SARAJEVO/BANJA LUKA, 02.05.2019.– Najveći dio građana BiH- 79 % sudionika istraživanja, smatraju „neprihvatljivom svaku vrstu napada na novinare i medije“, dok istovremeno čak 27% ispitanika u Republici Srpskoj i 17 % u Federaciji BiH opravdavaju nasilje. U poređenju sa 2018. godinom, rezultati predstavljaju zabrinjavajući porast broja građana (za cijelih 14%) koji opravdavaju nasilje nad novinarima u Bosni i Hercegovini.

Ovo je samo dio rezultata istraživanja koje su proveli Udruženje/udruga BH novinari i Fonadacija Friedrih Ebert u povodu 3. maja – Svjetskog dana slobode medija.

Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 506 građana iz cijele BiH i u periodu od 27.marta do 8. aprila 2019. Glavna istraživačka pitanja su se odnosila na mišljenje građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, prepoznavanje političkih uticaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodnom novinarstvu, te na  povjerenje  građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su mediji ključni izvori informacija za njih i koliko javni medijski servisi ispunjavaju svoju misiju, informativne potrebe građana i  druge obaveze prema  bh.javnosti.

Istraživanje je također pokazalo kako građani BiH najviše vjeruju vjerskim institucijama (74%), a zatim medijima (66%), te potom institucijama vlasti i međunarodnoj zajednici, dok političke stranke i političari uživaju najmanje povjerenja. U poređenju sa prethodinim godinama, rezultati pokazuju kako je u BiH opalo povjerenje građana u medije za više od 10 procenata, uključujući i značajan pad povjerenja građana u nevadine organizacije i međunarodnu zajednicu, dok je povjerenje prema vjerskim zajednicama i institucijama vlasti u blagom porastu.

Građani BiH,  kao i zasebno oba entiteta,  su “značajno manje zadovoljni radom medija i novinara u FBiH i RS u odnosu na prethodne godine”.  Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u FBiH „uopće nije ili je djelomično prisutna“,  dok u RS  gotovo 90%  ispitnika smatra da “sloboda medija uopće nije ili je djelomično prisutna“ u ovom entitetu.

I dalje političare i političke stranke građani prepoznaju kao glavne kršitelje novinarskih prava i medijskih sloboda –  55 % ispitanika dijeli ovo mišljenje.

Israživanje o temi medijskih sloboda i zaštiti novinara u BiH, Fondacija Friedrih Ebert i BH novinari provode kontinuirano od 2009. godine, a rezultate tradicionalno predstavljaju  na Svjetski dan slobode medija, kako bi medju medijskim  profesionalcima potaknuli interprofesionalnu debatu o efikasnosti  mehanizma zaštite medijskih sloboda i prava novinara,  javnoj odgovornosti medija i zaštiti ključnih vrijednosti slobodnog novinarstva. Cjelokupni rezultati istraživanja će biti predstavljeni  3.maja 2019. na press konfereneciji u Sarajevu i Banja Luci.

SARAJEVO, 26.04.2019.- Dok IAB Serbia (Interactve Advertising Bureau) na Digital Days 2018 iznosi podatak kako je online trziste u Srbiji ostvarilo 29,5 miliona Eura u 2017. uz ozbiljne poraste u svim segmentima, u BiH marketinške agencije tapkaju na mjestu i razmišljaju o odgovorima koje će pružiti međunarodnim klijentima na pitanja o rezultatima, post-analizama kampanja, demografiji publike, ostvarenom i potencijalnom dosegu, monetarnoj vrijednosti tržišta kao i pojedinih segmenata tržišta.

Raspoloživih podataka nema dovoljno za kvalitetnu analizu, a ni za planiranje. Više je uzroka nesređenog digitalnog tržišta, a odgovornost podjednako pada i na leđa medija i marketinskih agencija. Jednostavno, u nedostatku transparentnog tržišta, svaka analiza se zasniva na pretpostavkama, paušalnim obračunima i zbrajanju istih. Dok u Srbiji postoji ured IAB-a kojeg su mediji i marketinške agencije zajednički osnovali još 2011. i koji brine o standardizaciji u mjerenju digitalnog oglašavanja, promociji i edukaciji oglašivača, medija i agencija, u BiH se nikad nije uspjelo organizovati adekvatno udruženje online medija, a kamo li udruženje svih učesnika u digitalnom marketinškom tržistu.

Afere poput “Gibraltara” pokazale su svu šupljikavost marketinških agencija koje su trebale biti servisi i produžene ruke međunarodnih i domaćih kompanija, ali su sasvim suprotno poljuljale ionako već klimavo povjerenje oglašivača u tržište BiH. Iako su svi optuženi oslobođeni optužbi, direktni rezultati su masovna povlačenja budžeta iz BiH te njihovo preusmjeravanje na medije iz Hrvatske i Srbije koji imaju određeni doseg među publikom u BiH te na globalne mreže kao sto su Facebook, Google i Youtube.

Tržište bez kvalitetnog mjerenja je potencijal bez realizacije

Ruku na srce, ni mediji se nisu pretjerano potrudili da tržište učine boljim. Dok u Srbiji 60-ak portala sufinancira rad Gemius Audiencea, alata za mjerenje traffica na portalima i demografije posjetilaca koji funcionira u većem dijelu srednje i istočne Europe, u Bosni i Hercegovini su samo tri portala bila spremna da finansijski učestvuju. Također, određeni mediji su kontinuirano vršili pritisak na Gemius u vidu ulazaka i izlazaka iz istraživanja kao i skidanjem kodova za mjerenje jer su rezultati bili drugačiji od onoga što su vlasnici portala smatrali da trebaju biti. S pojavom clickbaita, dominacije facebook traffica i lažnih vijesti, uz već navedene finansijske suficite, poslovanje Gemiusa u BiH više nije imalo smisla i on se ubrzo povukao s tržišta.

Na njegovo mjesto je stupio Dotmetrics, ambiciozni projekt koji je trebao pružiti kvalitetno istraživanje tržišta na dnevnoj bazi, ali scenarij s plaćanjem se ponovio, kao i kontinuiran trud određenih portala da utiču na rezultate istraživanja i svoje statistike prikažu boljima nego što stvarno jesu.

Kako do napretka i rasta tržišta?

Iz gore navedenog pesimističnog prikaza tržišta možemo zaključiti da su osnovni problemi tržišta digitalnog marketinga u BiH nedostatak podataka potrebnih za analizu i planiranje media planova, netransparentnost medija, koruptivni rad marketinških agencija te needuciranost oglašivača koji svojim neznanjem dozvoljavaju „lov u mutnom“.

Da bi se uhvatio zalet koji se godinama očekuje i koji je već ostvaren na hrvatskom tržištu, a tržište Srbije ga upravo doživljava potrebno je da se desi više koraka: Među prvim koracima koje bi trebalo ostvariti jest standardizacija tržišta. Ujednačavanje oglasnih formata sa međunarodnim standardima, ujednačene cijene zasnovane na realnim pokazateljima i rezultatima.

Da bi se to ostvarilo, potrebna je formalna organizacija i mjerenje o kojem ćemo nešto kasnije. Tržištu BiH je prijeko potrebna formalna organizacija kao što je IAB koja će biti ovlaštena i od medija i od agencija da raspisuje tender za mjeritelje tržišta, organizira edukacije i za medije i agencije i oglašivače te ih upoznaje sa trendovima, tehničkim specifikacijama, alatima i pravilima analiziranja podataka. Kad govorimo o mjerenjima moramo imati na umu jednu stvar. Kvalitetno mjerenje košta. Nerazvijeno tržište u početnoj fazi kao što je naše, sigurno nije spremno platiti punu cijenu nekim od najvećih svjetskih istraživačkih agencija, ali bi moralo iskoristiti šansu koja im se pruža u vidu relativno jeftinih, a kvalitetnih istraživačkih alata koji za cilj imaju centralno i istočnoeuropsko tržište kao što su Gemius Audience i Dotmetrics.

S obzirom da gotovo svi portali sad imaju kakav-takav prihod od Google oglasa, možda je tržište ipak sazrelo za primjenu modela naplate istraživanja i finansiranja udruženja kao što to rade ostala tržišta u regionu. Kao jedan ozbiljan korak koji učesnici u tržištu digitalnog marketinga trebaju uraditi jest interna promjena politike poslovanja. Unatoč tome što je oglašavanje na internetu najmjerljivije i potencijalno pruža najbolji feedback te se u svijetu online oglašavanje provodi rame uz rame s televizijskim oglašavanjem, prema procjenama koje daju analitičari, tržište digitalnog marketinga u BiH učestvuje sa udjelom od 6 do 7%, dok televizija apsolutno dominira sa cca. 60% udjela.

Razlozi za ovakav omjer su razni, a tri su najvažnija: 1. Televizije učestvuju u kakvom-takvom formalnom udruženju i imaju zvaničnog mjeritelja koji je prihvaćen od svih članica. 2. Televizija je tradicionalni medij pa media planeri već imaju predznanja za kreiranje planova te iako bi digitalni mediji trebali imati mnogo veće učešće u planovima nego što trenutno imaju, nedostatak edukacija planera pogoduje televizijama. 3. Lični interesi i dogovori između vlasnika
agencija i televizija.

Također bi i portali trebali zamijeniti kratkoročne strategije sa srednjoročnim i dugoročnim. Iz ličnog iskustva znam da veliki dio medija razmišlja na način da je bolje 1.000 KM sad nego 10.000 za pola godine i da su spremni i na dumping cijene. Izjednačavanje mjernih jedinica s međunarodnim standardima, kao i ujednačavanje formata oglasa, i oblikom i tehnički – sve bi to doprinijelo da je i oglašivaču lakše pripremiti oglas za cijelo tržište. Često imam priliku vidjeti media planove koje su pripremile kolege iz agencija, te kako za, uslovno rečeno, isti format moraju pripremiti desetak različitih dimenzija. Tako npr. Za format billboarda često vidimo različite varijetete; 970×250, 960×250, 980×250, 970×200, 960×240 itd.

Određeni mediji zahtijevaju click tag skriptu, neki zahtijevaju third party skriptu, treći moraju direktno uploadovati kreativu na svoj server. Oglašivaču koji priprema regionalnu ili globalnu kampanju, a kreativna agencija se nalazi negdje na drugoj strani planete ovo može predstavljati izniman trošak. Pogotovo ako sagleda omjer troška izrade i
ukupnog budžeta za bh. tržište. Transparentni cjenovnici, poštivanje skala popusta kao i naplaćivanje putem fakture trebali bi biti osnovni postulati poslovanja. Kad prvo pometemo u svojoj kući i sredimo interne čimbenike onda možemo očekivati veće povjerenje, i viša ulaganja, a paralelno s tim i rezultate.

Ovaj tekst je originalno objavljen u devetom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

SARAJEVO, 22.04.2019.- Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju nedozvoljeno miješanje Tužiteljstva BiH u rad novinara i medija u Bosni i Hercegovini, uključujući i bahate i neprofesionalane izjave Gordane Tadić, glavne tužiteljice.

Na press konferenciji održanoj u Sarajevu 19. aprila, glavna tužiteljica Tadić je ponovo pokušala denuncirati novinare, odrediti im na koji način tebaju raditi i kome dostavljati informacije dobijene legitimnim istraživačkim postupkom u korist medija i javnosti, a sve sa ciljem zataškavanja nedovoljno efikasnog postupanja Tužiteljstva BiH u oblasti kriminala i korupcije, posebno u konkretnim slučajevima poznatim pod nazivom “falsifikovanje diploma” i “obavještajna afera”.

Upravni odbor BH novinara ostao je zatečen neznanjem tužiteljice Tadić o medijskim slobodama, pravima novinara i ulozi istraživačkog novinarstva, uključujući i obavezu medija da javnosti i građanima dostave na uvid sve informacije koje su od  javnog značaja, a da pri tome ne moraju tražiti dozvolu Tužiteljstva BiH, tužiteljice Tadić i njenih saradnika, niti  bilo kojeg  drugog državnog ili javnog organa i institucije.  U tom kontekstu, dijeljenje lekcija novinarima u BiH kako trebaju raditi i kome dostavljati informacije, smatramo profesionalnom uvredom, ali i nedopuštenim uplitanjem u rad medija javnim demonstriranjem institucionalne i pravosudne sile, sa namjerom ograničavanja prava novinara na slobodu izražavanja. To pravo uključuje i slobodu istraživanja, primanja i objavljivanja informacija, te siguran rad novinara u skladu sa Evropskom  konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Zbog svega navedenog, Upravni odbor BH novinara zahtijeva od Tužiteljstva BiH i gospođe Gordane Tadić da komunikaciju sa novinarima i medijima svedu u okvire profesionalnih pravila, pristojnosti i uljudnosti, uvažavajući potrebe medija i pravo javnosti da bude informirana o pitanjima od značaja za sigurnost građana, zakonito postupanje pravosuđa i funkcioniranje pravne države u cjelini.

Istovremeno, tražimo hitan odgovor  na upit Linije za pomoć novinarima (od 25.marata 2018.) zašto Tužiteljstvo i tužiteljica Tadić nisu proveli istragu u vezi sa nezakonitim ispitivanjem novinara portala Žurnal Azre Omerović i Avde Avdića u prostorijama Tužiteljstva BiH, te koje će pravne radnje poduzeti prema tužiteljima koji su prekršili  KZ BiH, kako je u javnim istupima potvrdila sama tužiteljica Tadić.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

PARIZ, 18.04.2019.- U izvještaju Reportera bez granica za 2019. godinu, a koji istražuje medijske slobode širom svijeta, Bosna i Hercegovina zauzima 63. mjesto od ukupno 180 država.

Bosna i Hercegovina je i prošle godine zauzimala 63. poziciju, ali zbog većeg broja uključenih država, ona je zapravo nazadovala za jedno mjesto. S druge strane, Hrvatska zauzima 64. mjesto, Srbija nisko 90. mjesto, a Crna Gora katastrofalno 104. mjesto u ukupnom poretku država. Slovenija je najnaprednija od bivših jugoslavenskih država i nalazi se na 34. mjestu, dok je Sjeverna Makedonija na 95. mjestu.

U izvještaju koji je objavljen jutros ističe se da je Bosna i Hercegovina obavijena polariziranom političkom klimom koja je označena konstantnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom. Navedene činjenice loše utječu na slobodu medija jer je za novinare time stvoreno neprijateljsko okruženje.

Odluke urednika medija, koje reflektuju etničke podjele i govor mržnje su sve više zastupljene. Novinare napadaju zbog njihovog etničkog porijekla, kao i zbog onoga što pišu.

Tužbe zbog klevete ili srozavanja časti česti su alati političara kojima se novinari žele zastrašiti i odagnati od istraživanja pojedinih tema.

Vlasništvo nad medijima je također razlog za brigu jer ono uglavnom nije transparentno. Radni uslovi za novinare su uglavnom loši, jer se potpisuju ugovori na kratko određeno vrijeme uz male plate.

Fokus Reportera bez granica je grad Banja Luka gdje je rad novinara, kako kažu, spriječen u kontekstu izvještavanja o protestima i aktivnostima vezanim za smrt Davida Dragičevića.

“Vlasti su sprečavale slobodu javnog okupljanja i slobodu da se protesti regularno medijiski isprate”, kaže se u izvještaju.

SARAJEVO, 11.04.2019.- Politički lideri u Bosni i Hercegovini trebaju provesti reforme koje zemlju približavaju demokratskim normama i evropskim standardima. Umjesto toga, ambasade Sjedinjene Američke Države, Savezne Republike Njemačke i Velike Britanije i Ured visokog predstavnika u BiH, nedavne incijative i retoriku u Republici Srpskoj vide kao udaljavanje od tih standarda, uprkos vladinoj javno proklamovanoj privrženosti procesu evropskih integracija.

Sloboda izražavanja, mirno okupljanje i sloboda medija temeljni su elementi zdrave, funkcionalne demokratije i ključni su za odgovornost koju treba da snose vlasti i lideri. Opozicioni glasovi, organizacije građanskog društva, medije i mirne proteste poput onih koje je organizovao pokret Pravda za Davida ne bi trebalo smatrati sigurnosnom prijetnjom. Izmjene zakona kojima se ovlašćuju institucije vlasti da cenzurišu pojedince, grupe ili medije ili kriminalizuju slobodno obavljanje zvanične funkcije, samo podrivaju demokratiju.

Snažno podržavamo današnju izjavu EUSR/Delegacije EU koja izražava zabrinutost zbog nacrta amandmana na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske. MUP RS dostavio je nacrt Zakona o javnom okupljanju ekspertima međunarodne zajednice u svrhu dobijanja njihove stručne ocjene; isto bi trebalo uraditi i sa predloženim amandmanima na Zakon o javnom redu i miru.

Bez izmjena koje bi ih uskladile s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse, oba zakona mogu se iskoristiti za neprimjereno ograničavanje osnovnih sloboda. Nacrti ovih zakona nepotrebno ograničavaju javna okupljanja i mogućnost medija da izvještavaju o važnim događajima; predviđaju također izuzetno visoke kazne u slučaju nepoštivanja istih. Apelujemo na sve nivoe vlasti u BiH da podrže i poštuju obaveze koje su preuzeli potpisivanjem međunarodnih konvencija o ljudskim pravima EU i UN.

SARAJEVO, 10.04.2019.- Sve češća saradnja portala Klix.ba, državnih institucija i internet provajdera rezultirala je hapšenjem čak tri osobe na području BiH u samo pet dana, koje su pisale poruke govora mržnje u komentarima na vijesti portala Klix.ba.Najposjećeniji internet portal u BiH Klix.ba već godinama sarađuje sa svim državnim, entitetskim i lokalnim organima na suzbijanju govora mržnje, kako na našem, tako i drugim portalima i društvenim mrežama. Ovi napori u posljednje vrijeme su intenzivirani, a rezultirali su hapšenjem nove tri osobe u samo nekoliko dana, koje su komentare na vijesti iskoristile za pisanje govora mržnje.

U saradnji Klix.ba sa sigurnosnim agencijama policijski sužbenici locirali su 1. aprila jednu osobu na području Tuzle, a druge dvije osobe 4. aprila na području Sarajeva zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti. Sve tri osobe su zloupotrijebile mogućnost komentarisanja vijesti na našem portalu anonimno iznoseći razne uvrede na vjerskoj, nacionalnoj i drugim osnovama, kao i prijetnje trećim osobama pod svojim pseudonimima.

Inače, portal Klix.ba mjesečno čita 550 hiljada čitatelja iz Bosne i Hercegovine, a oko 5.000 korisnika svakodnevno objavi i do 10 hiljada komentara. Iako su pravila o pisanju komentara svi korisnici prihvatili prilikom registracije i mogu se pročitati i uz svaku vijest, mnogi čitatelji zloupotrebljavaju ovu mogućnost ne shvatajući da se radi o krivičnom djelu. Klix.ba garantuje anonimnost svim korisnicima koji pišu komentare, a ne krše pravila dobrog ponašanja, a oni korisnici koji iznose govor mržnje mogu biti procesuirani u saradnji s državnim organima.

S obzirom na veliki broj komentara, gotovo je nemoguće da naši administratori uklone sve komentare koji sadrže govor mržnje u stvarnom vremenu. Dnevno se obrišu stotine komentara sa sadržajem govora mržnje, a svi korisnici budu banovani. Zahvaljujemo se čitateljima koji koriste opciju “Prijavi komentar” čim naiđu na komentar koji sadrži govor mržnje.