BANJA LUKA, 18.07.2019. – Vrhovni sud Republike Srpske odbio je kao neosnovanu žalbu odbrane Marka Čolića, a koja se odnosi na produženje pritvora, tako da Čolić ostaje u pritvoru, nakon što je u petak osuđen na četiri godine zatvora za pokušaj ubistva novinara BN televizije Vladimira Kovačevića, potvrdila je sekretar ovog suda Jelena Despotović.

Despotovićeva je navela i da je ovo rješenje Vrhovnog suda RS juče dostavljeno Okružnom sudu u Banjaluci, koji je Čoliću produžio pritvor prije nekoliko dana.

Okružni sud u Banjaluci u petak, 12. jula, objavio je presudu kojom se optuženi Marko Čolić (32) proglašava krivim zbog krivičnog djela pokušaja ubistva novinara BN televizije Vladimira Kovačevića i osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

U izrečenu kaznu optuženom je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, rekao je predsjednik Sudskog vijeća Branimir Jukić.

On je, obrazlažući presudu, rekao, između ostalog, da je utvrđeno da na teleskopskoj palici, kojom su Kovačeviću nanesene teške tjelesne povrede, postoje Čolićevi DNK tragovi, prenosi Srna.

(Oslobođenje)

SARAJEVO, 18.07.2019. – Predsjednik Društva novinara Bosne i Hercegovine Faruk Zupčević gostovao je na televiziji N1, kada je govorio o odnosu prema novinarima tokom izvještavanja o slučaju “Aluminij”.

Upozorilo je da svako selektivno davanje izjava “probranim” medijima jedino može izazvati sumnju u ono o čemu se razgovaralo i da se iz nekog razloga skriva istina, a nikako doprinijeti rješavanju ovog velikog problema.

Na pitanje kako trebaju da se ponašaju predstavnici medijske struke u situacijama kada ne mogu doći do prave informacije ili kada im one na bilo koji način budu uskraćene, a s druge strane neki drugi mediji dobiju te informacije bez problema, Zupčević je istaknuo je da je potpuno bespredmetno govoriti o tome. Ovakvih slučajeva uskraćivanja informacija, kaže Zupčević, bilo je i ranije u oba entiteta, ali to je nedopustivo, smatra on, podsjećajući da novinari obavljaju ovaj posao ne zbog sebe, nego zbog građana, ali i zbog uloge koju imaju, a to je davanje doprinosa demokratičnosti društva.

– Novinari su stub demokratičnosti – naglasio je Zupčević, dodajući da nema demokratije bez slobode medija.

Za N1 televiziju komentirao je i pisanje na društvenim mrežama, uključujući i Twitter status člana SNSD-a Rajka Vasića u kojem je navedeno da “samo u Srpskoj novinari napadaju Srpsku. U Republici Srpskoj u prošloj godini pet napada na novinare najdrastičniji na Vladimira Kovačevića”.

– Ukoliko pošteni, odgovorni ljudi stavljaju na svoju glavu neku oznaku ako govore o korupciji i kriminalu, to je problem. Kad imam priliku, branim novinare koji jedu kruh sa sedam kora. Novinari u BiH teško žive, pa još im uskratite ili smanjite slobode koje bi trebali imati – kaže Zupčević.

Podsjetio je na nalaze Reportera bez granica prema kojima je BiH u 2018. godini bila na 63. mjestu, ali i nalaze OSCE-a koji kažu da slobode medija u BiH u posljednjih deset godina konstantno padaju.

– Padaju jer smo 2004. godine i 2011. godine bili na 19. i 24. mjestu, ali u odnosu na regiju mi smo kao dobri, sad možete misliti kako je u okruženju. No, to ne treba da nas tješi – dodao je.

Strašnom je nazvao i činjenicu koliko su novinari malo plaćeni u BiH. Društvo novinara BiH prije nekoliko godina pokušalo je napraviti analizu kako sve to funkcionira i imali su mnogo problema da dođu do podataka te su morali moliti “nekoga ko zna nekoga” da kaže kolika je novinaru plata.

– Ona se kretala u rasponu između 250 do 500 eura, a nešto bolje stanje je u javnim RTV servisima – zaključio je Zupčević.

Društvo novinara BiH kontinuirano upozorava na kršenje prava novinara, a kao jedan primjer toga na Twitter profilu objavili su da su novinari koji su čekali ishod vanredne sjednice Predsjedništva BiH “istjerani iz zgrade Predsjedništva BiH” te na izjave o zaključcima sjednice ponovo čekaju u parku preko puta zgrade.

(N1)

Za potrebe Fondacije Friedrich Ebert i Udruženja BH novinari, prof. dr. Božo Skoko, vanredni profesor odnosa s javnošću i pročelnik Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, napravio je izvještaj o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana.

–Sve je više i onih koji smatraju napade na novinare opravdanima. Šokantno je pročitati da više od petine ispitanika, njih 21 posto, opravdava napade na novinare. U Federaciji BiH takav stav sada ima 17 posto ispitanika, dok u Republici Srpskoj isto misli čak 27 posto ispitanika – navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Cijeli izvještaj možete pročitati OVDJE.

JAHORINA, 14.7.2019.- Novinarke iz nekoliko bh. medija jučer su na Jahorini izradile strategiju djelovanja Mreže novinarki koja će predstavljati svojevrsnu sigurnu kuću iz koje će novinarke crpiti snagu, ideje i znanja u borbi za poboljšanje profesionalnih prava.

Saglasne su da mreža treba biti solidarna i jedinstvena organizacija koja će zagovarati radno-socijalnu i rodnu ravnopravnost u medijima, kao i sprečavati nekažnjivosti napada i nasilja nad medijskim djelatnicama.

– Mreža novinarki stavlja u fokus položaj žena u našem, nimalo jednostavnom, poslu u kojem, štiteći i izvještavajući o drugima i njihovim pravima, uglavnom zaboravimo sebe. Kroz ovu inicijativu ćemo se izboriti za efikasniju zaštitu novinarki koje su često žrtve napada i diskriminacije, navodi urednica portala Srpskacafe.com Andrijana Pisarević.

Nakon nekoliko pripremnih radionica u organizaciji Udruženja/Udruge BH novinari, na kojima je zaključeno da su novinarke posebno izložene pritiscima i kršenjima prava samo zbog toga što su žene, prihvaćeno je kreiranje Mreže novinarki BiH kao profesionalnog mehanizma edukacije, zaštite i prevencije nasilja nad medijskim djelatnicama u svim dijelovima BiH.

– Sigurna sam da će djelovanje Mreže napraviti promjene za dobrobit cijele novinarske zajednice. Naše muške kolege često šute i rade, a mi novinarke smo se, ipak, ohrabrile da gradimo Mrežu kako bismo u državi poboljšale položaj novinara i doprinijele ugledu novinarske profesije, navela je novinarka Radio Slobodne Evrope Maja Nikolić.

Novinarke su u posljednje vrijeme sve češće izložene napadima samo zbog toga što su žene. Linija za pomoć novinarima koja djeluje u sklopu Udruženja BHN je u posljednjih pet godina zabilježila oko 60 slučajeva napada na novinarke.

(Oslobođenje)

BANJA LUKA, 12.7.2019. – Marko Čolić (32) iz Banjaluke osuđen je na četiri godine robije za pokušaj ubistva Vladimira Kovačevića (37), novinara RTV BN i portala gerila.info.

Kako javlja novinar “Nezavisnih”, presudu je danas izreklo Sudsko vijeće Okružnog suda u Banjaluci, na čelu sa sudijom Branimirom Jukićem.  Vrijeme koje je Čolić proveo u pritvoru, a u kojem je od početka septembra 2018, uračunato mu je u kaznu.

Gordan Jovišević, advokat Čolića, izrazio je nezadovoljstvo presudom koja je, kako on smatra, donesena na nezakonitim dokazima, te je najavio žalbu.

Sud je posebnom odlukom produžio pritvor Čoliću, a Jovišević smatra da za to nema osnova.

Milkica Milojević, novinar i aktivista, izrazila je nezadovoljstvo zbog toga što, kako je rekla, još nema ozbiljnog pokušaja da se otkriju motivi pokušaja ubistva Kovačevića, niti nalogodavci.

Čolić je proglašen krivim da je, zajedno sa Nedeljkom Dukićem (28) iz Kneževa, a koji je još u bjekstvu, Kovačevića brutalno, metalnim palicama, pretukao 26. avgusta 2018. godine, u banjalučkom naselju Obilićevo.

Podsjetimo, Tatjana Ninković, okružni javni tužilac, iznoseći završne riječi, predložila je Sudskom vijeću da Čolića oglasi krivim za pokušaj ubistva, dok se odbrana optuženog izjasnila da smatra da njegova krivica nije dokazana.

“Nesporno smo dokazali da je Čolić počinio krivično djelo pokušaj ubistva na štetu Kovačevića. Kovačević je u dva navrata prepoznao Čolića kao lice koje mu je prišlo sa prednje strane i palicom ga udarilo po glavi”, rekla je Ninkovićeva tokom iznošenja završnih riječi.

Ona je tada podsjetila da je banjalučki kajakaš Darko Savić, tokom svjedočenja, potvrdio da je dovezao Čolića do stadiona FK “Naprijed”, blizu kojeg je novinar veče ranije napadnut. Taj dolazak, istakla je Ninkovićeva, vidi se i na snimku video-nadzora.

“Da je Čolić to uradio, potvrđeno je i DNK-vještačenjem. Na metalnoj palici, kojom je Kovačević pretučen, nalazi se Čolićev DNK”, rekla je prije par dana Ninkovićeva.

S druge strane, Gordan Jovišević, advokat Čolića, rekao je tokom iznošenja završnih riječi da nije dokazano da je Čolić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Tročlanom Sudskom vijeću obratio se prije nekoliko dana, tokom iznošenja završnih riječi, i sam Čolić, koji je rekao da nema nikakve veze sa ovim slučajem, te da smatra da je dokazao svoju nevinost.

“Više puta sam se kao sportista odazvao na humanitarne akcije koje se odnose na borbu protiv nasilja. Radio sam kao vozač sanitetskog vozila, te kao redar u klubu. Dva posla sam radio jer imam troje djece”, rekao je prije par dana Čolić, koji je danas oglašen krivim da je pretukao oca dvoje maloljetne djece, s tim što je drugog sinčića dobio pet dana prije nego što je brutalno premlaćen.

(Nezavisne novine)

Sarajevo, 02.07.2019.- Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari javno osuđuje direktna uplitanja političkih stranaka u rad JP Televizija Sarajevo (TVSA) kroz proces imenovanja menadžmenta ovog medija i kreiranje medijskih sadržaja, te zahtijeva od Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo vođenje ovog procesa u skladu sa evropskim standardima slobode medija  i vrijednostima javnog informiranja u interesu svih građana.   

Za BH novinare su neprihvatljive bilo kakve političke igre i kalkulacije u vezi sa imenovanjem novog menadžmenta TVSA, zbog čega tražimo uvažavanje profesionalnih  kompetencija i znanja svih kandidata prijavljenih na konkurs, uključujući i iskustvo u medijima, poznavanje novinarske etike, a posebno misije i uloge javnih lokalnih medija. Jedina legitimna zadaća Skupština i Vlada KS, kao osnivača TVSA, jeste stvaranje uvjeta za političku i finansijsku nezavisnost ove televizije, rad u interesu javnosti i svih  građana kantona, kao i profesionalno i etično postupanje u svim programskim segmentima.

S tim u vezi, UO BH novinara skreće pažnju na nedopustive zahtjeve Stranke demokratske akcije (SDA) i njenih prominentnih članova u vezi sa pojedinačnim emisijama TVSA, potenciranje takozvanog “patriotskog” nasuprot profesionalnom i odgovornom novinarstvu, te organiziranje hajke na društvenim mrežama protiv Kristine Ljevak, v.d. direktorice ovog medija i jedne od kandidatkinja za tu poziciju na upravo završenom konkursu.

Za UO BH novinara je također neprihvatljivo kalkulisanje i prethodna raspodjelu pozicija u TVSA između stranaka vladajuće koalicije, te izričito zahtijeva transparentno i zakonito provođenje konkursa u skladu sa uvjetima propisanim konkursnim procedurama, a koje garantiraju izbor profesionalno najkompetentnijih osoba na menadžerske i programske pozicije u ovom mediju.

UO BH novinara podsjeća aktuelne vlasti ali i opozicione stranke u KS kako se više od dvadeset godina vode neprincipijelne političke bitke za preovlađujući uticaj jedne stranke nad uredničkim i programskim konceptima TVSA. Paralelno s tim, zabilježena su nedopustiva kršenja prava novinara na slobodu izražavanja i dostojanstven rad, a politička propaganda i cenzura bile su nerazdvojni dio prethodnih uredničkih politika.

Takvoj praksi se konačno mora stati u kraj, budući da je i Kanton Sarajevo,  u okviru najnovijih zahtjeva EU prema BiH kao državi, preuzeo obavezu uređenja javnog informiranja u skladu sa evropskim standardima slobode izražavanja i rada javnog medija u interesu javnosti i građana, a ne bilo koje političke partije ili vlade.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

BANJA LUKA, 29.06.2019. – Mobing i diskiminacija su najučestaliji oblici kršenja ljudskih prava novinarki u medijskim  kućama, zbog čega je neophodno educirati novinarke o njihovim pravima  i potaknuti ih da više koriste pravnu i institucionalnu zaštitu, rečeno je na radionici o temi „Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima“, održanoj u Banja Luci u organizaciji Udruženja BH novinari.

Namjera BH novinara je da jačanjem mreže novinarki, međusobne solidarnosti i unapređenja znanja o zakonskim i institucionalnim mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava, poboljšaju položaj novinarki i motiviraju ih da se bore  za jednak pristup menadžerskim i uredničkim pozicijma i budu ravnopravne sa svojim muškim kolegama u raspodjeli uticaja i moći u medijima.

U bosanskohercegovačkim medijima samo 24 posto uredničkih i direktorkih pozicija pripada ženama, rečeno je na radionici.

„U većini slučajeva smatra se da žene ne mogu biti na nekoj većoj poziciji zbog rodnih  predrasuda, zbog toga što se smatraju ‘slabijim’ od muških kolega i da ne mogu izvršavati svoje zadatke na jednako dobar način. U redakciji Nezavisnih mi to svakodnevno demantujemo. Smatram da žene  mogu jednako kvalitetno i bolje obavljati ove dužnosti jer su senzibilnije na većinu potreba  novinara i novinarki, uključujući i svu težinu obavljanja novinarskih zadataka“, rekla je Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina.

Dodala je kako je tokom dugogodišnje novinarske i uredničke karijere naučila koliko je važno da urednik ili urednica trebaju proći sve novinarske pozicije u svojoj karijeri prije nego zasjednu na uredničko mjesto.

„Na taj način mogu bolje razumjeti svoje kolege i koleginice, njihove potrebe i očekivanja od urednika ili urednice“, naglasila je Gojković-Arbutina.

U zaštiti novinarki posebno je važna podrška matične redakcije, podrška kolega i solidarnost svih iz novinarske zajednice u slučajevima prijetnji, napada ili drugih oblika nasilja, smatra Gordana Katana, dopisnica Oslobođenja iz Banje Luke.

„Poražavajuća je činjenica da kolege neće da stanu iza onih koji dobijaju prijetnje ili im se krše neka druga prava“, naglasila je Katana.

Uz podršku i solidarnost kolega, prema njenom mišljenju, važno je  razumjeti i druge potrebe koleginica izloženih dugotrajnim pritiscima ili  verbalnom nasilju: „Važna im je psihološka podrška i borba za očuvanje ne samo fizičkog, već i mentalnog zdravlja.“

Nepovjerenje u institucije i organizacije koje se trebaju baviti slučajevima kršenja prava novinarki, nedovoljna podrška medijske kuće, ali i kolega su samo od nekih razloga zašto novinarke skoro nikada ne prijavljuju kršenja njihovih prava. Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BiH je istakla kako je jako važno da novinarke prepoznaju i prijave  svaku vrstu napada, zlostavljanja, čak i bilo kakvih aluzija na njen izgled, ponašanje, način na koji obavlja novinarske zadatke.

„Napad na novinarke ima rodnu dimenziju jer uključuje njenu porodicu, porodični život, način na koji izgleda, način na koji se oblači…“, rekla je Bećirović, naglasivši još jednom da sudski postupci u vezi sa rodnim nasiljem traju dugo, često nisu efikasni, ali su još uvijek jedini način da se žrtva nasilja zaštiti i dobije pravnu satisfakciju zbog svega što je pretrpjela.

Novinarke u Republici Srpskoj i cijeloj BiH su više izložene verbalnim napadima, seksizmu i ostalim vidovima spolne diskriminacije i zastrašivanja nego muške kolege, čak se i u komunikaciji sa novinarkama koristi drugačiji i jezik.  Za Milkicu Milojević, novinarku EuroBlica, poseban problem predstavlja višegodišnji honorarni rad ili  „rad na crno“ bez ikakvog ugovora, prijave, plaćanja  zdravstvenog osiguranja i drugih poreza i doprinosa.

„Kolegice često dobivaju ugovore na određeno vrijeme zbog navodnog „straha“ poslodavca da će novinarka, čim dobije stalni ugovor o radu poželjeti proširiti porodicu, otići na bolovanje i slično! Takav pristup je nedopustiv i mnogo više se moraju uključivati inspekcije u provjeru radnog statusa novinarki i ponašanja poslodavaca“,  rekla je Milojević dodajući kako, nažalost, ima iskustva i sa ženama menadžerima i urednicama koje nisu bile osjetljivije ili pravednije u odnosu na novinarke.

Više od 20 sudionika radionice – novinarki, predstavnika NVO, aktivista i braniteljica ljudskih prava iz Banje Luke, Bihaća, Sarajeva i Bosanske Krupe uputili su javnu podršku Vanji Stokić,  urednici portala E-trafika, koja je svakodnevno izložena neopravdanom legitimisanju policije tokom obavljanja novinarskih zadataka u dvorištu crkve Hrista Spasitelja u Banja Luci, gdje se okupljaju građani sa zahtjevom razjašnjavanja slučaja tragično nastradalog mladića Davida Dragičevića.  Sudionici radionice će  zvaničnim pismom zahtijevati  od MUP-a Republike Srpske zaustavljanje represije nad novinarkom Vanjom Stokić.

Radionica u Banja Luci je održana u okviru projekta „Jačanje mreže novinarki u BiH“, koji realizuju BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Holandije.