BANJA LUKA, 11.06.2018. – Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo transporta i komunikacija BiH rekli su da će do kraja ove godine u BiH biti uvedena mobilna mreže četvrte generacije (4G mreža), od čega vjerovatno neće biti ništa, pišu Nezavisne novine.

Ovo je već treći put u posljednjih godinu dana da nadležni pomjeraju rokove za uvođenje 4G mreže.

Početkom aprila 2017. godine u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH rekli su da će 4G mreža u BiH biti uvedena do kraja godine, što naravno nije urađeno, a onda su početkom decembra te iste godine rekli da će najdalje do juna ili jula građani imati mrežu četvrte generacije.

Kada je i taj rok istekao, Savjet ministara nedavno je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja, rekao da će to biti do kraja ove godine, što je, kako kažu pojedini stručnjaci, praktično nemoguće.

“Digitalizacija još nije završena i neće sigurno ni biti do kraja godine. Prelaskom s analognog na digitalno emitovanje oslobađa se radiofrekventni spektar neophodan i za uvođenje 4G mreže. Prvo treba to završiti pa tek onda govoriti o uvođenju 4G mreže. Teško je, gotovo nemoguće da do kraja godine imamo mrežu četvrte generacije”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak krugovima koji rade na uvođenju 4G mreže, dodajući da još do kraja nije dovedena ni administrativna procedura kada je to u pitanju, a o tehničkoj da i ne govorimo.

Što se tiče administracije, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH i Savjet ministara još nisu izradili konačnu odluku o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje javnih elektronskih komunikacijskih usluga putem mobilnih pristupnih sistema.

U Vladi Republike Srpske su nam rekli da su nacrt te odluke vratili na doradu.

“Vlada RS traži da u tekstu nacrta odluke jasno treba da bude definisana raspodjela sredstava na ime dodijeljene dozvole uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade RS”, rekli su nam u Vladi RS.

To praktično znači, ukoliko se budu poštovale procedure, da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH ponovo treba da dostavi Vladi RS nacrt odluke i da, nakon što eventualno dobije zeleno svjetlo, to usvoji Savjet ministara BiH. U ovom trenutku taj nacrt još nije u Vladi RS, a nakon što ova odluka i bude usvojena, tek onda RAK može dominantnim telekom operaterima dodijeliti dozvole.

Inače, što se tiče Nacrta odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje javnih elektronskih komunkacijskih usluga putem mobilnih pristupnih sistema, cijena koja je predložena je i više od sto puta niža nego što je to bilo u zemljama regiona. Srbija, Hrvatska i Crna Gora na ime dozvola uzele su desetine pa i stotine miliona KM, a BiH po svemu sudeći i ukoliko prođe ono što je predloženo inkasiraće svega oko tri miliona KM.

BiH je jedina zemlja u Evropi koja još nije razvila mrežu četvrte generacije, a ni cijela teritorija nije pokrivena 3G mrežom.

BORAČKO JEZERO, 07.06.2018. – Svečanom dodjelom diploma danas je završena Novinarska akademija 2018 o temi “Uloga medija i medijskog izvještavanja u jačanju mira, tolerancije i stabilnosti u BiH”.

Vaninstitucionalni program obuke studenata novinarstva sa bh. univerziteta i mladih novinara okupio je 40 sudionica i sudionika u dva modula na Boračkom jezeru nedaleko od Konjica.

Tehnike izvještavanja o različitostima, tranzicijska ljudska prava u medijskim sadržajima, etički standardi kao i medijski doprinos suočavanju sa prošlošću i izgradnji kulture sjećanja samo su dio tematskih cjelina o kojima je bilo govora. Učesnici su slušali predavanja i diskutovali sa predavačima, predstavnicima akademske zajednice, stručnjacima za tranzicijsku pravdu, medijskim profesionalcima, predstavnicima Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu i online medije u BiH, te aktivistima civilnog društva.

Sudionici su kroz pet dana radionice, između ostalog, učili i diskutovali o  standardima fer, balansiranog i objektivnog izvještavanja o osjetljivim temama vezanim za rat, zločine, progone stanovništva i druge oblike kršenja ljudskih prava. Pored toga, polaznici su kroz praktične vježbe i uz profesionalno mentorstvo analizirali medijske sadržaje, upoznali se sa postupkom dokumentaovanja ratnih zločina u svrhu objavljivanja u medijma, a prikazani su i tematski dokumentarni filmovi.

Ljetni edukativni kamp, koji BH novinari organizuju od 2013. godine, realiziran je uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u periodu od 31. maja do 8 jula 2018.

BORAČKO JEZERO, 01.06.2018. – Izvještavanje o različitostima, tranzicijska ljudska prava u medijskim sadržajima, etički standardi te medijski doprinos suočavanju sa prošlošću i izgradnji kulture sjećanja samo su neke od tematskih cjelina o kojima će sudionici i sudionice slušati i diskutovati na Novinarskoj akademiji 2018 koja se održava na Boračkom jezeru.

Novinarska akademija 2018 posvećena je temi “Uloga medija i medijskog izvještavanja u jačanju mira, tolerancije i stabilnosti u BiH”. Radionica se održava u dva modula i okupiće ukupno 40 sudionica i sudionika, studenata sa odsjeka žurnalistike univerziteta u BiH, kao i mladih novinara i novinarki iz bh. medijskih kuća.

Predavači na novinarskoj akademiji su predstavnici akademske zajednice, stručnjaci za tranzicijsku pravdu, medijski profesionalci, predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za štampu i online medije u BiH, te aktivisti civilnog društva.

Sudionici i sudionice će kroz pet dana radionice, između ostalog, učiti i diskutovati o  standardima fer, balansiranog i objektivnog izvještavanja o osjetljivim temama vezanim za rat, zločine, progone stanovništva i druge oblike kršenja ljudskih prava. Pored toga, polaznici će kroz praktične vježbe i uz profesionalno mentorstvo analizirati medijske sadržaje, upoznati se sa postupkom dokumentaovanja ratnih zločina u svrhu objavljivanja u medijma, a biće prikazani i tematski dokumentarni filmovi.

Ljetni edukativni kamp, koji BH novinari organizuju od 2013. godine, održava se uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH u periodu od 31. maja do 8 jula 2018.

SARAJEVO, 29.05.2018. – Efikasnija zaštita prava i sloboda novinara moguća je kroz primjenu etičkih i profesionalnih standarda u svom radu te jačanjem solidarnosti, dijaloga i samokritičnosti unutar profesionalne zajednice, istaknuto je na radionici o mehanizmima zaštite medijskih profesionalaca koja je danas održana u Banjaluci.

„Ne postoji pravo bez određene odgovornosti. Ako konzumiramo pravo na slobodu izražavanja onda moramo biti spremni poštovati sve članove i odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLjP)“, rekla je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. Istakla je i kako EKLjP predviđa i ograničenja slobode izražavanja.

„To su ona formalna ograničenja koja moraju imati legitimni interes i zakonsko opravdanje, a odluke institucija o ograničavanju slobode izražavanja moraju biti donesene na transparentan način“, rekla je Rudić.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH Ljiljana Zurovac istakla je kako je novinarska dužnost poštivati potrebe građana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, kao i odbrana načela slobode informiranja. “Novinari često zaborave da kršenjem profesionalnih načela snose odgovornost za postupke ljudi koji slijede netačne i nepouzdane informacije”, rekla je Zurovac.

Novinari iz banjalučkih redakcija istakli su kao osnovne prepreke u svom radu, između ostalog, pristup informacijama, medijsku i marketinšku cenzuru, pojavu samocenzure te nerazumijevanje žanra satire.

Na radionici su predstavljene važeće upute Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) za policiju u ophođenju s medijima te smjernice za medije u ophođenju s policijom.

Radionicu o mehanizmima zaštite novinara i drugih medijskih profesionalaca organizovala je Misija OEBS-a u BiH, u saradnji sa Udruženjem BH novinari i Savjetom za štampu u BiH. Radionica je okupila 20 novinara i novinarki iz Banjaluke.

SARAJEVO, 20.05.2018. – Članovi Udruženja/udruge BH novinari pozivaju medije iz cijele Bosne i Hercegovine da sa mnogo više profesionalizma, odgovornosti i novinarske etike izvještavaju o migrantima i izbjeglicama iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih država Bliskog i Srednjeg Istoka, koji u sve većem broju dolaze u BiH.

Senzacionalizam u medijskim izvještajima, huškanje, ksenofobija, diskriminacija i rušenje ljudskog dostojanstva i prava, posebno djece, predstavljaju ozbiljna kršenja vrijednosti novinarske profesije. Zbog toga apeliramo na urednike i novinare da istinito, vjerodostojno i uz poštivanje ličnog integriteta svih migranata i izbjeglica, pišu o njihovim potrebama, teškoćama sa kojima se suočavaju ili zahtjevima prema državnim organima BiH.

Pozivamo također kolege novinare i urednike da sa mnogo više kriticizma i objektivnosti prihvataju i propituju izjave zvaničnika i nositelja najodgovornijih funkcija u BiH, koji svojim javnim istupima ne doprinose rješavanju problema stotina stranih državljana, među kojma je značajan broj žena i djece, već ih neutemeljeno kriminaliziraju i koriste u dnevnopolitičke svrhe. Mediji i novinari moraju imati profesionalnu distancu prema takvim izjavama i političarima, te ih staviti u kontekst zakonskih obaveza države BiH i odredbi međunarodnog humanitarnog prava.

Članovi Skupštine Udruženja/udruge BH novinari, okupljeni na zasjedanju u Sarajevu

SARAJEVO, BANJA LUKA, TUZLA, BIJELJINA, 09.05.2018. – “S obzirom na to da mediji imaju značajan utjecaj na formiranje javnog mnjenja, važno je da izvještaji medija budu u skladu s profesionalnim i etičkim principima, da poštuju princip dvije strane priče i da ne vode ka daljnjoj marginalizaciji onih koji su svakako u izuzetno nepovoljnom društvenom položaju”, navodi se između ostalog u saopćenju Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, objavljenom povodom Dana pobjede nad fašizmom. Saopćenje prenosimo u cjelosti:

Institucije Bosne i Hercegovine nespremne su dočekale povećanje priliva migranata i izbjeglica u našoj državi, što se direktno odrazilo na uslove u kojima se ove osobe nalaze. Izvještaji volontera i volonterki koji svakodnevno rade s osobama koje u BiH traže zaštitu od progona u svojim zemljama, ili prolaze ovuda na svom putu prema državama EU, navode da su centri za smještaj stranaca prepuni, da u njima nedostaje hrane i da su neuslovni za dostojanstven život ljudi.

Institucije BiH, posebno Služba za poslove sa strancima BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH, u proteklom periodu nisu obavještavali bh. građanke i građane o svom radu na ovom polju, niti učinile javnim informacije o broju stranaca, njihovim zemljama porijekla, uslovima u kojima su smješteni, kao ni o broju upućenih ili odobrenih zahtjeva za azil i izbjeglički status u BiH.

Istupi čelnika ovih institucija, naprotiv, zasnovani su na uvjeravanju javnosti da se radi o „lažnim migrantima“, osobama koje kroz BiH samo prolaze i koje su u našu državu došle da se „odmore“, uživaocima „raznih opijata i narkotičkih sredstava“ koji predstavljaju „zdravstveni rizik“ i „ne žele biti smješteni u postojeći smještaj, nego žele smještaj u centru Sarajeva“. Širenju ovakve ksenofobije i rasizma dodatno doprinosi neetičko izvještavanje bosanskohercegovačkih medija, u cilju privlačenja čitateljstva. Mediji prenose jednostrane senzacionalističke izjave bez sagledavanja problema, bez intervjuiranja izbjeglica, volonterki i volontera koji tu rade, bez obilazaka centara za smještaj, te bez postavljanja konkretnih pitanja institucijama BiH o njihovom radu sa migrantima i izbjeglicama, broju podnesenih i dodijeljenih zahtjeva za azil, načinu zaprimanja ovih zahtjeva, osiguravanju smještaja, hrane, odjeće, zdravstvene i socijalne zaštite na koju oni prema zakonima BiH i međunarodnim standardima imaju pravo u našoj državi.

Prema izjavama volonterki i volontera ne samo da institucije BiH ne ispunjavaju svoje dužnosti, već rade na sprječavanju i otežavanju podnošenja zahtjeva za azil, a dolazi i do praksi nelegalnog vraćanja (push back) migranata s bh. granica, o čemu mediji do sada nisu izvještavali.

U protekla tri dana, izašla su četiri medijska teksta koji nastavljaju niz ksenofobnog i rasističkog izvještavanja medija, te jednostranog portretiranja izbjeglica i migranata kao „sigurnosnog rizika“ za građanke i građane BiH. Tako je 06.05., Dnevni avaz objavio članak pod nazivom „Dramatično u Centru Sarajeva: Migranti tuku i pljačkaju“, u kojem se sloboda govora iskorištava u svrhu istupanja u javnost s diskriminatornim, profilizirajućim i stereotipnim izjavama. Podnaslovi ovog teskta „Mutni poslovi“ i „Ima i droge“ ukazuju na to građani_ke Sarajeva imaju razlog za paniku, s obzirom na to da izbjeglice stvaraju prijetnju sveopćoj sigurnosti u Sarajevu, te se temelje na pristrasnim izjavama građana kojima se člankom daje veći značaj nego izjavi predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koja potvrđuje da, iako patroliraju pored samog parka u kojem se nalaze migranti i izbjeglice, nisu zabilježena nikakva ozbiljna krivična djela niti kršenja javnog reda i mira. Tekstom se opisuje krađa koju su migranti navodno počinili pred reporterima Dnevnog avaza, ali se ne daje objašnjenje zašto ta krađa nije prijavljena policiji opštine Stari grad, a tekst prati i fotografija osobe (bijele boje kože) okruženog migrantima i izbjeglicama (tamnije boje kože), čime se daje privid ugroženosti stranaca i građana_ki i insistira na rasističkim stereotipima i profilisanju osoba koje traže zaštitu u BiH. Ovaj trend, koji je veoma prisutan u zapadnim medijima, očigledno neće zaobići ni bh. medije, a samim tekstom nigdje se ne navodi da li slike predstavljaju navodu krađu ili se radi o interakciji nekoga od prisutnih volontera s osobama kojima svakodnevno pomažu. Jasno je da ovaj članak nije pisan objektivno, niti u skladu s novinarskom etikom, već se radi o tekstu huškačkog karaktera, kojim se diže panika u Sarajevu, otvoreno izaziva netolerancija, rasizam i mržnja, te daje prostor divljanju ksenofobije i nasilja.

Al Jazeera Balkans u svom tekstu „Migranata u Sarajevu sve više, traži se pomoć bh. institucija“, od 08.05., također sugerira da migranti i izbjeglice predstavljaju rizik za građanke i građane BiH, ali i da se radi o lažnim migrantima navodeći da je „Među migrantima (je) najmanje onih iz ratom zahvaćenih područja“, kao i da je među njima „znatan (je) broj onih koji su uživaoci raznih opijata i narkotičkih sredstava“, te da „Među tim ljudima ima raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji, prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima, boluju od teških zaraznih bolesti“. Ni u ovom, kao ni u prethodnom tekstu ne navode se izvori informacija, niti ko je ispred Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dao ovakvu izjavu, kao ni šta to tačno država i njene institucije rade da bi obezbijedile da sve ove osobe dobiju adekvatnu medicinsku skrb.

Isti dan, u svojoj izjavi za Novinsku agenciju Republike Srpske od 08.05., ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, izjavio je da „Oni (migranti) hoće smještaj u centru Sarajeva, na autobuskoj stanici, kao i na autobuskoj stanici u Velikoj Kladuši. A mi ih ne možemo smjestiti ni uz granicu jer se tome protivi Hrvatska“, te da „BiH nema način da presiječe rutu i zaustavi migrante koji nadiru prema BiH i kojih je trenutno više od 50.000 na ruti između Grčke i BiH.“ Ove izjave nastavak su nastojanja čelnika Institucija BiH da migrante i izbjeglice u BiH predstave kao osobe u prolazu, koje odbijaju skrb koju im nude naše institucije, te sami dovode do toga da moraju spavati u parkovima i ovisiti o humanosti i volonterskom angažmanu građanki i građana Sarajeva.

Podsjećanja radi, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić u martu ove godine za klix.ba tvrdio je da „99 posto njih (izbjeglica i migranata) su ovdje lažni tražitelji azila koji dođu da se odmore nekoliko dana i nastave put prema zemljama EU“. Ipak u svom intervju za Novinsku agenciju Republike Srpske, također od 08.05., gospodin Ujić potvrdio je da „BiH nema smještajne kapacitete. Imigracioni centar može da primi stotinu ljudi, a tuzlanski centar 150, a u BiH je trenutno mnogo veći broj migranata“, što se u potpunosti kosi sa izjavom ministra Mektića.

Povodom 09.05. koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje upozorava da senzacionalistički medijski tekstovi samo doprinose stvaranju neprijateljskog okruženja za izbjeglice i migrante, te pogoduju razvoju nasilja motivisanog ksenofobijom i rasizmom.

Članice Koalicije apeluju na zvaničnike, predstavnike institucija i medije da se svojim istupima u javnosti suzdrže od plasiranja nekorektnih, diskriminatornih, profilirajućih i stereotipizirajućih izjava koje ne doprinose razumijevanju i rješavanju trenutne situacije pojačanog priliva stranaca  u Bosni i Hercegovini. Napominjemo da ljudi koji se trenutno nalaze na području naše države, prema međunarodnim konvencijama i zakonima BiH imaju pravo na zaštitu, podsjećamo zvaničnike i predstavnike institucija na odgovornost i dužnost koju su preuzeli stupanjem na svoje funkcije, te naglašavamo da u fokusu rješavanja i reagovanja na trenutnu situaciju primat moraju imati ljudska prava i zaštita ovih osoba.

S obzirom na to da mediji imaju značajan utjecaj na formiranje javnog mnjenja, važno je da izvještaji medija budu u skladu s profesionalnim i etičkim principima, da poštuju princip dvije strane priče i da ne vode ka daljnjoj marginalizaciji onih koji su svakako u izuzetno nepovoljnom društvenom položaju.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje

Asocijacija za demokratske inicijative

Centar za mlade KVART

Civil Rights Defenders

Fondacija CURE

Fondacija Mediacentar Sarajevo

Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Otaharin

Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA)

Sarajevski otvoreni centar

Tuzlanski otvoreni centar

Udruženje BH novinari

Vijeće za štampu BiH

SARAJEVO, 16.05.2018. – Novinarke u Bosni i Hercegovini su često meta rodno motiviranih i drugih oblika uznemiravanja i prijetnji za vrijeme obavljanja profesionalnih zadataka. Pored toga, istraživanja su potvrdila rodni disbalans na štetu žena, posebno u upravljačkim strukturama medija i na uredničkim pozicijama, poručeno je sa dvodnevne konferencije „Položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima“ koja je danas počela u Sarajevu.

Problemi sa kojima se suočavaju novinarke u Bosni i Hercegovini ne dovode u pitanje samo slobodu izražavanja i medija nego i rodnu ravnopravnost, zbog čega postoji potreba za umrežavanjem novinarki te jačanjem solidarnosti kao interesne kategorije.

„Novinarke su često mete uznemiravanja i prijetnji, u online i offline sferi. Ova pitanja je potrebno javno adresirati“, rekao je šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton te iskazao kontinuiranu spremnost ove organizacije za doprinos zaštiti prava novinarki u BiH.

„Veliki broj slučajeva rodno motiviranih napada na novinarke, koji je registrovala Linija za pomoć novinarima, samo su dio razloga za razmatranje ideje uspostavljanja mreže novinarki kao platforme solidarnosti te borbe za svoju slobodu i zaštitu“, kazao je ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Ena Bavčić, programska savjetnica organizacije Civil Rights Defenders, istakla je da iako se napadi na čast, ugled i fizički integritet novinarki ne tretiraju ozbiljno kao prijetnje po život, oni i dalje nanose značajne i štetne posljedice profesionalne i lične prirode.

„Smatram da je pravo vrijeme da počnemo razmišljati o poziciji žena ne samo u okviru novinarske profesije nego i u ostvarivanju civilnih i političkih prava. Novinarke je potrebno osnažiti da prijavljuju takve napade, odnosno privatni način konfrontiranja sa novinarkama potrebno je prebaciti u javnu sferu i na tome raditi temeljitije“, rekla je Bavčić.

Besima Borić, aktivistica u oblasti rodne ravnopravnosti, istakla je kako BiH ima zavidan zakonski i institucionalni okvir za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, uključujući i ustavne garancije.

„Politika rodne ravnopravnosti podrazumijeva predan rad na osiguravanju podjednake rapodjele moći i resursa. Ravnopravnost smatramo visokim demokratskim dostignućem i jasno je da se za nju moraju zalagati i muškarci i žene. Partnerstvo se gradi visokom svješću o njegovoj potrebi“, rekla je Borić.

Na konferenciji u Sarajevu predstavljeni su rezultati istraživanja BH novinara „Žene i mediji: zaposlenice i upravljačke strukture“. Autor analize Amer Džihana, istakao je tri osnovna problema koja postoje u kontekstu žena i medija, a to su odsustvo žena iz najozbiljnijih informativnih sadržaja, način predstavljanja žena u medijima te zapošljavanje i napredovanje žena unutar medijske industrije.

„Udio žena na pozicijama direktorice u medijima u BiH iznosi 25,3 posto, a muškaraca 74,7. Najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru, gdje žene zauzimaju samo 15,8 posto direktorskih mjesta“, rekao je Džihana te dodao da najviše žena na pozicijama glavne i odgovorne urednice radi u radijskom sektoru (44,7%), a najmanje u online medijima, gdje žene čine 21,7 posto imenovanih na tim pozicijama.

Profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović predstavila je rezultate analize „Pritisci, prijetnje i ugrožavanje sigurnosti novinarki u BiH“ koja je provedena na osnovu baze podataka Linije za pomoć novinarima.

„Napadi na novinarke u BiH karakteristični su jer se događaju unutar etnički i partitokratski podijeljenoj javnoj sferi“, rekla je Momčinović  te dodala da su političari glavni inicijatori napada i ugrožavanja sloboda novinarki.

Ipak, postojeći zakonodavni okvir za ravnopravnost spolova, zajedno s visoko izraženim entuzijazmom žena za obrazovanjem, pružaju nadu da je moguće urediti medijski sektor na principima rodne ravnopravnosti, zaključeno je na skupu.

Konferenciju „položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima“ organizovalo je Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Misijom OSCE u BiH i organizacijom Civil Rights Defenders.