SARAJEVO, 09.04.2019. – Rukovodilac Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH Ellen Harte i generalna tajnica Udruge BH novinari Borka Rudić, potpisale su jučer u Sarajevu ugovor o finansijskoj podršci unapredjenju kapaciteta Linije za pomoć novinarima za evidentiranje, praćenje i izvještavanje o napadima, prijetnjama i drugim oblicima kršenja prava novinara i medijskih sloboda u BiH.

Glavni cilj ovog projekta je razvijanje jedinstvene metodologije i drugih sistemskih rješenja za praćenje sudskih postupaka koji se vode u korist ili protiv novinara i medija, te institucionalnih mjera i postupanja nadležnih državnih i nezavisnih institucija u zaštiti novinarskih prava i medijskih sloboda. Planirano je takodjer da se do kraja 2019. godine uspostavi sveobuhvatan, brz i pouzdan sistem informiranja i moblizacije institucija države i profesonalnih medijskih organizacija za zaštitu novinara u slučajevima nasilja, krivičnih djela prema novinarima i drugih oblika ugrožavanja njihovih prava i sigurnosti.

„Njemačka se diljem svijeta snažno zauzima za sigurnost i slobodu medija – to je, na primjer, jedan od naših prioriteta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Raduje nas što kroz ovaj projekat možemo doprinijeti zaštiti slobode medija u Bosni i Hercegovini, jer je sloboda medija temelj demokratskog društva. Građani moraju imati mogućnost da se opsežno informišu i da izgrade vlastito mišljenje. U to spada i zaštita novinara pri obavljanju njihovih zadataka kao i rasvjetljavanje napada na novinare. I upravo je to u fokusu ovog projekta.“- istakla je Ellen Harte.

„Kroz jačanje kapaciteta Linije za pomoć novinarima i konsultacije sa odgovornim institucijama državne i pravosudne vlasti, želimo stvoriti sistem monitoringa medijskih sloboda u BiH koji će biti prihvaćen kao validan i pouzdan način evidencije svih slučajeva kršenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući i mjerenje efikasnosti tužiteljstva i sudova u pravnoj zaštiti novinara i medija“, rekla je Borka Rudić, podsjetivši da sadašnja evidencija Linije za pomoć novinarima pokazuje da se manje od trećine napada na novinare riješi u njihovu korist, na način koji pruža profesionalnu i ljudsku satisfakciju.  „Novi sistem monitoringa treba onemogućiti svaki pokušaj prikrivanja, minimiziranja ili ne procesuiranja napada na novinare, čemu smo svjedočili bezbroj puta do sada“, zaključila je Rudić.

Ovaj projekt bi trebao rezultirati formiranjem međusektorske grupe za monitoring medijskih sloboda u BiH, kao nezavisnog tijela koje će moći dugoročno pratiti medijske slobode u BiH i predlagati efikasne mjere za njihovo unapređenje i zaštitu u skladu sa EU standardima.

Projekat podržava Njemačka, a ukupna vrijednost je oko 30 hiljada eura.

SARAJEVO, 8.4.2019. Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje najoštrije osuđuje napade motivisane mržnjom na LGBTI zajednicu i poziva vlasti da istraže i procesuiraju počinioce. Osim toga, članice koalicije ističu da govor mržnje koji prethodi ovim napadima mora biti istražen i snažno osuđen od strane lokalnih institucija.

U petak, 5. aprila, napadnuta je djevojka, pripadnica LGBTI zajednice, dok je hodala ulicom u centralnom dijelu Sarajeva. Ovaj napad se desio nakon što je napadač prijetio njoj i njenoj djevojci zbog njihovog neheteronormativnog izgleda i činjenice da je najavljena prva Bosanskohercegovačka povorka ponosa. Čovjek srednjih godina prvi put je prišao dvjema djevojkama u noći između 3. i 4. aprila, govoreći im kako se ne smiju držati za ruke i prijeteći im da će ih napasti nožem. Zatim je zaprijetio napadom na Povorku ponosa, rekavši da vrijeđa njegova vjerska uvjerenja. U petak oko 14 sati, manje od dva dana poslije prvog incidenta, isti čovjek je sa svojim prijateljem izašao iz automobila, dok su ove dvije djevojke stajale ispred trgovačkog centra, te udario jednu od njih toliko da je pala na tlo. Tada su dvojica muškaraca počela trčati za drugom djevojkom, koja je uspjela pobjeći od napadača. Jasno je da je ovaj napad rezultat oštre rasprave o najavi prve Povorke ponosa u Bosni i Hercegovini.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje smatraju da se krivična djela počinjena iz mržnje i predrasuda, koja su regulisana Krivičnim zakonom FBiH, ne smiju tolerisati i zanemarivati, te snažno apeluju na lokalne vlasti i nadležne institucije da istraže i procesuiraju napadače.

Članice Koalicije, također, pozivaju medije i lokalne institucije da osude podsticanje i širenje mržnje u bosanskohercegovačkoj javnosti. Pripadnici LGBTI zajednice imaju pravo da žive bez straha da će biti napadnuti zbog svog identiteta i obaveza je naše države da osigura tu zaštitu.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje

Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Fondacija Mediacentar Sarajevo
Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine
Otaharin
Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA)
Sarajevski otvoreni centar
Udruženje BH novinari
Vijeće za štampu BiH

Tuzlanski otvoreni centar

SARAJEVO/BANJA LUKA, 04.04.2019.- Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni zahtjev Vladi Republike Srpske da hitno povuče Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, čijim bi se usvajanjem doveli u pitanje funkcioniranje medija i svakodnevni rad novinara, uključujući i pravo na snimanje i fotografiranje javnih službenika tokom obavljanja profesionalnih zadataka. 

Izmjenama Zakona o javnom redu i miru u RS, usvojenim na sjednici Vlade ovog  entiteta 28. marta 2019., predloženo je da se kaznama od 500 do 1.500 KM  ili  zatvorom u trajanju od 60 dana sankcionira svaka osoba koja „neovlaštenim fotografiranjem ili snimanjem ometa javne službenike dok vrše svoju dužnost“.

UO BH novinara smatra da se predloženim izmjenama Zakona o javnom redu i miru uvode dodatne, represivne mjere nad novinarima iz RS,  ali i iz cijele BiH koji obavljaju profesionalne zadake na teritoriji ovog entiteta, te krše međunarodni standardi slobode izražavanja i slobodnog rada medijskih profesionalaca. Navedenim izmjenama se također krše pravila OSCE, Vijeća Evrope i drugih evropskih institucija o dozvoljenom snimanju i fotografiranju događaja od javnog značaja, bez prethodnog traženja dozvole od policije ili bilo kojeg drugog javnog organa. Ta pravila propisuju i da se snimljeni materijal ne može oduzimati od novinara, snimatelja i fotoreportera bez odluke nadležnog suda.

Članovi UO BH novinara pozivaju poslanike Narodne skupštine RS da, ukoliko se nacrt izmjena Zakona o javnim redu i miru ipak pojavi u parlementarnoj proceduri, ne glasaju  za Vladin prijedlog i da na taj način onemoguće dodatna ograničenja i pritiske na  novinare i sve druge građane. Poslednjih nekoliko mjeseci svjedočili smo nedozvoljenoj upotrebi sile nad novinarima, aktivistima i građanima Banja Luke od strane policije RS – usvajanjem navedenih izmjena otvorio bi se zakonski prostor za još snažniju represiju i potpuno derogiranje ljudskih prava i sloboda u ovom entitetu. Uz odlučno „NE“ narodnih poslanika u NS RS, BH novinari zahtijevaju i rezolutan odgovor i mjere međunarodnh organizacija u BiH koje mogu zastaviti izmjene Zakona o javnom redu i miru u RS.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 01.04.2019.- Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinara (BHN) upućuje javni protest Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) zbog politički neodogovornog istupa i pokušaja relativizacije fizičkog napada na Adija Kebu, fotografa portala Žurnal. Na press konferenciji SDA, održanoj u subotu 30. marta, Izetbegović je izjavio kako Huso Ćesir, lider SDA iz sarajevske općine Novi Grad, „nije napao fotografa već kameru“ čime je na najdirektniji način opravdao nasilje i kršenje medijskih sloboda u BiH, uključujući i pravo na siguran i dostojanstven rad. 

Osim što je primjer političke bahatosti i gluposti, Izetbegovićeva izjava o „napadu na kameru“ predstavlja zabrinjavajući pokušaj odbrane kriminalnog akta Huse Ćesira i solidarnosti s njim, samo zbog članstva u istoj političkoj partiji i navodnih „ratnih zasluga“, sugerirajući time kako se u BiH trebaju i medijske slobode žrtvovati radi ratnih zasluga pojedinaca. Upravni odbor BHN smatra nedopustivim bilo kakvo opravdavanje napada na novinare, pogotovu ne u kontekstu ratnih ili drugih zasluga, a najmanje što u ovom trenutku novinarska zajednica očekuje od gospodina Izetbegovića i najbrojnije bošnjačke političke stranke jeste osuda krivičnog djela, te javno izvinjenje fotografu Adiju Kebi i uredništvu portala Žurnal.

U domen iste političke manipulacije i zamagljivanja pozadine napada na fotografa Žurnala – a to je pisanje ovog portala o kriminalnim i koruptivnim poslovnim poduhvatima Huse Ćesira, političara i vlasnika više privatnih kompanija – spada i Izetbegovićev poziv novinarskim udruženjima da „iz svojih redova izbace samo jednog“  novinara „kome istina nije sveta“.

Podsjećamo gospodina Izetbegovića da je novinarska i medijska zajednica jedina profesija u ovoj državi koja se sustavno i odgovorno, više od dvije decenije, bavi sankcioniranjem neprofesionalnog postupanja novinara i medija kroz djelovanje Vijeće za štampu i online medije i Regulatorne agencije za komunikacije. Uz to, svaki građanin ove države, uključujući političara i businessmana Husu Ćesira, ima mogućnost,  umjesto pesnica i psovki, protiv novinara koristiti legitimna sredstva demantija, pisma urednicima, žalbe Vijeću za štampu ili RAK –u i podnošenja tužbe za klevetu.

U tom kontekstu, UO BHN javno poziva gospodina Izetbegovića da, prije moralnih pouka, pošalje javno izvinjenje svim novinarima u BiH zbog ponašanja njegovog stranačkog kolege Ćesira, ali i zbog vlastitih, neodmjerenih i politički nekorektnih stavova o kršenju medijskih sloboda.

Upravni odbor BH novinara

SARAJEVO, 28.03.2019.- Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju fizički napad i ugrožavanje sigurnosti Adija Kebe, fotografa portala Žurnal, na kojeg je nasrnuo Huso Ćesir, predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad u Sarajevu.

Adi Kebo je napadnut na radnom zadatku, dok je fotografirao firmu Bosnaplast o kojoj novinari Žurnala pripremaju istraživački tekst i koja je u vlasništvu Huse Ćesira. Uz psovke, vrijeđanje i udarce, lider SDA je želio spriječiti snimanje, u jednom je trenutku čak pokušao oteti kameru i uništiti snimljeni materijal, u čemu mu je pomagao i sin Muamer Ćesir.

Nasilničko i primitivno ponašanje oca i sina Ćesir je nedopustiv atak na slobodu izražavanja i sigurnost rada medijskih profesionalaca, te predstavlja posebno brutalan pokušaj sprečavanja novinara da istražuju teme od javnog značaja, uključujući pisanje o korupciji, političkom posredovanju u javnim nabavkama i drugim oblicima nezakonitog postupanja.

BH novinari i Linija za pomoć novinarima zatražili su danas od policije Kantona Sarajevo hitnu istragu ovog napada i poduzimanje zakonskih sankcija prema napadačima Husi i Muameru Ćesiru.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 22.03.2019.-Sveznajući Google na nedefinirani upit ‘’novinarstva nema bez’’ u vrhu svojih rezultata izbacio je dvije potpuno različite, ali jednako istinite definicije o kojima se u krugovima koji još uvijek pričaju o smislu novinarstva, a kojih je sve manje, dalo raspravljati.

‘’Nema dobrog novinarstva bez neprofitnih medija’’ i ‘’Bez profita nema dobrog novinarstva’’ dva su ponuđena naslova koji se, poput nekakvih definicija isprepleću u definiranju onoga što je danas novinarstvo i što bi ono trebalo biti. U jednom se tekstu navodi kako su ‘’neprofitni portali bili i još uvijek jesu… oaza dobrog novinarstva’’. U drugom se navodi kako je ‘’profit potreban novinama i novinarima’’, ‘’ne utječe na kvalitetu vijesti’’ i da nam ‘’treba profit da zaštitimo slobodu’’.

Prepoznavanje rada

Doduše, malo je novinara koji danas osjete profit koji njihov rad ustvari donosi njihovim kućama, ali im taj profit donosi sigurnost, a danas je kakva-takva sigurnost jedini privid slobode u svim segmentima društva pa tako i među onima koji to društvo drže na oku i prate sve promjene u njemu. Dvije navedene definicije jedna su istina u kojoj se danas koprcaju mediji.

Oni, koji tvrde kako njihov rad nije prepoznat, muku muče s onima koji tvrde da je upravo ostvarivanje profita nagrada za njihov rad. I jedni i drugi su u pravu. Istina je da danas ‘’staromodno’’ novinarstvo, ma koliko ono moralo biti ugrađeno u sva novinarstva, ne privlači dovoljan broj ljudi. S druge strane, istina je i da novinarstvo zasnovano na brzini, ekskluzivnosti, opremljeno i nakićeno svim ponuđenim stvarima za ugrađivanje u tekst, nažalost, često površno, privlači više ljudi. A ta brojka, za sobom povlači
neke druge brojke. Danas, dakle, novinarstva nema bez brojeva.

U moru portala, tog najjednostavnijeg biznisa za pokrenuti u Bosni i Hercegovini, danas se svi bore s brojevima i jako je teško opstati jer neuređena pravila igre ne dopuštaju da netko tko ne želi bogatstvo a želi novinarstvo opstane. Kod nas se poticanje medija svelo na taktična i predizborna ‘’dizanja’’ i financiranja portala koji će po potrebi, ili širiti bespućima Interneta stranačke pamflete, ili služiti kao poligon za izvlačenje novca i nagrađivanje onih u lancu izvlačenja.

Jednokratan spas

Lokalni portali koji bi trebali biti na prvoj crti obrane demokracije i kritike vlasti i društva, danas su najčešće poklopljeni općinskim proračunom i služe većinom da se priopćenja sa službenim općinskih stranica zalijepe na još jedno mjesto uz eventualno bolju fotogaleriju. Time su (ne)svjesno oštećene lokalne zajednice jer vlast tako nije izložena kritici, a veliki ih mediji koriste samo kao izvor za copy-paste i krpljenje prostora.

Jednokratan spas takvi mediji nađu u reklamama lokalnih poduzeća, ako ih ima, i u reklamama u kojima lokalci ne vide pretjeranu korist. Ljudi ionako u takvim sredinama nemaju previše prostora za biranje u nekakvim ponudama. Regionalni portali, koji su se uspjeli izdići u opsegu vijesti i iskoračiti u neke druge novinarske rovove, nalaze se na raskrižju ‘’lokalnog’’ marketinga i nekih većih, nikad najvećih, kolača. Oni lebde u nekakvom svemiru srednje razine vlasti pa se njihovo preživljavanje svodi na dobru volju nekakvih ministarstava ili ministara te se u marketinške kolače stavljaju godišnje narudžbe čestitki za praznike i eventualne ugovore s javnim poduzećima koja djeluju na području koje portal pokriva ili se trudi pokrivati.

Marketing te, nazovimo je, srednje razine on-line medija, koji je daleko od Sarajeva u kojem se (od njih) kriju poduzeća s većim proračunom za marketing, ali i većom potrebom za oglašavanje, počiva na sposobnosti uvjeravanja vlasnika i urednika da se i kod njih isplati objaviti reklamu.

Međuprostor i međumedijsko prepucavanje

Iako je danas nezahvalno govoriti o zemljopisnim okvirima portala, jer Mreža svih mreža čini sve sveprisutnim, Hercegovački mediji primjerice s pravom mogu reći da muku muče s udaljenošću izvora koji se kriju u Sarajevu. Sva velika poduzeća imaju svoja sjedišta u Sarajevu, sve odluke onih velikih koji se imaju potrebu reklamirati ili se moraju reklamirati, daleko su od hercegovačkih malih središta a i nevladine organizacije i udruženja kao i međunarodni akteri na ovom polju, a koji podržavaju, potiču i financijski podržavaju medije, fizički su daleko. A daleko od oka, daleko i od marketinškog plana.

Često se s te razine, koja kao da se nalazi u nekakvom marketinškom međuprostoru, mogu čuti baratanja brojkama i optužbe da je netko tko ima reklamu određenog poduzeća radi nešto za stranku koja ima utjecaja na to poduzeće. Potom se ionako zatrovan medijski prostor dodatno truje međumedijskim prepucavanjem tko je čiji, a nedavno je jedno istraživanje pokazalo da vlasnici pojedinih medija, koji loše grize marketinške slastice, optužuje druge medije za pripadnost nekomu samo po viđenoj reklami.

Tako se stvaraju neproduktivni rivaliteti koji dokazuju kako s jedne strane novac doslovno kvari medije. I novinare. Te niže razine medija – niže su smislu broja posjeta i vertikalne i horizontalne udaljenosti od središta velikih i javnih poduzeća i donošenja odluka – zaobilaze se nažalost u marketinškim planovima. Tako se reklamnom kampanjom pokrije onaj tko je najjači u regiji, a većina toga ostane na gladna marketinška usta u glavnom gradu pa se mediji oslanjaju na oglase velikih internetskih servisa i lokalnih ministarstava, bezidejnih lokalnih kampanja i na pisanja projekata.

Daleko od izvora

Ali, ni veliki projekti ne idu na niže razine pa se mediji, ulovljeni pod etiketu da su nečiji zbog ‘’primoranog’’ marketinga, ne nalaze na listama onih koji njeguju neovisno novinarstvo. A onda dođemo do definicije da bez novca nema neovisnog novinarstva i zatvaramo začarani krug brojki među novinarskim slovima. Jasno je da danas sve počiva na brojkama. Tko ima više posjeta dobit će više reklame jer je svrha reklame da se prikaže što većem broju ljudi. No, šteta je da se u moru naših nesnalaženja, ne nazire način na koji bi oni koji žele novinarstvo a još su mali da bi imali brojke koje mame reklame, imali način da se održe na površini.

Žmirenje države i medijske zajednice na donacije pod krinkom reklame nekima koji niti ne žele postati medij ubit će i novinarstvo i brojke. Medij koji je daleko od izvora novca, baš kao što je nekad bilo pogubno biti daleko od izvora informacija, nemaju svijetlu budućnost. Neprofitan medij teško može omogućiti preživljavanje svojim autorima, pa se oni rastrgnu između želje za novinarstvom i željom za profitom gdje uglavnom nastrada novinarstvo, a novinari ostanu bez profita. Profit u medijima pak novinare tjera od novinarstva i pretvara ih u svakodnevne lovce na brojke, a brojke ne idu često uz slova.

Ovaj tekst je originalno objavljen u devetom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

SARAJEVO, 20.03.2019.-Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari (UO BHN) upućuje javni protest menadžmentu i upravi JP Televizija Sarajevo (TVSA) zbog pritsaka, cenzure i drugih oblika direktnog miješanja u rad novinara i urednika, uključujući i svakodnevno „filtriranje“ informativnog programa u skladu sa partikularnim interesima političara, a ne javnim interesom i pravom na objektivno i pošteno informiranje građana Kantona Sarajevo (KS).

Novinari i urednici TVSA su svakodnevno izloženi profesionalnim poniženjima i drugim oblicima ugrožavanja novinarskog integriteta. Uz kreiranje liste tema i sagovornika koji mogu ili ne mogu biti dio programa ovog medija, pojedini novinari se premještaju sa jedne na drugu poziciju na period od dva mjeseca, što donosi dodatnu nesigurnost i negativno utiče na kvalitetno obavljenje novinarskih zadataka.  Postupanje na takav način predstavlja nedopustiv atak na slobodu izražavanja i slobodu medija, te kršenje prava na siguran i dostojanstven rad. Zbog toga udruga BH novinari zahtijeva od direktorice Edine Fazlagić da hitno osigura zakonom propisane uvjete za rad svih djelatnika na jednak način, u skladu sa općeprihvaćenim standardima slobodnog novinarstva, profesionalne etike i na način kako su oni propisani Uredničkim principima TVSA.

BH novinari podsjećaju kako se zloupotreba kantonalne TVSA u političke svrhe provodi gotovo dvije decenije. Vladajuće strukture ovog kantona mijenjale su direktore,  urednike i upravu TVSA u skladu sa trenutnim političkim ciljevima ili vladajućim koalicijama, a ne na osnovu zakona, javnog interesa i profesionalnih kompetencija, čime su nanijeli nemjerljivu štetu objektivnosti i kvaliteti javanog infomiranja u KS.

Zbog svega navedenog, UO BHN je nedavno, putem Linije za pomoć novinarima, zatražio od Vlade KS i Ministarstva pravde i uprave KS, te Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH zaštitu slobode izražavanja i javnog interesa u programima TVSA, uključujući i stvaranje uvjeta za slobodan i dostojanstven rad svih novinara i urednika.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari