslovom: „Gordana Tadić: Da li Avdo Avdić i paraobavještajni mrak pripremaju teren za moju likvidaciju?“. Dakle, glavna tužiteljica Tadić u svom reagiranju je optužila novinara Avdića da zajedno sa “paraobavještajnim krugovima” priprema njenu likvidaciju, što predstavlja izuzetno ozbiljnu insinuaciju i optužbu, a bez da je ponudila bilo kakve valjane dokaze i argumentaciju za ovakvu svoju tvrdnju.

Upravni odbor Udruženja BH novinari smatra da je iznošenjem neargumentiranih tvrdnji Gordana Tadić izašla iz okvira legitimnog reagiranja na novinarske komentare i napise, koje ima za cilj demantovati nešto što nije tačno, odnosno što ne odgovara činjenicama,  čime je ugrozila ličnu sigurnost novinara Avde Avdića, predstavljajući ga kao aktera nekakve kriminalne grupe koja planira atentat na glavnu državnu tužiteljicu!? Umjesto da demantuje navode iz Avdićevog teksta, tužiteljica  Tadić piše politički pamflet u kojem samu sebe predstavlja žrtvom, optuživši  novinara  da svojim tekstom vrši „dobro orkestrirane i organizirane“ pritiske na rad Tužilaštva, iako se u pomenutom novinarskom članku ne problematizira niti jedan  konkretan slučaj na kojima radi Tužilaštvo BiH, već istrage o navodnom ugrožavanju sigurnosti  tužiteljice Tadić.

UO BH novinara skreće pažnju na činjenicu da je nejasno je li reagiranje lični odgovor glavne  tužiteljice na pisanje portala Istraga.ba  ili je riječ o reagiranju Tužilaštva BiH kao institucije koja želi zaštititi profesionalni integritet i sigurnost glavne tužiteljice.  S obzirom na to da je demanti medijima upućen sa adrese Ureda glavne tužiteljice, nedvojbeno se radi i o institucionalnom pritisku te pravosudne institucije na pravo novinara na slobodu izražavanja, uključujući i pravo na oštre, pa i brutalne kritike i komentare kada pišu o ponašanju i odlukama javnih zvaničnika i institucija.

Upravni odbor BH novinara podsjeća glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić i Tužilaštvo BiH da, ukoliko smatraju  da je novinar u svom članku oklevetao Tadić i instituciju na čijem je čelu, imaju na raspolaganju zakonske mehanizme  – podnošenje žalbe Vijeću za štampu i online medije i tužbe za klevetu. To je jedini  demokratski i legitimni put borbe protiv neprofesionalnog pisanja medija.  Korištenje moći i utjecaja koji Gordani Tadić omogućuje pozicija glavne tužiteljice te iznošenje proizvoljnih, a istovremeno veoma ozbiljnih optužbi na račun novinara, nikako ne bi trebali biti način „obračuna“ sa novinarima u javnom komunikacijskom prostoru.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 19.02.2021. – Udruženje BH novinari i Društvo novinara BiH su u januaru godine zatražili od bh. vlada da medijske radnike uvrste u prioritetne grupe za vakcinaciju protiv zaraze koronavirusom, a da će se takvo nešto i dogoditi najavljeno je iz vlada Republike Srpske i Brčko distrikta, dok se iz Federalne vlade, još uvijek, niko nije izjasnio po tom pitanju, za Media.ba kaže generalna sekretarka BH novinara Borka Rudić.

Rudić očekuje da bi i Vlada Federacije BiH uskoro mogla donijeti takvu odluku jer, kako kaže, “nema smisla da novinari imaju različit nivo prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu od korone u Federaciji u odnosu na Republiku Srpsku. To je potpuno apsurdno”.

Ipak, ukoliko iz Federalne vlade ne stigne odgovor u toku naredne sedmice, Rudić najavljuje da će BH novinari ponovo uputiti zahtjev toj instituciji. Osim toga, Rudić smatra da bi sve medijske organizacije trebale uputiti zajedničko pismo toj vladi kako bi medijski radnici bili uvršteni u tu prioritetnu listu.

“Ne tražimo mi privilegiju samo radi privilegije da sad smatramo da su novinari neka posebna kasta, već prosto je realno tražiti da se zaštite s obzirom na uvjete rada, kontakte sa velikim brojem ljudi i podatke o broju zaraženih u medijima u prethodnom periodu”, ističe Rudić.

Iako još uvijek nije poznato kada će proces vakcinacije početi, kao ni kada će vakcine stići u BiH, Rudić kaže da su ovakvi zahtjevi upućeni najviše zbog velikog broja zaraženih koronavirusom u bh. medijima.

“Podaci koje mi imamo, da je od 20 do 37 posto uposlenika u pojedinim medijima bilo zaraženo koronavirusom, govore o velikoj potencionalnoj izloženosti zarazi koronavirusom medijskih radnika u BiH”, kaže Rudić i dodaje da vjeruje kako se, u međuvremenu, povećao broj medijskih radnika koji su zaraženi koronavirusom.

Kako bi medijski radnici bili prioritet u procesu imunuzacije protiv koronavirusa, Društvo novinara BiH je poslalo dopis Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je takav zahtjev proslijedilo entitetskim vladama i Odjelu za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

BH novinari su 16. februara ove godine saopštili da je Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta izvršilo korekciju plana vakcinacije protiv COVID-19 na području distrikta, kojom bi predstavnici medija trebali biti među prioritetnim kategorijama stanovništva koje će primiti vakcine.

Nakon apela koje su novinarska udruženja uputila bh. vlastima da uvrste novinare na listu prioriteta za imunizaciju, premijer Republike Srpske Radovan Višković je krajem januara izjavio da će u tom entitetu, nakon zdravstvenih radnika i policije, biti vakcinisani i novinari.

BH novinari su tada pisali da je tu inicijativu podržao i Evropski pokret u BiH iz kojeg su, kako se navodi, naglasili da su novinari od početka pandemije svakodnevno rizikovali vlastito zdravlje kako bi pravovremeno informisali javnost o ozbiljnosti situacije i mjerama štabova civilnih zaštita.

Vakcinisanje medijskih radnika u Srbiji

Inicijativu da medijski radnici budu prioritet u procesu vakcinacije protiv koronavirusa u Srbiji su u januaru ove godine podnijeli Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

NUNS je 16. januara objavio da je iz kabineta premijerke te zemlje Ane Brnabić stigla informacija da su medijski radnici svrstani u prioritetne grupe za imunizaciju od koronavirusa, kao i da je medijskim redakcijama, između ostalog, upućena i molba u kojoj se kaže da mediji ne prijavljuju sve zaposlene nego ljude koji su neophodni za nesmetano funkcionisanje redakcija.

Redakcija Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) je odlučila da iz tog kolektiva budu vakcinisane tri osobe. Među njima je i novinarka Dina Đorđević koja za Media.ba objašnjava da je CINS prvenstveno želio vakcinisati one osobe koje najviše idu na teren kako bi “bili bezbedniji za razgovor s ljudima”.

“Odlazak na teren i razgovor sa sagovornicima uživo deo su našeg posla i, u tom smislu, vakcinacija jeste važna jer nam omogućava da izveštavamo o važnim temama za javnost uz daleko manji rizik da ćemo takvim ponašanjem zaraziti sebe, a time i druge sagovornike, kolege, porodicu”, kaže Đorđević.

Bez obzira na to što su se uposlenici CINS-a prijavili NUNS-u, Đorđević objašnjava da su se prijavljene osobe morale dodatno prijaviti i putem sajta eUprava, putem kojeg se za vakcinaciju prijavljuju svi građani u toj zemlji. Osim toga, putem ovog sajta, osobe koje se žele vakcinisati, kako kaže Đorđević, ostavljaju svoje lične podatke, te biraju vakcinu koju žele primiti.

Đorđević kaže da, u tom smislu, nema razlike između građana i medijskih radnika, te da, nakon prijava, svi čekaju isti poziv za vakcinaciju.

“Sve je isto samo što su oni verovatno dobili dodatno i spisak ko je novinar, a ko nije”, dodaje Đorđević.

Prijave za vakcine i za građane BiH

Rudić kaže da se putem sajta eUprava za vakcinaciju u Srbiji mogu prijaviti i strani državljani, te da se u okviru Regionalne mreže Safejournalists razgovaralo i o tome da se medijski radnici, kao i drugi građani iz BiH, koji se žele vakcinisati mogu prijaviti putem tog sajta, i da nakon što im budu upućen poziv mogu otići u tu zemlju na vakcinaciju i revakcinaciju.

“Oni su dali mogućnost da se prijave strani državljani. Mislim da nije nikakav problem da onaj ko želi da proba taj sistem, može”, kaže Rudić.

(Izvor: Media.ba)

BRČKO, 16.02.2021. – Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta izvršilo je korekciju plana vakcinacije protiv COVID-19 na području Distrikta, tako da će predstavnici medija biti među prioritetnim kategorijama stanovništva koje će primiti vakcine.

Kako je saopćeno iz Vlade Brčko Distrikta, pored zdravstvenih radnika i ranjivih kategorija stanovništva, novinari, snimatelji i drugi medijski profesionalci bit će uvršteni u prvu fazu vakcinacije.

– Uzimajući u obzir značaj novinarske profesije u demokratskom društvu, kao i nemjerljiv doprinos u izvještavanju javnosti o pandemiji koronavirusa i svim društvenim posljedicama koje je ona izazvala, izvršena je gore navedena dopuna kako bi pripadnici novinarske profesije na siguran i slobodan način mogli da nastave obavljanje svojih poslova – navodi se u dopisu Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta.

Ministarstvo civilnih poslova BiH krajem januara uputilo je molbu nadležnim zdravstvenim ustanovama da novinare uvrste na listu prioriteta za vakcinaciju protiv koronavirusa. Premijer Republike Srpske Radovan Višković ranije je najavio da će novinari biti prioritetna grupa za vakcinaciju u tom entitetu, dok se nadležni u Federaciji BiH još uvijek nisu zvanično izjasnili o tome.

BANJA LUKA/SARAJEVO, 12.02.2021. – Upravni odbor Udruženja/Udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Upravi Željeznica Republike Srpske zbog napada na novinarsku ekipu u Banja Luci i pokušaja sprečavanja reportera i snimatelja u obavljanju novinarskih zadataka.

Dok su se pripremali da snime izjavu bivšeg radnika Željeznica RS u srijedu, 10. februara, novinaru Đorđu Vujatoviću i kamermanu koji je radio sa njim prišao je radnik obezbjeđenja Željeznica RS Milenko Kičić, verbalno ih napao i prijetio da će im „razbiti kameru“ i da će ih „razbiti od beton“ ukoliko nastave snimanje. Novinarska ekipa u tom trenutku nalazila se na javnoj površini, na parkingu ispred Željeznica RS, što su bezuspješno pokušali objasniti i radniku obezbjeđenja koji ih je napao. Kamerman je uspio snimiti dio ovog incidenta, a na kraju je pozvana i policija koja je uzela izjave od svih aktera ovog događaja.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju ovaj napad na medijske slobode i ugrožavanje sigurnosti rada novinara i medija. Od Uprave Željeznica RS zahtijevamo da provedu internu istragu incidenta i sankcionišu svog uposlenika Milenka Kičića u skladu sa pravilima o radu preduzeća, kao i da upute javno izvinjenje novinaru Đorđu Vujatoviću. Saopštenje Službe za informisanje Željeznica RS, u kojem se navodi da „po njihovim saznanjima i internim provjerama“ radnik nije uputio prijetnje novinaru, te da je novinarska ekipa „neovlašteno, bez dozvole“ snimala „objekte, prostor i zaposlene u Željeznicama RS“, smatramo nemuštim pokušajima pravdanja napada na novinare, a posebno s obzirom na činjenicu da je na internetu objavljen i javno dostupan snimak incidenta na kojem se jasno čuje kako radnik ovog preduzeća prijeti novinaru i kamermanu.

Ovakvi napadi na novinare koji su samo radili svoj posao i to na javnoj površini, gdje im niko ne može i ne smije zabranjivati snimanje, nedopustivi su u jednom demokratskom društvu. Nažalost, ovo nije prvi takav slučaj u Bosni i Hercegovini – slično se dogodilo i prije dvije godine kada je na radnom zadatku fizički napadnut fotograf online magazina Žurnal Adi Kebo, ali i u mnogim drugim situacijama.

UO BH novinara skreće pažnju da mnogi uposlenici javnih institucija i preduzeća evidentno nisu dovoljno upoznati sa pravima novinara i medija, što nerijetko dovodi do ovakvih događaja i nasilnih pokušaja sprečavanja medijskih ekipa u obavljanju njihovog posla. Stoga naglašavamo potrebu da menadžmenti institucija u BiH upoznaju svoje uposlenike, posebno one koji rade na poslovima obezbjeđenja, barem sa temeljnim pravima novinara, u koje spada i obavljanje novinarskih zadataka na javnim površinama bez ometanja.

Upravni odbor Udruženja/Udruge BH novinari – Linija za pomoć novinarima

SARAJEVO, 09.02.2021. – Javne institucije u Bosni i Hercegovini trenutno nemaju zakonsku obavezu da objavljuju informacije od javnog interesa, a borba građana, nevladinih organizacija i medija za njihovo objavljivanje često traje godinama. Zbog toga su organizacije civilnog društva u BiH uputile inicijativu nadležnim institucijama sa zahtjevom da se što prije pristupi izmjenama Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.

Osnovni cilj inicijative jeste da se u zakon uvede princip proaktivne transparentnosti, gdje bi se uspostavili jasni standardi koji uključuju i katalog informacija koje će sve javne institucije morati objavljivati na svojim internet stranicama. Pored toga, ovaj princip predviđa i dosljednu primjenu zakona kroz jačanje kapaciteta državnih službenika koji postupaju po zakonu, ali i uspostavljanje djelotvornog nadzora nad poštovanjem zakona i uvođenjem sankcija za njegovo kršenje.

U BiH trenutno javne institucije ne objavljuju brojne informacije o trošenju budžetskog novca, javna preduzeća kriju podatke o poslovanju, a pravosudne institucije informacije o završenim sudskim procesima. Većina ovih informacija trebale bi biti javno objavljene jer dugogodišnji sudski procesi za njihovo dostavljanje onemogućavaju pravovremenu reakciju javnosti, zbog čega često nastaje šteta po interes građana.

Zato organizacije civilnog društva podsjećaju da se jedna od predviđenih mjera Strateškog okvira za reformu javne uprave za period 2018-2022 odnosi upravo na povećanje dostupnosti informacija, gdje bi se trebao uvažavati princip maksimalne transparentnosti. Također, BiH je 2014. godine pristupila Inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP Inicijativa) koja se zasniva na ideji da je otvorena vlast dostupnija i odgovornija prema građanima. BiH je još 2012. godine ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima koja ohrabruje javne vlasti da na sopstvenu inicijativu objave službene dokumente kad je god to moguće, promovišući tako transparentan i efikasan rad javne uprave.

Organizacije civilnog društva iz BiH pozvale su ovlaštene predlagače na svim nivoima vlasti, a u prvom redu Ministarstvo pravde BiH, da pripreme prijedlog novog Zakona o slobodi pristupa informacijama uvažavajući SIGMA-ine principe za javnu upravu koji se odnose upravo na proaktivnu transparentnost, kao i Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima, te strateška opredjeljenja iz reforme javne uprave i OGP Inicijative.

U Zakonu bi trebalo definisati obavezu proaktivnog objavljivanja operativnih informacija, zatim informacija o organizacionoj strukturi, budžetske i druge informacije o radu javnih vlasti. Također, trebalo bi jasno definisati uzak krug izuzetaka kod pristupa informacijama, uz obavezno sprovođenje testa javnog interesa. Predlaže se i uvođenje inspekcijskog nadzora i sankcija u slučaju nepoštovanja zakonskih odredbi jer trenutni zakon ne djeluje destimulativno na javne institucije koje skrivaju informacije od javnog značaja.

Inicijativu su potpisali: Transparency International u BiH, Savjetodavno vijeće Inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“, Udruženje/udruga BH novinari, Centar za istraživačko novinarstvo, Centar za zastupanje građanskih interesa, Sarajevski otvoreni centar, UG „Zašto Ne“, Vanjskopolitička inicijativa BH, Centar za promociju civilnog društva i Fondacija Udružene žene Banja Luka.

SARAJEVO, 08.02.2021. – Mediji u Bosni i Hercegovini o nasilju nad ženama treba da izvještavaju kontinuirano, a ne samo onda kada se nasilje desi ili kada je u fokusu javnosti konkretan slučaj, poručuju stručnjaci u oblasti medija i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

U posljednjih nekoliko sedmica, nakon što je srbijanska glumica Milena Radulović za silovanje optužila učitelja glume i reditelja Miroslava Aleksića, širom regije su pokrenute različite inicijative prijavljivanja nasilja i diskusije o njegovoj rasprostranjenosti.

„Trenutna dešavanja u vezi sa svjedočanstvima žena i djevojaka iz regije o iskustvima seksualnog uznemiravanja i nasilja ukazuju koliko je učestalo nasilje nad ženama u regiji i da je neophodno preduzeti hitne mjere za suzbijanje ovog problema“, poručuju iz Ureda UN Women u BiH, gdje je putem društvenih mreža i medija u posljednjih nekoliko sedmica bilo mnogo navoda o nasilju i neprimjerenom ponašanju na visokoškolskim ustanovama, ali i u pojedinačnim ličnim iskustvima žena i djevojaka.

„Mediji imaju iznimno važnu ulogu u sprečavanju nasilja, pogotovo u situacijama kada je problem nasilja nad ženama u fokusu javnog diskursa. Iznimno je bitno da se o temi rodno zasnovanog nasilja, u svim njegovim formama, izvještava u skladu sa etičkim načelima struke, te da se nasilje problematizira kao društveni, a ne privatni problem“, dodali su iz UN Women u BiH.

Nakon objave intervjua sa Radulović u Blicu, i druge žene i djevojke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije su počele anonimno dijeliti svoja iskustva seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja a jedna od prepoznatljivih i upečatljivih inicijativa je stranica „Nisam tražila“, formirana 18. januara, koja je za manje od tri sedmice dobila oko 40 hiljada pratitelja.

Novinarka Vanja Stokić o ovoj temi kaže da je tužno što se neki mediji ovom temom bave samo kada neka poznata ličnost javno progovori o svom iskustvu, ali i da ne smijemo medijski prostor svoditi samo na njih te dodaje da, iako ih je malo, u BiH postoje i odgovorni mediji koji profesionalno rade svoj posao.

„Sjajno je što su žene i muškarci (malo ih je, ali su prisutni) odlučili da podijele svoja bolna iskustva. To njihovim sugrađanima pokazuje da se ta vrsta nasilja ne dešava tamo negdje, na udaljenom Zapadu, već u njihovom komšiluku, ljudima koje sreću na ulici. Da ga čine ljudi sa kojima možda piju kafu svakog dana. Mi ne možemo znati da li su ta iskustva autentična, ali ne možemo dopustiti sebi da žrtvu odmah u startu optužujemo da laže. Ja lično sam protiv svakog slijepog prenošenja podataka, posebno sa društvenih mreža“, kaže Stokić.

Uznemiravanje na osnovu spola i seksualno uznemiravanje su definisani zakonima Bosne i Hercegovine. U skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, seksualno uznemiravanje definiše se kao svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Projekt koordinatorica Udruženja BH novinari Milica Samardžić smatra da je veoma bitno napraviti prostor u kome osobe koje se suočavaju sa rodno zasnovanim nasiljem mogu slobodno govoriti o onome što im se dešavalo kako bi cijela zajednica shvatila da je seksualno nasilje sveprisutno, ali se o njemu, zbog stigmatizacije i sramote, malo govori.

„Sa jedne strane ovakve akcije ohrabruju osobe koje godinama trpe nasilje da izađu iz kruga nasilja, a sa druge strane možda mogu i da izvrše pritisak na odgovorne institucije da preuzmu odgovornost i efikasnije se angažuju u prevenciji nasilja i zaštiti osoba koje su pretrpjele nasilje“, dodaje ona.

„Prije svega, mediji trebaju da o nasilju nad ženama, bez obzira o kojoj vrsti nasilja je riječ, izvještavaju konstantno, uz ozbiljnu analizu nasilja kao društvenog problema, pružajući korisne, edukativne i potpune informacije publici, a ne samo onda kada se desi sam čin nasilja ili ukoliko se radi o obilježavanju nekog datuma“, kaže Samardžić za Media.ba i naglašava da se mora voditi računa o terminologiji koja se koristi, izbaciti senzacionalističke i nedovršene naslove, ne izvlačiti detalje iz života žene ili djevojčice koja je preživjela nasilje, kako takvi medijski sadržaji ne bi doveli do sekundarne viktimizacije.

„Autori tekstova uvijek moraju razmišljati u pravcu da svojim pričama pomognu još nekome da izađe iz kruga nasilja, da potraži pomoć kod nadležnih institucija/organizacija, ili makar da ponude SOS brojeve telefona na koje se može prijaviti nasilje“.