BANJALUKA/SARAJEVO, 22.01.2020. – Kao rezultat želje da što prije informišu čitaoce, tradicionalni mediji sve više gube kredibilitet preuzimajući neprovjerene informacije sa društvenih mreža i dalje ih prosljeđujući čitaocima.

Iz Savjeta za štampu BiH kažu da brojne važne institucije koriste društvene mreže za prenos informacija.

“Popularizacija društvenih mreža se odrazila i na njihovu prisutnost i uticaj u medijima. Brojne institucije i organizacije, zvaničnici pa čak i predsjednici država sve češće biraju društvene mreže kao kanal komuniciranja, na kojem objavljuju zvanične informacije”, kazali su iz Savjeta za štampu BiH za “Nezavisne”.

Dodaju da je logično da mediji posežu za društvenim mrežama kao jednim od izvora iz kojih crpe informacije, ali, kako navode, novinari moraju biti jako oprezni i provjeravati informacije, posebno kada su one od velikog društvenog značaja.

“Važno je provjeriti da li se radi o verifikovanim profilima. Facebook, Twitter, Instagram itd. nikako ne smiju biti jedini izvor informacija u ozbiljnom istraživačkom novinarstvu”, dodali su iz Savjeta za štampu BiH.

Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazerea Balkansa i sekretar Kluba novinara Banjaluka, smatra da društvene mreže imaju značajan uticaj na medije.

“Društvene mreže imaju značajan uticaj na medije, što može da bude mač sa dvije oštrice. S jedne strane, možete da otkrijete dosta korisnih informacija i uspostavite kontakte, a sa druge strane mnogo informacija na društvenim mrežama jednostavno nije tačno”, kazala je ona.

Kako navodi, ona podržava korištenje društvenih mreža u novinarskom poslu, ali uz obaveznu provjeru.

“Zbog toga, copy – paste preuzimanje informacija sa društvenih mreža treba provjeravati, kao i informacije s portala. Portali, kao mediji, kod nas nisu uređeni, a novinarstvo je odgovoran posao i morate biti sigurni da ste objavili tačnu informaciju”, rekla je Smiljanićeva za “Nezavisne”.

Iz Udruženja “Bh. novinari” navode da su društvene mreže već odavno jedan od najmoćnijih alata za prenos informacija.

“Iako po svojoj strukturi ne spadaju u medije u tradicionalnom smislu, činjenica je da su društvene mreže već odavno postale jedan od najmoćnijih alata za prenošenje informacija, pa je stoga i logično da mediji preuzimaju različite sadržaje i objave sa društvenih mreža”, kazali su iz ovog udruženja.

Kako su naveli, postalo je uobičajeno prenošenje Facebook ili Twitter objava, navodeći primjer bh. političara koji su svjesni da putem društvenih mreža svoje stavove prenose velikom broju građana, a da pri tome uopšte ne moraju direktno komunicirati s novinarima niti se pojaviti u medijima.

“Sigurno je da takvi sadržaji privlače pažnju javnosti i uglavnom imaju veliku čitanost. Međutim, problem je što mediji u najvećem broju informacije s društvenih mreža preuzimaju bez bilo kakve prethodne provjere”, rekli su iz ovog udruženja, dodavši da novinari i urednici treba da budu i te kako oprezni kada prenose takve objave.

“Veliki broj lažnih vijesti koje kruže u online sferi, kao i potreba za senzacionalističkim naslovima može dovesti ne samo do negativnog uticaja na čitalačku publiku, narušavanja kredibiliteta medija, već i do tužbi za klevetu koje stvaraju dodatni finansijski pritisak na medije”, dodali su iz Udruženja “Bh. novinari”.

SARAJEVO, 19.01.2021. – Udruženje/udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima uputili su danas Ministarstvu sigurnosti BiH, Službi za poslove sa strancima i MUP-u Unsko-sanskog kantona zahtjev da omoguće slobodan i neometan rad svim novinarima i medijskim profesionalcima koji izvještavaju o migrantima na području USK.

Kako se navodi u zahtjevu, Linija za pomoć novinarima je dobila pet prijava novinara o kršenjima njihovih prava i medijskih sloboda, ograničenju kretanja novinarskim ekipama, posebno u kampu Lipa, kao i o više nasilnih pokušaja policije i policijskih inspektora da oduzimu mobitele i snimljeni materijal pojedinim novinarima.

– Naročito su teški uvjeti rada novinara u kampu Lipa, nakon formiranja novog kampa uz posredovanje Oružanih snaga BiH, gdje nije označena zona kampa, gdje nema posebnog mjesta za novinare na kojem bi mogli uzimati izjave od migranata ili posjetitelja kampa, te gdje se ne poštuju minimalne potrebe fotoreportera i snimatelja za pravljenje kvalitetnih snimaka. Posebno nas brine činjenica da medijskim ekipama nije dozvoljeno približavanje novom kampu Lipa, a pojedini policajci i inspektori su, po svojoj slobodnoj volji, određivali šta novinari mogu i smiju snimati, a šta ne!? Uz zloupotrebu policijskih ovlasti, pojedini policijski službenici su šikanirali novinare, pokušavali oteti snimljeni materijal ili su ih,  uz pogrdne riječi, tjerali što dalje od kampa Lipa – navodi se u pismu BH novinara nadležnim institucijama.

Iz BH novinara podsjećaju da su ovakvi postupci vlasti u suprotnosti sa pravima novinara na slobodan i siguran rad, te da predstavljaju eksplicitna kršenja domaćih zakonskih propisa, međunarodnih konvencija i OSCE smjernica za postupanje policije u kontaktu sa medijima. Od predstavnika nadležnih institucija i službenika u kampovima odlučno zahtijevaju, između ostalog, da odmah osiguraju nesmetan rad svim medijskim ekipama koje izvještavaju o migrantima i migrantskoj krizi na cijelom području USK, te da zaustave “uznemiravanje, šikaniranje, isljeđivanje i nezakonito pretresanje novinara i snimatelja”.

– Istovremeno, očekujemo da odmah pozovete na odgovornost sve vaše policajce i inspektore koji su nasilno pokušavali oteti mobitele i uništiti novinarski materijal, a čija su imena poznata Liniji za pomoć novinarima, te da osigurate posebno mjesto za novinare u kampu Lipa, na kojem će novinarske ekipe moći snimati, razgovarati sa migrantima i svim drugim osobama koje rade na saniranju posljedica migrantske krize u USK, ukoliko je to neophodno zbog izvođenja građevinskih radova u samom kampu – stoji u zahtjevu BH novinara.

O navedenim zahtjevima BH novinari i Linija za pomoć novinarima obavijestit će Delegaciju Evropske unije u BiH, Misiju OSCE i Ured Vijeća Evrope, te zatražiti njihovu intervenciju ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni, a novinarima onemogućeno obavljanje novinarskih zadataka.

SARAJEVO, 15.01.2021. – Najmanje 500 novinarki i novinara iz cijele Bosne i Hercegovine u protekle tri godine koristilo je usluge Linije za pomoć novinarima (FMHL), besplatnog pravnog servisa koji djeluje u okviru Udruženja/udruge BH novinari. U istom periodu novih 165 slučajeva je prijavljeno i rješavano kroz Liniju za pomoć novinarima, uključujući još 30-tak slučajeva iz prethodnih godina za koje ne postoje finalne odluke ili rješenja u korist novinara i medija, istaknuto je na Izvještajnoj skupštini Udruženja BH novinari, koja je održana danas putem Zoom platforme.

Samo u 2020. godini Linija za pomoć novinarima zabilježila je 69 različitih oblika kršenja prava i sigurnosti novinara i medijskih sloboda. Udruženje trenutno zastupa novinare i medije u 5 slučajeva klevete, 2 radna spora i jednom krivičnom postupku koji je pokrenuo novinar radi prijetnji putem interneta.

Delegati Skupštine su istaknuli da je protekla godina bila posebno teška za novinare i medijske profesionalce. Mnogi su zbog posljedica pandemije ostali bez posla, a u posebno nezavidnoj situaciji našli su se freelanceri. Kako je najavljeno, naredne sedmice BH novinari će uputiti zvanični zahtjev entitetskim vladama da se novinari i medijski radnici uvrste na listu profesija koje su pogođene pandemijom, kao i da budu stavljeni na listu prioriteta za vakcinaciju. Plan je i da se oformi medijska koalicija koja će sistemski raditi na otklanjanju posljedica pandemije za novinare I medijske profesionalce, kako onih finansijskih, tako i psiholoških. Pored navedenog, veliki dio diskusije bio je posvećen i potrebi osnivanja sindikata na entitetskim nivoima koji bi se bavili isključivo pravima novinara i ostalih medijskih profesionalaca. Delegati su se složili da se u ovoj godini toj inicijativi posebno posveti pažnja s obzirom na činjenicu da su novinari jedna od rijetkih profesija u državi koja nema svoj strukovni sindikat.

BH novinari su u posljednje tri godine organizovali ukupno 91 događaj uz učešće 2.446 sudionika, među kojima su bila i 163 predstavnika lokalnih vlasti te 1.470 predstavnika međunarodnih i nevladinih organizacija, javnih institucija i drugih udruženja i organizacija. Važan dio aktivnosti Udruženja u proteklom periodu bila je izrada amandmana na krivične zakone u BiH sa ciljem poboljšanja efikasnosti djelovanja pravosudnih institucija u procesuiranju napada na novinare i kažnjavanju napadača. U maju 2019. amandmani su predati vlastima na nivou države, entiteta i Brčko Distrkta, ali još uvijek nema adekvatnog odgovora na prijedloge BH novinara.

I u protekloj godini koju je obilježila pandemija COVID-19, BH novinari su bili posvećeni uslugama i aktivnostima  koje su trebale olakšati rad novinarima i medijima, među kojima je posebno značajna bila besplatna psihološka podrška novinarima, blogerima, freelancerima i drugim medijskim radnicima na teritoriji cijele BiH u saradnji sa udruženjima psihologa Kantona Sarajevo i Republike Srpske, te sa tri klinička psihologa – terapeuta iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva. U periodu od maja do kraja decembra 2020. održane su tri grupne terapeutske sesije sa uposlenicima medija iz Sarajeva i Mostara, te 158 individualnih terapija. Korisnici psihološke podrške bili su novinari i novinarke iz različitih medija, a većina ih je zatražila pomoć radi profesionalnog zamora i stresa, te radi negativnih posljedica pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje.

Kao član regionalne mreže novinarskih udruženja Safejournalists.net, BH novinari kreirali su bazu podataka u okviru koje je do sada objavljeno 179 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijima iz BiH. U 2020. godini je zabilježeno ukupno 20 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijima, te objavljeno 11 regionalnih saopćenja koja su se odnosila na napade i pritiske na novinare i medijske kuće iz BiH.

Značajan dio aktivnosti BH novinara bio je usmjeren na zaštitu autorskih prava medijskih profesionalaca, te jačanje položaja novinarki u medijima i  njihovu zaštitu u slučajevima rodno zasnovanog i online nasilja. Prije tri godine osnovana je Mreža novinarki u BiH, koja danas broji 170 članica iz cijele države. Aktivnosti Mreže usmjerene su, između ostalog, na jačanje kapaciteta novinarki i urednica radi efikasnije zaštite slobode izražavanja i drugih ženskih ljudskih prava u medijima, poboljšanje znanja novinarki, studentica novinarstva i drugih medijskih profesionalaca o rodnim politikama, ravnopravnosti uredničkim, menadžerskim i upravljačkim pozicijama, kao i jačanje javne svijesti o potrebi efikasnije zaštite prava novinarki. U izvještajnom periodu BH novinari pokrenuli su i učestvovali i u nizu drugih projektnih aktivnosti od značaja za medije i novinare, među kojima su projekat Mediji i javni ugled, pokrenut sa ciljem promoviranja transparentnosti medijskog vlasništva, zatim projekat JUFREX, u okviru kojeg novinari i urednici zajedno sa predstavnicima pravosudnih institucija nastoje unaprijediti zakonski okvir i pravosudnu praksu kada su u pitanju slučajevi vezani za medije, te Novinarska akademija namijenjena prvenstveno edukaciji mladih novinara kroz ljetne i zimske kampove…

Na kraju, treba reći i da su BH novinari jedno od rijetkih novinarskih udruženja BiH i regije koje je razvilo snažne vlastite istraživačke kapacitete i formiralo mrežu istraživača i stručnjaka za medijske slobode i odgovorno novinarstvo. Zahvaljujući tome je u protekle tri godine provedeno 21 tematsko istraživanje/anketa/monitoring, uz sudjelovanje najmanje 3.000 medijskih profesionalaca i predstavnika civilnog društva, ranjivih i manjinskih grupa.

Na današnjoj Izvještajnoj skupštini delegati su razgovarali i o radu klubova novinara u BiH te Upravnog odbora Udruženja, a usvojen je i program rada za 2021. godinu.

BANJALUKA/SARAJEVO, 13.01.2021. – Serija prijetnji i napada na novinare nastavljena je i tokom prošle godine, kada su zabilježene desetine ovakvih slučajeva, zbog čega novinarska zajednica izražava oštar protest te ističe da bi stroža kaznena politika uticala na to da se ovaj problem ublaži.

Kako su nam potvrdili iz Udruženja “BH novinari”, tokom prošle godine Linija za pomoć novinarima zabilježila je 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, kao što su prijetnje smrću, fizički napadi, oštećenje imovine novinara, itd, a u mnogim slučajevima, kako dodaju, pravosuđe sporo reaguje.

Kako navode iz Udruženja “BH novinari”, u 2020. zabilježena su četiri slučaja fizičkih napada na novinare, pet eksplicitnih prijetnji smrću i čak 26 verbalnih prijetnji i političkih pritisaka na novinare i urednike.

Borka Rudić, generalni sekretar “BH novinara”, kaže da je lani bio povećan broj slučajeva online nasilja i prijetnji prema novinarima.

Prema njenim riječima, napadi na novinare i druge medijske profesionalce se moraju tretirati, istraživati i sankcionisati na isti način kao i u slučaju počinjenih krivičnih djela prema pripadnicima svih profesija od javnog značaja.

“Inače, 30 odsto krivičnih djela prema medijskim djelatnicima procesuira se u skladu s postojećim krivičnim zakonima, što praktično znači da se može govoriti o ‘nedostupnosti pravde’ novinarima i diskriminirajućem pristupu pravosuđa”, kazala je Rudićeva.

U mnogim slučajevima, istakla je, pravosuđe reaguje sporo te istrage traju mnogo duže od propisanih devet mjeseci za donošenje tužilačke odluke.

Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina”, naglašava da svaki napad na novinare treba da bude do kraja istražen.

“Svaka prijetnja, pa i ova posljednja upućena redakciji ‘Nezavisnih novina’, mora biti do kraja istražena jer ne znamo ko od njih zaista misli ozbiljno ono što izrekne”, kazala je Gojković Arbutina, i dodala da, nažalost, odlučnosti nema i mahom sve stane kada policija podnese izvještaj tužilaštvu, te da se sve vrti ukrug do novih prijetnji.

Kako kaže, važno je apelovati na institucije da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice.

“Svjedoci smo da su se neke prijetnje i obistinile pa još jednom apelujemo na institucije da se napad na novinare tretira kao napad na službena lica i time pooštre kazne jer smo sigurni da bi to obeshrabrilo svakog potencijalnog napadača i stvorilo bezbjednije okruženje za rad medija na ovim prostorima”, dodala je Gojković Arbutina.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, smatra da su napadi na novinare posljedica klime u kojoj su oni predstavljeni kao neprijatelji.

“Sve veći broj napada na novinare, vrijeđanja, javnog targetiranja, posljedica su stvorene dvodecenijske klime u ovoj zemlji u kojoj su novinari neprijatelji, strani plaćenici ili domaći izdajnici, koje je dozvoljeno napadati bez sankcija”, rekao je Vukelić.

Istakao je i da najviši zvaničnici svojim ponašanjem prema novinarima šalju poruku svim ostalim nivoima vlasti da je to prihvatljivo ponašanje. Kako je rekao, tu je i odbijanje zakonodavne vlasti na svim nivoima u BiH da konačno ispune deklarativno javno obećanje o donošenju zakona prema kojem bi napadači na novinare bili oštrije sankcionisani, odnosno njima bi bile izrečene veće kazne.

“Čim ne postoji spremnost da se to uradi, mislim da im odgovara ovakva situacija u kojoj novinari koji istražuju budu napadani i kažnjavani, a s druge strane oni koji su pod političkom kontrolom bespogovorno slušaju i imaju ‘slobodu’ da postavljaju pitanja koja im se dostave”, naglasio je Vukelić.

SARAJEVO, 08.01.2021. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju prijetnje koje je Adnan Čakalović, viši stručni saradnik Sektora za izbjeglice i raseljena lica pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH,  6. januara uputio novinarki online magazina Žurnal, Zinaidi Đelilović.

U telefonskom razgovoru sa novinarkom Žurnala, koja ga je pozvala kako bi od njega dobila komentar u vezi sa pričom na kojoj radi, Čakalović je uputio niz brutalnih prijetnji Zinaidi Đelilović, rekavši, između ostalog: “Ako si ovdje (u Sarajevu), naći ću te. Vjeruj mi, bićeš moja.” Nakon što ga je novinarka obavijestila da se razgovor snima i da će protiv njega biti podnesena prijava, Čakalović je odgovorio: “Slobodno, nabijem na k… i tebe i policiju”.

Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima traže od MUP-a Kantona Sarajevo da hitno istraži ove prijetnje i poduzme sve potrebne radnje kako bi se spriječilo eventualno ugrožavanje sigurnosti novinarke Đelilović i redakcije Žurnala. Ovakve prijetnje predstavljaju nedopustiv atak na slobodu rada novinara i medija i moraju biti oštro i pravovremeno sankcionirane.

Također, od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH zahtijevamo da odmah pokrene disciplinski postupak protiv svog uposlenika Adnana Čakalovića zbog navedenih prijetnji novinarki, te da mu izrekne mjere u skladu sa zakonom i pravilnikom o radu te institucije. Prijetnje novinarima fizičkim nasiljem predstavljaju ozbiljno krivično djelo, a kada takve prijetnje dolaze od službenika koji obavljaju funkcije u državnim institucijama, onda to ima posebnu težinu, jer se na taj način šalje i poruka javnosti da napadači na novinare mogu proći nekažnjeno. Čakalovićevo primitivno i bahato ponašanje, koje je zabilježeno i na audio snimku koji je objavio Žurnal, direktno narušava ugled institucije čiji je zadatak da se bori podjednako za ljudska prava svih građana i građanki BiH, pa tako i novinara, kojima se mora omogućiti da svoj posao rade slobodno i u sigurnom ambijentu. Stoga od predstavnika Ministarstva očekujemo da će učiniti sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se ovakvi postupci ubuduće spriječili i jasno stavilo do znanja svim državnim službenicima da je takvo ponašanje prema novinarima neprihvatljivo u jednom demokratskom društvu.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima će o prijetnjama novinarki Žurnala obavijestiti domaće i međunarodne organizacije za zaštitu slobode izražavanja i sigurnosti novinara, te zatražiti i njihovo reagiranje.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 06.01.2021. – Više od 600 novinara umrlo je od COVID-19 u 59 zemalja tokom deset mjeseci 2020. godine, saopćeno je u utorak iz Press Emblem Campaign (PEC), organizacije sa sjedištem u Ženevi. To je 60 preminulih mjesečno ili dva poznata smrtna slučaja dnevno u svijetu.

“Od 602 novinara koji su umrli od COVID-19 od 1. marta, Latinska Amerika zabilježila je najviše slučajeva, odnosno više od polovine ili 303 smrti”, saopćeno je iz PEC-a, prenosi Anadolu Agency.

Azija slijedi Latinsku Ameriku sa 145 smrtnih slučajeva, ispred Evrope s 94, Sjeverne Amerike sa 32 i Afrike sa 28.

“Zbog svoje profesije, novinari koji odlaze na teren posebno su izloženi virusu. Neki od njih, naročito freelanceri i fotografi ne mogu raditi od kuće”, rekao je glavni tajnik PEC-a Blaise Lempen.

Iz ove nevladine organizacije naveli su kako žale zbog mnogih smrti koje su se mogle spriječiti. Kada je potrebno, podržavaju zahtjeve za novčanom pomoći porodicama novinara koji su umrli od koronavirusa. Iz PEC-a ističu da bi medijski radnici koji prate one koji boluju od COVID-19 trebali imati prioritetni pristup cjepivu protiv virusa.

Peru je zemlja s najvećim brojem smrtnih slučajeva, budući da su 93 medijska radnika umrla od koronavirusa od marta, prema podacima Peruanskog nacionalnog udruženja novinara. Brazil je drugi sa 55 žrtava, ispred Indije sa 53 smrtna slučaja i Meksika sa 45. U Ekvadoru su zabilježena 42 smrtna slučaja, a u Bangladešu 41. Kada su u pitanju evropske zemlje Italija je zabilježila najveći broj preminulih novinara – 37, a Sjedinjene Američke Države su u medijima prebrojale 31 žrtvu od COVID-19, Pakistan 22, Turska 17, Velika Britanija 13, Panama 11 i Bolivija devet smrtnih slučajeva. U ostalim zemljama zabilježeni su manji brojevi smrtnih slučajeva novinara.

BANJALUKA/SARAJEVO, 04.01.2021. – Zloupotrebe instituta klevete u BiH su česte i nedopustive, a čak su zabilježeni i slučajevi da sudovi imaju duple aršine kada je riječ o tužbama protiv novinara i medija u kojima su zaposleni.

“Nažalost, zloupotrebe instituta klevete su sve češće. Mnogi to vide kao način da spriječe novinare u obavljanju svog posla i stvore pritisak na medije. Tekstovi potkrijepljeni dokazima i činjenicama nisu garancija da nećete biti tuženi. Tužba će vjerovatno pasti na sudu, ali oduzima dragocjeno vrijeme novinarima koje treba da posvete pisanju, te stvara osjećaj autocenzure, a medije stavlja pod pritisak zbog neizvjesnosti ishoda presude”, kaže za “Nezavisne” Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

Kako dodaje, najčešće institut klevete zloupotrebljavaju političari, koji bi zbog funkcije trebalo da imaju veći prag tolerancije na istraživanje novinara.

“Drugi problem je što sudovi nemaju usklađenu praksu pa su tako u jednom slučaju koji smo analizirali presudili u korist medija, pozivajući se na veći prag tolerancije javnog zvaničnika, a u drugom protiv medija, gdje je sudija ocijenio da je političar poznat u javnosti i time je njemu nanesena veća šteta”, pojasnio je Vukelić.

Slažu se i u Udruženju “BH novinari” da su zloupotrebe Zakona o zaštiti od klevete kao sredstva nedozvoljenog pritiska na medije česte, nedopustive i uglavnom dolaze od javnih ličnosti, najčešće političara i nosilaca javnih funkcija.

“O tome govori podatak da je aktivno blizu 300 tužbi protiv urednika, novinara i izdavača, što je zabrinjavajuća brojka. Drugi problem je što tužbe podnose osobe koje zloupotrebljavaju svoju političku moć i, direktno ili indirektno, utiču na ishode tužbi koji su najčešće u korist tužitelja – nositelja javnih funkcija, iako je to u suprotnosti sa standardima Vijeća Evrope i praksom Evropskog suda za ljudska prava”, kažu iz Udruženja “BH novinari”.

I u ovom udruženju ističu da sudovi koji se bave klevetom nemaju iste profesionalne standarde pa se dešava da u “istom” predmetu, s istim činjenicama i kontekstom, sud donese dvije različite presude, kao što je to bilo nedavno kod Osnovnog suda u Banjaluci po tužbama novinara Vladimira Kovačevića.

“Veliki broj tužbi za klevetu, riješenih u korist političara, kod medija nužno proizvodi cenzuru i samocenzuru. Novinari odustaju od pisanja o kriminalu i korupciji jer ne žele dane provoditi na sudovima umjesto u redakcijama”, kažu iz Udruženja “BH novinari”.

Iz Savjeta za štampu BiH napominju da se tužbe za klevetu često zloupotrebljavaju i predstavljaju sredstvo pritiska na rad medija, često dovodeći u pitanje postojanje medija.

“BiH ima kvalitetne zakone o zaštiti od klevete, ali manjkavosti u primjeni zakona i neujednačena sudska praksa zahtijevaju dodatnu pažnju”, navode iz Savjeta za štampu BiH u izjavi za “Nezavisne novine“.