SARAJEVO, 30.12.2020 – Istraživanje Udruženja novinara Srbije “Ekonomski i društveni položaj novinara”, koje je rađeno u oktobru i novembru, pokazalo je da prema podacima Sindikata novinara Srbije u Srbiji ima najviše medijskih radnika i novinara u odnosu na zemlje u regionu – oko 9.000, među kojima je 5.000 novinara.

Prema podacima UNS iz 2019. veliki izdavači kao što su javni servisi, Pink, Politika, Novosti, Ringijer, Prva, Mađar So, Studio B i B92 zapošljavaju oko 80 odsto svih zaposlenih u medijima, a 37 medija ima samo po jednog zaposlenog, dok u 10 poslove obavljaju volonteri.

Kada je riječ o platama, u istraživanju se navodi se da je oko 60 odsto novinara honorarno zaposleno, a da ih po tipu ugovora slijede fotoreporteri, da 34 odsto novinara mora da radi dodatni posao i da su plate ispod republičkog prosjeka između 38.000 i 45.000 dinara.

Istraživačica Ruža Ćirković rekla je da su plate u javnim servisima nešto više od republičkog prosjeka, ali da su plate u javnim servisima u prosjeku takve zbog plata direktora. Ćirković je dodala da je plata u RTS sedam odsto viša od prosjeka u državi, u Sjevernoj Makedoniji oko 11,7 odsto, u Federaciji BiH oko 20 odsto i u Sloveniji oko 21 odsto, ali da na to utiču plate direktora javnih servisa, pa tako plata direktora HRT iznosi 3,8 prosječnih plata, BHRT pet prosječnih plata, RTCG 5,3 prosječnih plata i RTS 6,4 prosječne plate (podatak iz 2015. godine).

Ona je istakla da je položaj zaposlenih u javnim servisima regulisan kolektivnim ugovorima, da se doprinosi plaćaju na cijelu platu i da imaju više sindikata i dodala da u Sloveniji javni servis ima čak i radnički savjet sa širokim ovlaštenjima.

Ruža Ćirković je izdvojila problem što je privatnim medijima neisplativo da imaju specijalizovane novinare za neku oblast, već da im više odgovaraju novinari “opšte prakse” i da se u regionu samo u HRT vidi briga za obrazovanje novinara.

U istraživanju koje je dostavljeno medijima predstavljeni su i podaci Lokal presa koji pokazuju da je prosječna plata novinara na lokalu na nivou minimalca, da su najčešći oblici kršenja sloboda i prava tokom 2019. bili neravnopravan tretman i uskraćivanje lokalnih izvora za sufinansiranje.

Predstavnica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever rekla je da se medijski sektor još nije oporavio od ekonomske krize 2007. godine, a da je novinarska plata u Hrvatskoj dovoljna da se nategnuto preživi mjesec. Ona je ukazala da kolektivne ugovore u Hrvatskoj imaju samo HRT i novinska agencija Hina, da plate stalno padaju i da se neprofitni sektor, u kojem ima dobrih medija, suočava sa tim da se u prethodnih pet godina sredstva ne dodjeljuju ili se dodjeljuju na sumnjiv način.

Iztok Jurančić iz Sindikata novinara Slovenije rekao je da su razlike u platama novinara velike i da neki primaju platu na nivou minimalca, a da ima i onih koji imaju plate više od prosječnih, kao i da se taj sindikat bori da se novinari ne zapošljavaju na fiktivne ugovore.

(Izvor: Udruženje novinara Srbije)

SARAJEVO/BIHAĆ,  27.12.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima izražavaju zabrinutost zbog povećanja pritisaka na novinare i medije koji izvještavaju o migrantima i migrantskoj krizi u Unsko–sanskom kantonu (USK), nastaloj nakon što je zatvoren, pa onda zapaljen migrantski centar Lipa.

Politički pritsci, prijetnje novinarima i govor mržnje na društvenim mrežama, koje pokreću političari iz  USK, a u stopu ih prate građani i pojedine nevladine organizacije, predstavljaju nedopustivo kršenje prava novinara na slobodan i siguran rad, te izvještavanje u interesu javnosti. Hajku na novinare, posebno one iz Bihaća, pokrenuo je Sej Ramić, organizator brojnih antimigrantskih protesta i akcija, te kandidat za gradonačelnika Bihaća na nedavnim lokalnim izborima. Upravni odbor BH novinara zahtijeva od lokalnih vlasti u USK da novinarima i medijima osiguraju normalne uvjete za rad i izvještavanje, te spriječe svaku vrstu pritsaka i ugrožavanja njihove sigurnosti.

BH novinari istovremeno skreću pažnju medijima da svojim izvještavanjem doprinose razjašnjavanju svih okolnosti nastanka migrantske krize i njenih posljedica na ljude u pokretu, koji danima borave pod vedrim nebom, na snijegu i bez dovoljno hrane. Način njihovog zbrinjavanja je tema od javnog značaja za cijelu BiH, a novinari i mediji moraju izvještavati u skladu sa novinarskom etikom i na način koji će omogućiti građanima da razumiju potrebe migranata i težinu situacije u kojoj se trenutno nalaze.

Politizacija migrantske krize kroz medijske sadržaje, širenje ksenofobije i netrpeljivosti prema ovoj ugroženoj grupi, kao i objavljivanje huškačkih komentara ili izjava zvaničnika predstavljaju grubo kršenje profesionalnih standarda novinarstva i ljudskih prava migranata. Zbog toga još jednom apeliramo na kolege novinare i novinarke da svoje izvještaje o migrantskoj krizi u USK baziraju na utvrđenim činjenicama, objektivnim, pouzdanim i tačnim informacijama iz različitih izvora, uz kritičko sagledavanje odgovornosti državnih i lokalnih vlasti, kao i brojnih međunarodnih organizacija u nastanku i produžavanju migrantske krize.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 25.12.2020. – Glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija donijela je rješenje kojim se usvaja kao osnovana žalba Žurnalovog fotografa Adija Kebe, podnesena na naredbu kantonalne tužiteljice Sanite Imamović da se neće provoditi istraga protiv Huse Ćesira i Muamera Ćesira zbog krivičnog djela laka tjelesna povreda i krivičnog djela oštećenje tuđe stvari.

U obrazloženju ranije donesene naredbe tužiteljica Imamović navela je da ne postoje osnovi sumnje da su Huso i Muamer Ćesir počinili krivično djelo, jer je, kako se navodi, očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo. Na tu odluku Adi Kebo se žalio, nakon čega je glavna kantonalna tužiteljica donijela novo rješenje.

„Ured Glavne tužiteljice je nakon uvida u kompletan spis ocijenio da je odluka – naredba da se istraga neće provoditi nepravilna, te će se nakon detaljne analize i poduzimanja potrebnih radnji donijeti odgovarajuća tužilačka odluka“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju odluke.

Podsjetimo, u martu 2019. godine predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad Huso Ćesir fizički je nasrnuo na Adija Kebu, dok je fotograf Žurnala s javne površine fotografisao ulaz u Ćesirovu firmu Bosnaplast – o čijem poslovanju je Žurnal pisao.

SARAJEVO, 24.12.2020. – Javnost nikada ne bi saznala za stotine afera i skandala koje nam priređuju, između ostalih i nosioci vlasti, da nije novinara i medija koji ih istražuju i objavljuju. Umjesto da ozbiljno istražene i potkrijepljene priče dobiju sudski epilog, oštrica je sve češće okrenuta upravo ka novinarima koji intenzivno trpe prijetnje ili fizičke napade. Posljednji primjer je anonimna prijetnja redakciji „Nezavisnih novina“, koja je ponovo unijela nemir među novinarsku zajednicu.

Kada vam neko poruči da ćete biti mrtvi, to morate da shvatite ozbiljno, kaže glavna urednica „Nezavisnih novina“. Sandra Gojković Arbutina primjećuje da je, za razliku od ranijih sličnih situacija, među novinarima redakcije koju vodi prisutan dodatni nemir, jer se neko potrudio da pozove sa skrivenog broja i premoduliše glas kako bi zaprijetio. Policija je došla brzo nakon poziva.

„Nekako sam stekla utisak kada su uzimali izjave da je to nešto što ne bismo trebali shvatati ozbiljno, da je to svakodnevica u poslu. Međutim i ovaj put je važno da ne ostane samo na tom zapisniku. Mi imamo lokator poziva, ima načina da se to izvuče, da se pokaže ko i zašto to radi i koliko je ozbiljan u svojoj namjeri“, kaže Gojković Arbutina.

Kad god krene na posao, novinar BN televizije Vladimir Kovačević prolazi pored mjesta na kojem su ga pokušali ubiti, ispred zgrade u kojoj živi. Zahvalan je svima koji su pomogli da dvojica počinilaca završe iza rešetaka. Nije mu, međutim, jednostavno raditi uz misao o tome da je na slobodi naručilac njegovog ubistva.

„Tužilaštvo ne radi apsolutno ništa po tom pitanju. Imam osjećaj da oni su se u nekom smislu zadovoljili tom presudom i da to smatraju pobjedom, što na neki način može biti, ali to je jedna stvar, druga stvar je ko su nalogodavci. To za sada niko ne pita“, govori Kovačević.

Što više afera izlazi na vidjelo, sve je više prijetnji i pritisaka usmjerenih na novinare. Samo ove godine Linija za pomoć novinarima evidentirala je 17 direktnih prijetnji od kojih nijedna nije razriješena. To je ohrabrujuće za one koji novinare napadaju i u javnosti stvaraju atmosferu da je to normalno.

„Zato što institucijama ne odgovara onaj ko dobro radi svoj posao, profesionalno se bavi istraživačkim novinarstvom. Njima odgovaraju mediji koji njihov rad hvale, novinari koji nisu profesionalci i teško mogu da se nazovu novinarima. Njima ne odgovara neko ko postavlja pitanja, ko insistira na odgovorima, traži informacije koje oni kriju od javnosti od građana koji ih plaćaju“, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.

Deset godina novinarska zajednica bezuspješno insistira da vlade u Bosni i Hercegovini izmijene krivične zakone i pooštre kazne za napade na novinare. Konkretni prijedlozi zagubljeni su između načelnih obećanja i nejasnih obrazloženja unutar radnih grupa Ministarstava pravde.

SARAJEVO, 23.12.2020. – Analiza postupaka u predmetima klevete pred sudovima u Bosni i Hercegovini u protekle četiri godine otkriva da ove tužbe protiv novinara u više od 80 posto slučajeva pokreću političari i drugi javni službenici poput sudija i tužilaca, a da se vrlo često presude donose u nerazumnom roku i bez poštivanja standarda Evropskog suda za ljudska prava. Novinari i medijski eksperti upozoravaju da se povećanim brojem neosnovanih tužbi, koje traju godinama, nastoji zastrašiti novinare i obeshrabriti ih od istraživanja.

SARAJEVO, 22.12.2020. – Ambasada SAD-a u BiH osudila je prijetnje upućene redakciji Nezavisnih novina.

“Najoštrije osuđujemo prijetnje koje su dobile Nezavisne novine i očekujemo brzu istragu kako bi odgoovorni za to odgovarali. Medijska sloboda je stub demokratije i mora biti zaštićena i garantovana za novinare i medijske kuće”, navedeno je na Twitter nalogu Ambasade SAD.

Podsjetimo, nepoznati muškarac pozvao je prije nekoliko dana redakcijski broj “Nezavisnih novina” i zaposlenima uputio direktnu prijetnju riječima: “Zatvarajte kancelarije ranije, danas ćete biti mrtvi”. Slučaj je prijavljen policiji, a istraga još uvijek traje.

SARAJEVO, 21.12.2020. – Pandemija koronavirusa je kao rijetko kada pokazala koliko nam je važno profesionalno i objektivno novinarstvo, ali država nije učinila gotovo ništa kako bi medijima osigurala podršku, posebno u finansijskom smislu, istaknuto je na današnjoj javnoj diskusiji o posljedicama COVID-19 na medije i novinarstvo u BiH, te opstanku slobodnog novinarstva u interesu građana.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković kazao je da se država tokom pandemije krajnje inertno ponijela prema medijima, od kojih su mnogi došli na rub opstanka.

– Osim izostanka ekonomske podrške, država nije pokazala iole ozbiljniji interes da medijskim kućama pomogne na bilo koji drugi način. Sve je teže novinarima raditi na terenu, sve im je teže doći do podataka i moraju biti veoma oprezni kada je riječ o izvorima informacija, jer su mnogi spremni na manipulacije – kazao je Divković.

Predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić naglasio je da je veliki broj novinara i medijskih radnika obolio tokom pandemije.

– Samo na Hayat TV 37 posto zaposlenih je imalo COVID. Mi smo se u Asocijaciji od početka angažovali da se nadležne institucije uključe u rad medija na način da subvencioniraju rad onih koji nisu mogli ostvariti prihode. RAK je umanjio svoju taksu za oko 50 posto i na taj način smo dobili jednu vrstu olakšanja. Međutim, ostali apsolutno nisu reagovali – kaže Švrakić.

Govoreći o tome kako je pandemija utjecala na oglašivačku industriju, direktor agencije „Fabrika“ Senad Zaimović kazao je da je pandemija samo dodatak na krizu u medijima koja je već postojala.

– Sigurno je da je većini medija prihod pao između 30 i 50 posto, a ako uzmemo u obzir da su i ranije poslovali na granici opstanka, situacija je i više nego dramatična. Sumnjam da će država nešto poduzeti, posebno kada je riječ o nezavisnim medijima koji njima ne odgovaraju – rekao je Zaimović.

Vildana Selimbegović, predsjednica Skupštine Vijeća za štampu i online medije u BiH  i direktorica Oslobođenja, kazala je da se Vijeće za štampu obraćalo nadležnim institucijama za podršku medijima, ali bez rezultata.

– Od početka pandemije Oslobođenje je moralo smanjiti broj uposlenika, smanjiti broj strana i preći na ono što zovemo vikend-izdanje, jer su i distributeri znatno smanjili svoje aktivnosti. Pandemija se koristi kao izgovor za ugrožavanje medijskih sloboda i to je evidentno. Mislim da nikad kao u ovoj godini nije bila jasnija selekcija medija na one „odabrane“ i ostale kada je u pitanju pristup informacijama. Novinarska pitanja se pokušavaju u potpunosti istisnuti iz medijskog prostora i došli smo do toga da se pitanje novinara doživljava kao uvreda, što je jedan potpuni apsurd – naglasila je Selimbegović.

Ona je dodala da je rad od kuće mnogim novinarima dodatno zakomplicirao stvari, ali i da je jedini način za opstanak slobodnog novinarstva povratak profesionalnim standardima i bavljenje onim temama koje zaista mogu inicirati promjene u društvu.

Ranko Petrušić, direktor portala Banjaluka.com, kaže da je pandemija na komercijalne medije posebno negativno utjecala u finansijskom smislu.

– U martu smo imali nula maraka prihoda. Morali smo se „u hodu“ preorijentisati i početi raditi neke druge stvari, koje nisu isključivo vezane za novinarstvo, kako bismo opstali – rekao je Petrušić te dodao da su se novinari tokom pandemije suočili sa poplavom neprovjerenih informacija iz različitih izvora, što im je predstavljalo dodatni izazov.

Aldijana Purić, glavna i odgovorna urednica Radija Velika Kladuša, rekla je da je ovaj javni medij do kraja godine očekuje pad prihoda od najmanje 30 posto te da im do sada nisu isplaćena predviđena budžetska sredstva.

– Već na početku pandemije mediji su ostali bez brojnih oglašivača i za očekivati je da će se posljedica toga osjećati još dugo. Već sada se najavljuju smanjenja planiranih budžeta, tako da ćemo se sigurno i u narednih nekoliko godina boriti sa ekonomskim posljedicama. Javnim serivisima je puno lakše jer ipak ostvaruju dio prihoda od RTV takse, iako je i tu došlo do smanjenja prihoda. Međutim, svi se moramo prilagoditi situaciji – kaže Adnan Bilal, direktor marketinga Federalne televizije (FTV).

Selma Dandić iz mostarskog Dnevnog lista navela je da je ovaj medij zabilježio pad pdihoda od čak 80 posto.

– Pandemija je bila prilika da se politički podobni mediji istaknu, a da se oni nezavisni ugase. Korona-zakon uopće nije bio prilagođen medijima i mi nismo mogli aplicirati za ta sredstva – rekla je Dandić.

Adnan Osmanagić, direktor RSG radija iz Sarajeva, rekao je da je ovaj medij također pretrpio drastičan pad prihoda, u jednom periodu čak i od 70 posto.

– Finansije su zapravo i garant profesionalnog i nezavisnog djelovanja medija, tako da je ova pandemija donijela i drastičan utjecaj raznih političkih i drugih organizacija na medije – smatra Osmanagić.

Učesnici diskusije složili su se da se u što skorije vrijeme uputi zahtjev Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama sa prijedlogom mjera za oporavak medija od ekonomske krize. Predloženo je da se napravi medijska koalicija na nivou BiH koja će zajedno kreirati najvažnije ciljeve za zagovaranje interesa svih predstavnika medijske zajednice.

Javnoj diskusiji prisustvovali su i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Komisije za informiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji su iskazali spremnost da zaključke sa današnjeg sastanka proslijede nadležnim institucijama na svim nivoima kako bi se u narednom periodu napravio poseban program, odnosno fond za podršku bh. medijima.

Javna diskusija organizovana je u okviru projekta „Slobodni mediji, za slobodno društvo“ koji implementiraju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija, uz podršku Evropske unije.